Kolekcija MicroBusiness biltena

Preuzmite ceo bilten u .odt formatu



Novi bilten i novi BusinessWare

Nekada su BusinessWare Bilteni bili i sami brend, kao što je i sam BusinessWare, ali vremenom se prešlo na drugi vid izveštavanja i komunikacije s kupcima. Pisana reč je ipak pisana i s obzirom na obilje informacija, koje ne bi mogle stati ni u tri biltena, odlučili smo se za izdavanje novog BusinessWare Biltena, sa sažetim informacijama. Nije nam namera da popunimo prazninu, nastalu za svo vreme ne izlaženja biltena, već da ukratko opišemo promene koje su krasile drugu polovinu 2013. godine. Ali, već pogađate, nema mesta da ih sve pomenemo, pa ćemo pomenuti samo one najbitnije.

Razvoj BusinessWare 6 jde dostigao svoj vrhunac jer su momentalno svi zaostali programski paketi u izradi, pa čak i oni programski paketi iz verzije 4 BusinessWare. U 2014. godini prvi od programski paketa treba da ugleda „svetlost dana“ BusinessWare SitIn, programski paket za evidenciju sitnog inventara. Od ostalih mogu slediti BusinessWare OSA, za osnovna sredstva i drugi, ali i najočekivaniji BusinessWare PayRoll, za obračun zarada.

Godina 2014. je zapravo godina kada će prestati razvoj delova BusinessWare 4 i BusinessWare 5, ali i započeti razvoj BusinessWare 7, naredne verzije BusinessWare. Naredna verzija treba da donese mogućnost rada u takozvanom „računarskom oblaku“ (Cloud Computing). Ova verzija treba da obezbedi pozivanje i izvršavanje BusinessWare sa udaljenih servera na Internetu, ali i smeštaj podataka u računarski oblak, što će smanjiti troškove i povećati operativnost. Mnogi od delova BusinessWare 7 trebalo bi da se izvršavaju i na nekom od mobilnih uređaja i sistema kao što su Android, Apple iOS i Windows Mobile. 2014-ta će biti godina donošenja strateških odluka u daljem razvoju BusinessWare, što će korisnicima doneti dobitak u vidu širine korišćenja BusinessWare na raznorodnim uređajima, ali i opštiju primenu u praksi. BusinessWare je već sada veoma dobar ERP (Enterprise Resource Planning) softver i veoma malo ga deli da stane rame uz rame sa najboljima, što će se i dogoditi uskoro.

Kriza s početka 2012. nije nas zaustavila i čini mi se da smo mnogo jače radili na razvoju, nego pre. Nova platforma za razvoj, novo i savremeno okruženje, brža promena Java Run Time, kao i brza podrška za nove verzije baze PosgreSQL, sada su odlika novog razvoja. Sve ovo daje mi za pravo da verujem da će biti tako i u buduće i uz neka kadrovska pojačanja, verujem da ćemo 2014. godinu završti sa kompletnim BusinessWare softverom, bez „repova“ iz starijih verzija.



Popisi u maloprodaji

U toku, ali obavezno na kraju, poslovne godine potrebno je izvršiti popis zaliha u maloprodajnim objektima. Pri tome se obavezno izvode pripremne radnje koje treba da osiguraju ispravan unos zaliha po popisu, a samim tim i propratne radnje, kao što su knjiženje viškova i manjkova. BusinessWare 6 omogućava sve ove radnje u nešto različitim postupcima u odnosu na prethodnu verziju BusinessWare 5, pa će ovde biti opisan redosled radnji koje treba izvršiti za uspešan popis zaliha.

Postupak popisa zaliha najviše zavisi od načina vođenja zaliha, kojih u BusinessWare 6 ima ukupno tri:

  1. vođenje samo finansijskih zaliha, gde se registracija prometa vrši po poreskim grupama artikala (I slučaj);
  2. vođenje finansijskih zaliha artikala, gde se registracija prometa vrši po maloprodajnim artiklima (II slučaj) i
  3. vođenje robnih i finansijskih zaliha gde se registracija prometa vrši po maloprodajnim artiklima (III slučaj).

S obzirom da postoje nejasnoće oko načina vođenja zaliha, odnosno kako način zaliha utiče na rad i ponašanje prilikom evidencije prometa robe u maloprodajnim objektima, ovde će biti objašnjene razlike u sva tri slučaja vođenja zaliha.

  1. Praćenje finansijskih zaliha gde se promet vrši po poreskim grupama arikala (I slučaj)

    Ovo je najjednostavniji način praćenja u maloprodaji, jer se prilikom prometa nikada ne pozivamo na artikle u maloprodaji, već samo na poreske grupe, koje jedinu namenu imaju da bi se na osnovu njih identifikovala poreska kategorizacija artikla koji je predmet unosa u malopordaji. Ako se izabere ovaj način vođenja zaliha nije potrebno, niti se mogu, otvarati kartice artikala u maloprodajnim objektima u kojima je izabran ovakav način vođenja zaliha. Ovim se praktično podržava zakonski minimum potreban za praćenje zaliha u maloprodajnim objektima, što odgovara i nekim korisnicima BusinessWare softvera.

    Ovakvim izborom načina vođenja zaliha nije moguće pratiti artikle, cene i zalihe u maloprodajnim objektima, ali se svi ostali finansijski podaci dobijaju, koji ujedno čine i pomenuti zakonski minimum. Treba napomenuti da se u tom slučaju ne može koristiti BusinessWare Safe, programski paket za rad sa fiskalnim štampačima, kao ni uobičajeni način popisivanja zaliha artikala. U bilo kom trenutku je moguće preći sa ovakvog načina vođenja zaliha na preostala pomenuta dva načina, bez ikakvih problema, što je svakako dobro za otpočinjanje evidencije prometa u BusinessWare 6, a naročito u toku godine.

    Popisivanje zaliha se izvodi tako što se sumiraju zalihe po poreskim stopama, a unos popisa se vrši unosom sumiranih zaliha po poreskim stopama. Vrši se unos onolikog broja stavki koliko ima različitih PDV stopa, po kojima je prethodno izvršeno sumiranje. Pre započinjanja popisa nije potrebno vršiti nikakve pripremne radnje u samom softveru, tako da je obavljanje samog čina unosa popisa veoma jednostavno, osim presabiranja popisa po PDV stopama.

    Manjkavosti ovakvog praćenja su nemogućnost vođenja zaliha, kartica artikala, praćenja cena, manipulacije zalihama, ali i nemogućnost korišćenja BusinessWare Safe programskog paketa.

  2. Praćenje finansijskih zaliha gde se promet vrši po maloprodajnim artiklima (II slučaj)

    Ovakvim načinom vođenja zaliha se donekle otklanjaju problemi, pomenuti u prethodnom slučaju, ali se i dalje ne mogu pratiti zalihe, kao ni održavati integritet cena u maloprodajnim objektima. Promet se isključivo vrši po artiklima, koji prethodno moraju biti otvoreni i poreski kategorisani poreskom grupom artikla, kao što je uobičajeno prilikom otvaranja artikala u maloprodaji, ali i skladištima. Ovo je najčešće korišćen način praćenja zaliha u maloprodaji, jer omogućava skoro celokupnu funkcionalnost BusinessWare 6 softvera, osim održavanja integriteta maloprodajnih cena i vođenja zaliha, pa je iz tog razloga dosta popularan među korisnicima BusinessWare 6 softvera.

    Za razliku od prethodnog slučaja, radnje oko popisa su dosta komplikovanije i veoma malo se razlikuju od sledećeg načina praćenja zaliha. Najveća razlika je u tome što je dozvoljena nivelacija unetih zaliha, gde je moguće nivelisati cene bez prethodnih predradnji, o kojima će biti nešto više reči u narednom naslovu.

    Ovaj način vođenja zaliha predstavlja kompromis između prvog i trećeg slučaja vođenja zaliha, pa ga tako treba i posmatrati, kao i radnje oko popisa koje su u vezi s njim.

  3. Praćenje robnih i finansijskih zaliha gde se promet vrši po maloprodajnim artiklima (III slučaj)

    Ovaj način praćenja zaliha je skoro identičan praćenju zaliha u skladištima, s tom razlikom što je nemoguće izvršiti uključivanje automatske nivelacije cena. Kao što je i ranije pominjano moguća je potpuna funkcionalnost BusinessWare 6 softvera, prvenstveno u pogledu integriteta malopordajnih cena u maloprodajnim objektima, kao i vođenja zaliha robe u maloprodaji. Vođenje robnih zaliha je obavezno ovakvim izborom, što podrazumeva robni ulaz, ali i robno rasknjižavanje izlaza uz pomoć BusinessWare Trade, ili uz pomoć BusinessWare Safe. Osim potpune funkcionalnosti BusinessWare 6, postoje i ograničenja koja prvestveno proizilaze iz zaštite integriteta cena.

    Naime nije moguće vršiti nivelaciju cena automatski, već svakoj nivelaciji cena mora prethoditi popis zaliha, a zatim i knjiženje viškova i manjkova za popisane artikle, u slučaju da popisane zalihe nisu identične knjigovodstvenim. Naravno da knjiženje viškova i manjkova nije neophodno za popisane artikle ukoliko se knjižno stanje podudara sa popisanim, ali je ovde navedeno opšte pravilo, koje se najčešće zaboravlja kod ovakvog načina vođenja zaliha. Za zaboravne navešćemo razlog zašto je neophodno popisivanje potrebno pre nivelisanja cena.

    Dešava se da u toku godine dođe do ne blagovremenog evidentiranja rashoda, kala, loma i krađe, ali i do ne evidentiranja raznih grešaka u prometu artikala, naročito kod izlaza, mada je slične greške moguće načiniti i prilikom ulaza. Ovo sve doprinosi da knjigovodstveno stanje pojedinih artikala ne odgovara stvarnom stanju u maloprodajnom objektu i bila bi velika greška izvršiti nivelaciju cena knjigovodstvenih zaliha. Iz tog razloga je potrebno zalihe najpre popisati i utvrditi, a zatim knjigovodstvene zalihe svesti na popisano stanje, knjiženjem viškova i manjkova, ali i rasknjižavanjem rastura kala, loma i krađe. Tek nakon ovoga je moguće vršiti nivelisanje cena svedenih zaliha na popisano stanje, što ne može biti predmet nikakve automatizacije. Teoretski je možda moguće da se prilikom nivelisanja unesu popisane količine, a razlike da se proglase automatski viškovima i manjkovima, što bi bilo „guranje pištolja u ruke ubice“, čime bi se napravila veća šteta nego korist.

    Iako sistem popisivanja arikala radi nivelisanja izgleda komplikovan, praktično se svodi na prestanak prodaje popisanih artikala, do okončanja celog procesa, počev od izrade knjižnog stanja do završetka nivelisanja. Dobro uhodanoj ekipi popisivača, koja poznaje ovaj sistem, ovo su mala ograničenja koja sprovode više puta mesečno.

  4. Izrada listi za popisivanje

    Pre bilo kakvog pokretanja popisivanja robe u pojedinim slučajevima (II i III slučaj praćenja zaliha) je moguće odštampati liste za popisivanje, na kojima se može fizički obaviti popis robe. Ovo naravno nije potrebno ukoliko se popisivanje obavlja automatski uz pomoć barkôd skenera, ili uz pomoć pomagala, kao što je PDL-20 ručni računar za popisivanje. U slučaju ako se finansijski prate zalihe, gde se promet vrši unosom poreskih grupa (I slučaj!), nije moguće ispisati liste za popisivanje, jer se u listama pojavljuju artikli, koji se ne unose kod ovakvog načina praćenja zaliha. Mađutim u svim ostalim slučajevima moguće je izvršiti ispis pomenutih listi, tako što se u BusinessWare Trade na meniju „Popisi“ pozove opcija „Liste za popis“, nakon čega će se pojaviti forma kao na slici 1.

    Slika 1
    Slika1.

    Pomoću forme sa slike 1. moguće je izvršiti pripremu štampe, uz prethodni uvid, ali i štampanje listi. Za detaljnu pomoć u snalaženju i radu sa formom pritisnite F1 funkcijsku dirku na tastaturi, kada je forma otvorena, za dobijanje detaljnog uputstva.

  5. Izrada knjižnog stanja

    Ovo je jedan od najbitnijih momenata pre otpočinjanja popisa, pa će ovde biti dobro objašnjen. Sam proces popisivanja je veoma dug, ako se vrši kompletan popis zaliha u malopordaji, pa je to uglavnopm uzrok kašnjenja u evidenciji i ispunjavanju Zakonom propisanih vremenskih rokova. Izrada knjižnog stanja je postupak koji na zadati dan u poslovnoj godini vrši evidentiranje knjigovodstvenih zaliha, što će olakšati unos popisa, ali i omogućiti pravovremena knjiženja sa datumom većim od datuma izrade knjižnog stanja. Promene sa datumom identičnim datumu izrade knjižnog stanja i sa datumom manjim od datuma izrade knjižnog stanja nisu moguće, jer je podrazumevano da se pre izrade knjižnog stanja završe sva knjiženja za maloprodajni objekat u kome se želi vršiti popis robe.

    U slučaju da je izvršen propust u evidentiranju promena i da postoji ne proknjižena dokumentacija sa datumom manjim ili istim kao datum knjižnog stanja, potrebno je izvršiti postupak poništenja knjižnog stanja i izvršiti knjiženje ne knjižene dokumentacije. Ovo se odnosi na ulaznu i izlaznu dokumentaciju, ali i na promene koje se automatski odvijaju, kao što je preuzimanje otpreme u maloprodajne objekte iz lokalnih skladišta, ali i rasknjižavanja dnevnog prometa sa računarskih fiskalnih kasa (fiskalnih štampača!) dobijenog iz BusinessWare Safe. Sam roces izrade knjižnog stanja kontroliše ova dva poslednja slučaja i o tome upozorava operatera koji želi da izvrši izradu knjižnog stanja.

    Nakon uspešne izrade knjižnog stanja biće ponuđen na pregled, uz mogući ispis, knjižnog stanja za dati maloprodajni objekat. Odmah nakon izrade knjižnog stanja moguće je nastaviti sa bilo kakvim promenama u maloprodajnom objektu sa datumima većim od datuma knjižnog stanja, tako da postupak popisa može teći u jednom, a postupak knjiženja u drugom pravcu gde se ničim ne remeti odvijanje jednog i drugog procesa. Ovo je ujedno i najznačajnija razlika između BusinessWare 6 i starije BusinessWare 5 verzije, gde se u novoj verziji omogućava nezavistan popis robe od ostalih procesa, uz minimalno ograničenje u vezi datuma knjiženja.

    Treba posebno naglasiti da nakon poništavanja knjižnog stanja možemo ponovo izraditi knjižno stanje na raniji datum bez gubitka informacija o zalihama i cenama na dan knjižnog stanja, čak i u slučajevima kada se vrše kasnije nivelacije cena. Takođe treba naglasiti da je izrada knjižnog stanja za finansijsko praćenje zaliha gde se promet vrši po poreskim grupama artikala nije moguće, dok je u svim ostalim načinima vođenja zaliha moguće. Postavlja se pitanje čemu služi izrada knjižnog stanja u slučaju praćenja finansijskih zaliha gde se promet vrši po artiklima (II slučaj!)?

    U ovom slučaju se knjižno stanje može iskoristiti prvenstveno za lakši unos popisa, gde će se popisano preneti kao početno stanje u novoj poslovnoj godini, ali i u slučaju prelaska na robni i finansijski način vođenja zaliha (III slučaj!), gde će nešto kasnije će biti reči o ovome. Izrada knjižnog stanja se vrši u BusinessWare Trade, pozivom opcije „Knjižno stanje“, na meniju „Popisi“:

    Slika 2
    Slika 2.

    Nakon unosa šifre maloprodajnog objekta i datuma knjižnog stanja, na formi sa slike 2., potrebno je kliknuti na dugme „Ažuriraj knjižno stanje“, za pokretanje postupka. Ukoliko je na dan, za koji se vrši izrada knjižnog stanja, ranije urađeno knjižno stanje pojaviće se pitanje kao na slici 3.:

    Slika 3
    Slika 3.

    Ukoliko odgovorimo sa „Da“ izvršiće se poništenje knjižnog stanja, što podrazumeva usput i brisanje unetih podataka o unetom eventualnom popisu. Iz tog razloga je podrazumevano ponuđen odgovor „Ne“, kako se eventualno ne bi izgubili uneti podaci o popisanim količinama. Poništavanjem knjižnog stanja stvara se pomenuta mogućnost isknjiženja propuštene dokumentacije sa datumom manjim, ili jednakim, datumu knjižnog stanja, pa to je to nužan korak, ako je propust izvršen. Nakon postupka poništenja knjižnog stanja javlja se obaveštenje o izvršenoj akciji u vidu poruke, kao na slici 4.

    Slika 4
    Slika 4.

    Na ovaj način se stanje vraća na stanje pre izrade knjižnog stanja, čime se stvara pomenuta mogućnost. Odmah nakon poništenja knjižnog stanja, javlja se obaveštenje sa pitanjem, koje će se ujedno pojaviti ako do sada uopšte nije vršena izrada knjižnog stanja. U većini slučajeva, kada se prvi puta vrši izrada knjižnog stanja, podaci o knjižnom stanju ne postoje, pa se poruka sa slike 4 neće ni pojaviti, već će se pojaviti poruka sa slike 5.:

    Slika 5
    Slika 5.

    Ukoliko se odgovori sa „Da“ započeće proces izrade knjižnog stanja, uz prethodne dve faze kontrole:

    1. da li su preuzeti podaci o otpremi robe iz skladišta u maloprodajne objekte, zaključno sa datumom knjižnog stanja i
    2. da li je izvršeno rasknjižavanje prometa vršenog na na računarskim kasama vršenog programom BusinessWare Safe, zaključno sa datumom knjižnog stanja.

    Nakon ovih kotrola prelazi se na sam proces izrade knjižnog stanja, nakon čega se generiše izveštaj sa artiklima koji imaju knjigovodstveno stanje i koji je moguće pregledati pre eventualnog odštampavanja. U ovom izveštaju ne je najbitniji iznos ukupnog knjigovodstvenog stanja, koji je kalkulativni element, jer kada se iznos ovog stanja oduzme od iznosa ukupnog zaduženja maloprodajnog objekta, treba približno da bude jednak iznosu proknjiženih pazara u datom maloprodajnom objektu. Iznos ove razlike i ukupnog zbira svih pazara do datuma knjiženja predstavlja saldo između viškova i manjkova, što navodi da je uputno zabeležiti barem iznos knjigovodstvenog stanja dobijenog izradom knjižnog stanja, ako se već ne izvrši odštampavanje celokupnog izveštaja o knjigovodstvenom stanju.

    Nakon izrade knjižnog stanja moguće je sada nastaviti evidentiranje svih promena u maloprodajnom objektu, bez obzira što popis artikala nije okončan, jer je to po pravilu dug proces, izuzev kod popisivanja manjeg broja artikala u slučaju nivelacija pojedinih artikala. I u ovom slučaju izrada knjižnog stanja je neophodna, čak i u slučaju popisivanja samo jednog artikla, radi nivelisanja cena samo tog artikla.

    Potsetimo da se pre nivelisanja artikala kod robnog i finansijskog praćenja zaliha (III slučaj!), nivelišu zalihe na knjigovodstvenom stanju, pa je potrebno pre toga izvršiti gore opisane radnje, uključujući i izradu knjižnog stanja na dan pre datuma nivelacije. Pogodan momenat je pre započinjanja radnog dana, ili na kraju radnog dana, ako se zalihe nivelišu uz rad sa programskim paketom BusinessWare Safe. U slučaju da želite nivelisati zalihe robe na datum, koji je manji od datuma izrade knjižnog stanja, to će biti onemogućeno uz poruku sa slike 6.:

    Slika 6
    Slika 6.

    Dakle vršenje nivelacije je poželjno samo sa datumom jednakim, ili većim, od datuma knjižnog stanja. Vršenje nivelacije na dan knjižnog stanja može napraviti eventualne probleme u radu, pa se iz tog razloga vrši upozorenje (slika 7.).

    Slika 7
    Slika 7.

    Često puta je nemoguće kašnjenje nivelisanja robe u odnosu na datum izrade knjižnog stanja iz praktičnih razloga, pa je iz tog razloga ostavljena mogućnost unosa datuma nivelacije jednakog datumu izrade knjižnog stanja, samo u slučaju nivelisanja (slika 7.). Datumi naloga i knjiženja moraju obavezno biti veći oda datuma knjižnog stanja, čime se donekle ublažava ovaj uslovni prekršaj.

    Zašto postoji potencijalni problem nivelisanja zaliha sa datumom istim kao datum izrade knjižnog stanja? Odgovor je prost:

    „Ukoliko ne planiramo poništenje knjižnog stanja, nakon urađene nivelacije sa datumom knjižnog stanja, onda je sve u redu, a u protivnom cena zaliha kod ponovne izrade knjižnog stanja će biti pogrešna, odnosno biće cena iz pomenute nivelacije“.

    Ako ovo ne odgovara pravom stanju, onda je situacija bezizlazna, jer softver za izradu knjižnog stanja nema dovoljno informacija da u ovom slučaju izabere staru cenu zaliha, pre izrade nivelacije cena. Međutim, ako se ne planira poništenje knjižnog stanja nivelaciju je moguće regularno izvršiti.

  6. Popis robe

    Ova radnja je fizički najzahtevanija, jer traži dosta ljudi, ali i postojanje tehnike koja će ubrzati proces popisivanja. U procesu popisivanja je moguće koristiti razne uređaje, od kojih je većina podržana u BusinessWare. Jedan od takvih uređaja je ručni terminal PDL-20, koga proizvodi firma Zebex. O samom radu sa ručnim terminalom, pisano je u više navrata, pa ovde neće biti predmet razmatranja, već će biti razmatran aspekt uvoza datoteka u BusinessWare, dobijenih od strane ručnih terminala. Većina ovih terminala vrši eksport popisanih podataka u običnu tekstualnu datoteku, gde se u datoteci naizmenično smenjuju redovi sa barkodovima popisanih artikala i unete količine u fazi popisa. Takve datoteke BusinessWare prepoznaje i lako ih može implementirati u svoj unos popisa.

    Popis robe je moguće uneti i ručno, artikal po artikal, unosom samo onih artikala koji imaju popisano stanje različito od knjižnog stanja iz BusinessWare Trade, pozivom opcije „Popis robe“ sa menija „Popisi“. Proces popisivanja je naročito prilagođen unosu sa popisnih listi koje su štampane iz BusinessWare, jer se artikli u procesu unosa popisa nude u poretku kao na listama za popisivanje, što ubrzava sam proces preskakanjem artikala čije se knjižno stanje podudara sa popisanim. Za detalje upotrebe programa za unos popisa najbolje je pozvati sistem pomoći, pritiskom dirke F1 na tastaturi, u toku rada sa programom za unos popisa.

    Slika 8
    Slika 8.

    Ukoliko je potrebno uneti samo nekoliko artikala, koji imaju različito popisano stanje od knjižnog, najbolje je da se u popis unesu direktno, kucanjem šifre artikla i unosom popisane količine, ali i uosom eventualno nedostajuće cene. Ovo se naročito vrši prilikom nivelacije malog broja artikala.Treba naglasiti da ukoliko je započet unos popisa nije moguće vršiti import popisa iz datoteka dobijenih iz ručnih terminala. Importom ovih datoteka se vrši prethodno „nuliranje“ popisanih količina, što će obrisati ručno unete podatke o popisu. Ako je potrebna ručna dorada importovanog popisa to svakokako treba učiniti nakon importa pomenutih datoteka u popis. Forma za unos popisa je vidljiva na slici 8.

    Na jezičku „Popis“ nalazi se lista artikala iz knjižnog stanja koja se redovno ažurira unetim podacima iz popisnih listi, kao i zbir vrednosti o trenutno popisanim artiklima i zbir vrednosti knjižnog stanja.

  7. Knjiženje viškova i manjkova

    Unosom popisa stvaraju se uslovi da se razlike knjižnog stanja u odnosu na popisano stanje proknjiže kao viškovi, ili manjkovi. Knjiženje viškova i manjkova se vrši automatski pozivom opcije „Višak / manjak“ u BusinessWare Trade sa menija „Popisi“. Ovaj postupak knjiženja viškova i manjkova je kompletno prerađen u BusinessWare 6 tako da sada ima nekoliko funkcionalnosti. Nove funkcionalnosti su zahtevale i dodavanje novih tipova vrsti prometa, tako da je sada dodat novi tip vrste prometa za knjiženje manjkova. Nepostojanje ovog tipa vrste prometa je onemogućavalo knjiženje manjkova u KEPU knjizi i knjizi izlaznih računa (KIR). Manjak je morao biti sabiran sa pazarom na dan knjiženja, ili je morao biti knjižen pod posebnim nalogom da bi se ispravno prikazao u KEPU, ali je veliki problem bilo knjiženje manjka u KIR. Z a knjiženje u KIR je manjak najpre morao biti rasčlanjen po poreskim stopama, a zatim tako rasčlanjen morao je biti dodat dnevnom fiskalnom izveštaju.

    Sada je situacija normalizovana i svedena na „šablon“ knjiženja pazara i dnevnih fiskalnih izveštaja sa novokreiranom vrstom prometa sa pomenutim tipom za manjak. Forma uz čiju pomoć se vrši knjiženje viškova i manjkova data je na slici 9.

    Slika 9.

  8. Višak

    Knjiženje viškova podrazumeva zaduženje maloprodajnog objekta viškovima po popisu i svođenje knjižnog stanja artikala iz viška na popisano stanje. Ovo knjiženje viškova biće vidljivo u KEPU knjizi i regularno će povećati zaduženje maloprodajnog objekta u skladu s iznosom viška. Zaduženje se može ispisati kao maloprodajna kalkulacija sa mo sa vrstom prometa koja se odnosi na višak. Ukoliko su prethodno postavljeni stavovi za knjiženje viškova za pomenutu vrstu prometa, višak će biti proknjižen u glavnu knjigu automatski (zavisno i od konfiguracije u samom maloprodajnom objektu!).

    Tip vrste prometa za knjiženje viškova takođe je novost u BusinessWare 6 u izdanju 6.0.44, kao i tip vrste prometa za manjak. Ovo posebno naglašavamo jer je velika verovatnoća da nisu podešeni stavovi za knjiženje ove vrste prometa i da se automatsko knjiženje ne može izvršiti. Moguće je čak i da na Vašem sistemu ne postoji odgovarajuća vrsta prometa za višak, no nema razloga za zabrinutost bilo koje vrste. Ići ćemo redom:

    1. Otvorite u BusinessWare Wizard novu vrstu prometa (nebitna je šifra!) sa tipom „12 – Višak po popisu“;
    2. Napravite stavove, takođe u BusinessWare Wizard, za knjiženje viškova;
    3. Eventualno proverite da li je Vaš maloprodajni objekat podešen za automatsko knjiženje glavne knjige.

    Napominjemo da za sve ove akcije morate imati administratorske privilegije i da ste obučeni za pomenute poslove. Tek ako su ispunjeni svi gornji uslovi može se pristupiti knjiženju viškova.

  9. Manjak

    Knjiženje manjkova podrazumeva dva koraka:

    1. knjiženje izlaznog dokumenta sa pomenutom vrstom prometa koja je otovorena za manjak i
    2. knjiženje manjka u KEPU, slično dnevnim pazarima i knjiženje manjka po poreskim stopama, slično dnevnim fiskalnim izveštajima.

    Ova dva koraka su nerazdvojna, mada se lako može odustati od drugog koraka i knjiženja manjka u KEPU odraditi posebno.

    Izlazni dokument se može odštampati kao i svaki izlazni dokument u BusinessWare Trade u formi izlazne fakture, bez obzira što se odnosi na manjak. Vrsta prometa za knjiženje manjka je novost u BusinessWare 6 počev od izdanja 6.0.44, pa kao i vrsta prometa za višak možda nije otvorena na Vašem sistemu i u tom slučaju slično postupite kao kod naslova za „Višak“.

  10. Svođenje zaliha po popisu, bez knjiženja viškova i manjkova

    Često puta je potrebno da iz raznoraznih razloga knjiženje viškova i manjkova ne bude izvršeno u KEPU knjizi, odnosno da se samo svedu zalihe knjižnog stanja na popisane zalihe i ništa više. Ova mogućnost se najviše koristi kod finansijsko praćenja zaliha gde se promet vrši po artiklima (II slučaj vođenja zaliha!), obično radi prelaska na praćenje robnog i finansijskog stanja zaliha (slučaj III). S obzirom da je ovo poseban slučaj moguć je samo kod finansijskog praćenja zaliha gde se promet vrši po artiklima (II slučaj).

    Kako je ovo specijalan slučaj, knjiženje viškova i manjkova se obavlja na izlaznoj strani kartica artikala, koja se ne evidentira u KEPU. Višak se knjiži kao storno izlaza, sa količinama u minusu, a manjak kao regularan manjak, s tim što se ne evidentira promet u KEPU na strani razduženja. Ovim postupkom se knjigovodstvene zalihe svode na zalihe po popisu, bez evidentiranja u KEPU.

  11. Knjiženje popisa

    Knjiženje popisa u toku poslovne godine nije neophodno, osim u slučaju da se baš to želi. Knjiženje se obavlja u KEPU, u vidu kalkulacije čija je vrednost „0“. S obzirom da popis samo predstavlja evidenciju popisanih količina (nije ulaz, niti izlaz!) on se može odštampati u formi kalkulacije, ali i u formi popisa. Ako se štampa u obliku kalkulacije na kalkulaciji su vidljivi artikli sa istim količinama i vrednostima u „+“ i „-“, tako da je ukupna vdernost kalkulacije „0“, jer se popisom ne menja stanje. Prilikom ispisa popisa isti će biti regularno ispisan sa sumiranom vrednosšću popisa u formi koja je propisana. Sama mogućnost ispisa popisa u bilo kom trenutku u toku poslovne godine je jedan od razloga zašto se ponekada vrši knjiženje popisa. Obavezno knjiženje popisa je na kraju poslovne godine, koji je i preduslov za zaključak stare poslovne godine i otvaranje nove, kada se zalihe po popisu prenose u početno stanje.

    Knjiženje popisa u slučaju sprovođenja kasnije nivelacije nije obavezno, jer će to samo stvoriti višak stavki i opteretiti bazu podataka stavkama, osim u slučaju ako to nije neophodno, iz raznoraznih razloga. U slučaju da je to ipak neophodno, potrebno je „čekirati“ („štiklirati“) opciju „Proknjiži samo artikle čiji je popis različit od knjižnog stanja“, kako bi se knjiženje popisa obavilo samo za artikle čije je popisano stanje različito knjižnog stanja. U protivnom će se knjiženje izvršiti za sve artikle navedene u knjižnom stanju, što će biti nepotrebno u ovom slučaju i potrebno samo na kraju poslovne godine.{jcomments on}



Promene nakon uvođenja novih tipova vrsta prometa

Poslednjim promenama u BusinessWare 6 s kraja septembra 2013. godine, u verziji 6.0.44., uvedena su tri nova tipa vrste prometa:

  • 0 – početno stanje;
  • 12 – knjiženje viška po popisu i
  • 62 – knjiženje manjka po popisu.

Navedene vrste prometa se odnose na knjiženja u robnomaterijalnom knjigovodstvu, maloprodaji i sitnom inventaru (Magic, Trade i SitIn), tako da se ne odražavaju na ostale evidencije. Promenama u verziji 6.0.44. se vrši dodavanje nove vrste prometa sa tipom „0“ za početno stanje automatski, jer je ovaj tip vrste prometa od velike važnosti za samo funkcionisanje BusinessWare softvera, dok ostale vrste prometa, sa tipovima za knjiženje viška i manjka, treba dodati samostalno. U tu svrhu želimo da Vam ukažemo na potrebu otvaranja pomenutih vrsta prometa, jer njihovo dodavanje automatski nije preporučljivo, s obzirom na različite politike šifriranja vrsta prometa u firmama. Treba posebno naglasiti da knjiženje viškova i manjkova u toku i na kraju godine neće biti omogućeno ukoliko se ne izvrši otvaranje novih vrsta prometa sa pomenutim tipovima i zato je neophodno pristupiti BusinessWare Wizard programskom paketu i u njemu na meniju „Matični podaci“ i podmeniju „Vrste prometa“ uneti pomenute dve nove vrste prometa:
Slika 1.

Za šifru vrste prometa uzmite prvu slobodnu šifru (slobodne šifre su vidljive u tabeli na slici 1.), zatim unesite latinični i ćirilični naziv vrste prometa i na kraju iz padajućeg menija izaberite odgovarajući novi tip vrste prometa.

Napominjemo da je potrebno otvoriti vrste prometa za knjiženje viška (kao na slici 1.), ali i manjka na sličan način.

Ukoliko imate bilo kakvih problema sa snalaženjem oko unosa možete iskoristiti BusinessWare sistem pomoći, pritiskom funkcijske dirke F1 na tastaturi, nakon čega će Vam se prikazati sistem pomoći za unos podataka na, gore pomenutoj, formi.

Ukoliko ste već imali unešene vrste prometa za knjiženje viškova, ili manjkova, moguće je izvršiti ispravku samo tipova vrste prometa, bez unosa novih vrsta prometa. U tom slučaju za vrstu prometa za knjiženje viškova promenite postojeći tip u „12 – Višak po popisu“. Takođe za vrstu prometa za manjak po popisu promenite tip vrste prometa u „62 – Manjak po popisu“

Do verzije 6.0.44. BusinessWare je korišćena vrsta prometa za početno stanje sa tipom vrste prometa „1“ (proverite, jer u nazivu u Vašem slučaju sadrži reči „POČETNO STANJE“). Izmenite naziv ove vrste prometa u novi naziv „POČETNO STANJE (NE KORISTI!)“, kako bi se izbeglo korišćenje stare vrste prometa.

Brisanje postojeće vrste prometa za početno stanje nije preporučljivo, jer je sa tom vrstom prometa uknjiženo početno stanje na dan 01.01.2013. godine!

Obratite pažnju na novo dodatu vrstu prometa sa istoimenim nazivom „POČETNO STANJE“ i novo dodatim tipom vrste prometa „0“, da ne promenite naziv pogrešnoj vrsta prometa.

Nakon uvođenja novih tipova vrsta prometa, kao i novih vrsta prometa, potrebno je možda prekontirati, ili izraditi nove, stavove za knjiženje za novo kreirane vrste prometa uz pomoć BusinessWare Wizardprogramskog paketa.

Za unos i ispravku vrsta prometa morate imati administratorske privilegije, odnosno morate biti u grupi BusinessWare Administrator.
Ako i u tom slučaju nije moguće izvršiti promenu naziva vrste prometa sigurno su Vam potrebna veća ovlašćenja, koja imaju samo serviseri iz kompanije Micro Business, pa se obratite službi održavanja!



Objedinjena uplata poreza i doprinosa kod plata

Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji (Sl. glasnik RS, br. 47/2013 od 29.05.2013. godine) od 01.01.2014. godine uvodi se pojedinačna poreska prijava za poreze i doprinose po odbitku. Cilj ovog projekta je da se prvog januara 2014. godine pređe na novi sistem objedinjene naplate, odnosno da se poreskim obveznicima omogući plaćanje poreza i doprinosa po odbitku (porez i doprinosi na zarade, ugovorene naknade, porez na dividendu i sl.) u ukupnom iznosu na jedan račun, bez obzira na broj primaoca prihoda, njihovo prebivalište i vrstu prihoda koje im isplaćuje. Prijave se podnose isključivo elektronski preko sajta Poreske uprave www.poreskauprava.gov.rs.

U okviru programskog paketa BusinessWare izvršili smo dopune tako da smo omogućili pripremu pojedinačne poreske prijave (PPP PD) iz obračuna plata. Da bi priprema funkcionisala potrebna su određena podešavanja:

  1. U BusinessWare 4 programa za obračun zarada, na meniju USLUŽNE OPCIJE / Lozinke operatera za sve operatere koji rade obračun plate ili će vršiti pripremu PPP PD prijave uneti matični broj;
  2. Na meniju PLATE / MATICE PLATE / Šifrant vrste pl. podesiti sledeće šifre plaćanja:
    1. NEGA ČLANA PORODICE DO 3 GOD – grupa bolovanja 3;
    2. POVREDA NA RADU, PROF.OBOLJENJE – grupa bolovanja 4;
    3. TIP PLATE 25 samo za plaćeno odstustvo po nalogu poslodavca, bez krivice zaposlenog.

Na meniju PLATE / OBRAČUN PLATE pre PRIPREME VIRMANA postoji nova stavka menija: PPP PD PRIJAVA. Ovom opcijom pripremamo podatke za PPP PD prijavu. Program može da se poziva više puta, on uvek pravi novu poresku prijavu. Po pripremi poreske prijve štampu i pripremu XML fajla radimo iz programskog paketa BusinessWare FinOp, iz menija „Delovodniki podmenija „Ispis PPPPD prijave. Pozivom ove opcije vrši se štampa PPP PD prijave i priprema XML fajla koji treba učitati sa portala PORESKE UPRAVE. Fajl se podrazumevano izvozi na korisničkom folderu za arhive, koji se nalazi na istom disku, ili folderu, gde i instalacija BusinessWare 6:

\BWUser\POREZI \Nazivfirme_PPPPD.zip

što će biti ispisano programom koji vrši pripremu prijave. Na računarima koji ne koriste operativni sistem Windows uobičajena putanja do pomenute datoteke je:

/mnt/BWUser/POREZI /Nazivfirme_PPPPD.zip

Prijavom na portal poreske uprave, u delu podnošenja poreske prijave izabrati opciju učitavanje ZIPfajla, pa isti pronaći na folderu koji vam je napisao program za pripremu PPP PD prijave. Po učitavanju poreske prijave, vrši se provera prijave i generisanje naloga za plaćanje sa pozivom na broj. Prilikom pripreme naloga za plaćanje, na bazi dobijenog podatka iz poreske uprave, potrebno je uneti podatke. Poziv na broj se unosi na naloge za plaćanje za porez, doprinose i neto zaradu.

Ukoliko ste tokom 2013. godine izvršili isplatu akontacije i obračunali i uplatili doprinose na najnižu osnovicu, a u 2014. godini vršite konačnu isplatu, podnosi se poreska prijava na novom PPP PD obrascu. U navedoj poreskoj prijavi bruto prihod, poreska osnovica i ostali zahtevani podaci odnose se samo na isplatu izvršenu u 2014. godini, dakle nema kumuliranja. U poreskoj prijavi PPP PD je potrebno u polje obračunski period uneti oznaku "K", obzirom da je reč o konačnoj isplati i popuniti multifunkcionalna polja. Način popunjavanja MFP polja sa primerima možete pronaći u Korisničkom uputstvu, počev od strane 19. Korisničko uputstvo objavljeno je na sajtu PU RS, u okviru banera "Objedinjena naplata".

Da bi Poreski obveznik (POB) mogao da podnese elektronsku PPP PD prijavu preko Portala PU potrebno je da:

  1. Kreira PPP PD prijavu u XML formatu lokalno u svom sistemu u skladu sa važećom XSD šemom;
  2. XML datoteku kompresuje u ZIP format;
  3. Da ima jedno ili više ovlašćenih lica koji poseduju kvalifikovani elektronski sertifikat za podnošenje elektronske PPP PD prijave;
  4. Da su sva ta lica registrovani kao Korisnici portala PU.
  1. Podnošenje prijave

    Korisnik pristupa Portalu PU i šalje unapred pripremljenu PPP PD prijavu (tj. vrši upload ZIP datoteke na Portal). PPP PD prijava, to jest XML datoteka, nema ograničenje u broju primaoca, odnosno vrsta prihoda koji se mogu deklarisati u jednoj prijavi. Korisnik od strane Portala dobija prikaz (rekapitulaciju) prijave sa opcijom da nastavi proces ili odustane od podnošenja prijave. Ukoliko se proces nastavlja, Portal na zahtev Korisnika primenjuje njegov digitalni potpis i šalje prijavu na računarski servis PU (WebService). Ukoliko je podnošenje prijave proteklo uspešno računarski servis vraća Jedinstveni Identifikator Poreske Deklaracije (JIPD) kreiran od strane CORE sistema PU, koji Portal prikazuje Korisniku. Nakon toga Korisnik ima mogućnost podnošenja novih prijava ili slanje upita preko Portala kojim dobija status predate prijave. Status prijave se može proveriti nakon što poreski obveznik dobije obaveštenje od PU da je prijava promenila status. Obaveštenje se šalje poreskom obvezniku na elektronsku poštu (navedenu u polju 2.10 PPP PD prijave). Dodatno, podnošenje novih prijava može da se obavlja i u periodu dok se čeka obaveštenje od CORE sistema.

  2. Dobijanje statusa predate prijave

    Upit za dobijanje statusa podnete prijave se vrši korišćenjem JIPD. Na zahtev korisnika, Portal primenjuje njegov digitalni potpis i kreira upit sa odgovarajućim JIPD ka računarskom servisu PU za dobijanje statusa PPP PD prijave. Status prijave je XML struktura koja obavezno sadrži informacije o statusu podnete prijave, kao i dva opciona tag-a (oznake) koji predstavljaju Nalog za plaćanje (ukoliko je prijava prošla sve potrebne validacije, odnosno ima status: „Proknjižena“), i tag neispravnosti (ukoliko ima neispravnosti na prijavi odnosno ima status: „Odbijena“). Postoji mogućnost da se oba opciona taga pojave u odgovoru o statusu i tada se smatra da postoje neispravnosti na prijavi ali da njihov nivo nije takav da „Ministarstvo Finansija i privrede – Projekat objedinjene naplate – PiD Omnilogika i Soneco – Podnošenje elektronske PPPPD preko portala – 5/5“ bi se prijava odbila, osnosno prijava je ipak u statusu „Proknjižena“. Portal će odgovor o statusu prikazati Korisniku i opciono omogućiti preuzimanje (download) cele XML poruke, da bi poreski obveznik mogao da učita poruku u svoj lokalni sistem radi dalje obrade.

  3. Dobijanje Naloga za plaćanje

    U svakom trenutku korisnik može da dobije samo strukturu koja sadrži nalog za plaćanje prijave koja je u statusu „Proknjižena“. Upit za dobijanje naloga za plaćanje se vrši korišćenjem JIPD. Na zahtev korisnika, Portal primenjuje njegov digitalni potpis i kreira upit sa odgovarajućim JIPD ka računarskom servisu PU za dobijanje naloga za plaćanje prijave. Odgovor PU servisa sadrži XML strukturu naloga za plaćanje. Portal će odgovor servisa prikazati Korisniku i opciono omogućiti preuzimanje (download) cele XML poruke da bi poreski obveznik mogao da učita poruku u svoj lokalni sistem radi dalje obrade.

    Kompletno funkcionisanje portala, gde je uključeno prijavljivanje i autentifikacija korisnika, digitalno potpisivanje prijave i način predavanja prijave, korisnički interfejs, način na koji poreski obveznik dobija poruke od PU (kroz korisnički interfejs ili putem preuzimanja odgovarajućih XML struktura koje sadrže poruke o statusu prijave ili nalog za plaćanje) će biti opisano u sledećoj verziji dokumenta ili potpuno novim dokumentom (korisničkim uputstvom za portal PU).



Isplata trudničkog bolovanja od 01.01.2014.

Isplata trudničkog bolovanja od 01.01.2014. godine radi se u iznosu od 100%, kako na teret poslodavca, tako i na teret fonda. U tom cilju potrebno je otvoriti novu šifru plaćanja za bolovanje do 30 dana (na teret poslodavca) koju treba definisati na način, kao na slici:

Što se tiče bolovanja preko 30 dana (na teret zavoda), ukoliko postoji otvorena šifra bolovanja preko 30 dana, a da nije podešena kao nega deteta, nema potrebe otvarati novu šifru, već samo prilikom obračuna doznake kao faktor – koeficijent obračuna ne koristiti 0,65 već koeficijent 1 (100%) i tako dobiveni iznos uneti u iznos bolovanja.



Smanjenje plata u državnoj administraciji i javnom sektoru

U programskom paketu BusinessWare PayRoll za obračun zarada izvršili smo dopunu u skladu saZakonom o umanjenju neto prihoda lica u javnom sektoru. Ovim zakonom uređuje se umanjenje neto zarade i neto drugih primanja zaposlenih, odnosno angažovanih lica u javnom sektoru Republike Srbije, osim u onim privrednim društvima koja istovremeno ispunjavaju sledeće uslove:

  1. da od 1. januara 2010. godine nisu primila nijedan vid državne pomoći;
  2. da u poslednjih pet godišnjih finansijskih izveštaja nisu iskazala gubitak;
  3. da posluju u uslovima tržišne konkurencije sa privrednim društvima koja nisu u javnom sektoru Republike Srbije.

Smanjenje zarada odnosi se na isplatu svih zarada počev 01.01.2014. godine. Smanjenje zarade (pod zaradom se podrazumeva zarada umanjena za poreze i doprinose - neto zarada) je :

  • n a zaradu do 60.000 dinara Nema umanjenja;
  • n a iznos od 60.000 do 100.000 dinara 20,00% i
  • n a iznos preko 100.000 dinara 25,00%.

Da bi se izračunala navedena umanjenja potrebno je izvršiti odredjenja podešavanja:

  1. U matičnim podacima za firmu potrebno je definisati da se radi o firmi na koju se primenjuje o vo umanjenje, odnosno da je firma iz oblasti državne admnistracije ili javnog sektora. Ovo podešavanje radimo kroz meni
    PLATE / MATICE PLATE / Mesta troška
    gde za mesto troška PRAZNO u polje VRSTA ORGANIZOVANJA unosimo oznaku 3;
  2. Potrebno je da kroz meni
    PLATE / MATICE PLATE / Šifrant vrste pl.
    otvorimo šifru vrste plaćanja za ovo umanjenje – SMANJENJE PLATE, kao automatsku vrstu plaćanja 19, sa sledećim podacima, kao na formi sa slike :

  3. K roz meni
    PLATE / MATICE PLATE / Banke / Unos računa za virmane
    za firmu 1 i šifru 130 uneti potrebne podatke za pripremu virmana za ovu šifru plaćanja.



Lična zarada preduzetnika

Odredbama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje predvidjena je mogućnost da se preduzetnik opredeli za isplatu lične zarade, pri čemu osnovicu za obračun doprinosa čini isplaćena lična zarada preduzetnika, s tim da preduzetnik sam vrši obračun i plaćanje doprinosa. Preduzetnicima koji se ne opredele za isplatu lične zarade osnovica za obračun doprinosa ostaje kao i do sada, a to je oporeziva dobit. Ukoliko se preduzetnik opredeli za isplatu lične zarade potrebno je otvoriti novu šifru po sledećem:

Prilikom otvaranja preduzetnika kao zaposlenog, kategorija RO je 7. Prilikom isplate lične zarade preduzetnika plaćaju se:

  • porez na zarade po stopi od 10%;
  • doprinos za PIO na teret zaposlenog po stopi od 24%;
  • doprinos za zdravstveno osiguranje na teret zaposlenog po stopi od 12,3%;
  • doprinos za nezaposlenost na teret zaposlenog po stopi od 1,5%.

U pozivu na broj do kraja 2013.g trebalo je upisati šifru opštine i JMBG preduzetnika, dok u 2014.g ide poziv na broj po osnovu PPP PD prijave koja se podnosi pre isplate zarade. Knjiženje ovako isplaćene lične zarade radi se na isti način kao i knjiženje zarade radnika (520 / 450,451,452).

Preračun neto na bruto je:

NLZ – 1.100,00 / 0,522,

a ukoliko je neto lična zarada preduzetnika niža od najniže osnovice onda:

((NLZ – 1.100,00) + (Najn.osnovica * 37,8%)) / 0,90

Preduzetnik koji porez plaća na stvarni prihod od samostalne delatnosti može da se opredeli za isplatu lične zarade. Ličnom zaradom iz stava 1. ovog člana, u smislu ovog Zakona, smatra se novčani iznos koji preduzetnik isplati i evidentira u poslovnim knjigama kao svoje mesečno lično primanje uvećan za pripadajuće obaveze iz zarade. Preduzetnik koji se opredeli za isplatu lične zarade, dužan je da u pisanom obliku dostavi obaveštenje nadležnom poreskom organu o svom opredeljenju da vrši isplatu lične zarade.

Obaveštenje se dostavlja najkasnije do 15. decembra tekuće godine za period od 1. januara naredne godine. Preduzetnik koji se opredeli za isplatu lične zarade, ovakvo opredeljenje ne može da menja tokom poreskog perioda. Ako se preduzetnik opredeli da prestane sa isplatom lične zarade, dužan je da o tome u pisanom obliku dostavi obaveštenje nadležnom poreskom organu do 15. decembra tekuće godine.

U slučaju neopredeljenja za isplatu lične zarade , preduzetnik od 1. januara godine koja sledi godini u kojoj je dostavio obaveštenje nadležnom poreskom organu nije dužan da vrši isplatu lične zarade.



Izmene PDV-a, povećanje stope sa 8% na 10%

Izmenama Zakona o porezu na dodatu vrednost u decembru 2013. godine izvršena je promena posebne stope poreza, tako da je stopa od 8% povećana na 10%. Istovremeno ukinuta je primena posebne stope na promet računara i komponenti za računare, tako da je sada promet računara oporezovan po opštoj stopi od 20%, sve sa primenom od 1. januara 2014. godine.

PDV nadoknada poljoprivrednicima ostaje 8%. Nova preračunata stopa za posebnu stopu od 10% je 9,0909091% (10/110*100 = 9,0909091), dok je za računare stopa od 20%, nova preračunata = 16,666667.

Promena poreske stope podrazumeva obavezu poreskih obveznika koji vrše promet na malo, da izvrše popis dobara u maloprodajnim objektima, kako bi se izvršila promena ukalkulisanog poreza. Takođe, obaveza je i da se u memoriji fiskalnih uređaja izvrši promena podataka o stopi poreza.

Odredbama Zakona o računovodstvu i reviziji predviđena je obaveza poreskih obveznika da vrše popis robe i proizvoda u prodavnici ukoliko dolazi do promene cene. U skladu sa ovim stavom, proizilazi da obveznici koji odluče da ne menjaju cene, već da teret povećanja poreza prebace na razliku u ceni, nisu obavezni da izvrše popis robe. Obaveza ukalkulisavanja novog iznosa PDV-a i dalje postoji, ali postoji mogućnost računovostvenog utvrđivanja zaliha i ukalkulisavanja novog iznosa PDV-a.

U slučaju odlučivanja za promenu cena, do nove cene se dolazi množenjem postojeće cene koeficijentom 1,01851852, odnosno efekat povećanja cene je 1,851852%. kod posebne stope, dok kod personalnih računara i komponetni promena stope sa 8 na 20%, pa je koeficijent za promenu cene 1,1111111, odnosno efekat povećanja cene je 11,111111%. Bez obzira da li se obveznici odluče da vrše promenu cene ili ne, obavezna je promena podataka o poreskoj stopi u memoriji fiskalne kase, i ona treba da se odradi pre kucanja pazara na dan 1. januara, tj. 1. januara u kasi treba da budu podaci o novoj stopi.

Dakle obavezu popisa i usaglašenja podataka imaju samo obveznici koji rade prodaju dobara na malo, koji poseduju fiskalnu kasu i koji su sistemu PDV-a. Obveznici koji nisu u sistemu PDV-a nemaju obavezu popisa niti promene podataka u fiskalnoj kasi, ali nemaju ni pravo promene (povećanja) cene zbog promene PDV-a. Promenu cene mogu raditi tek novom nabavkom kada će dobiti dobra po novoj uvećanoj stopi.

U BusinessWare programskom paketu se mora sprovesti pomenuta nivelacija cena, zavisno od načina vođenja zaliha u pojedinim objektima. Iako korisnici BusinessWare znaju ovaj podatak za svaki svoj maloprodajni objekat, ipak nije na odmet da se to proveri.

U BusinessWare, na meniju „Matični podaci“ i podmeniju „Elementi organizacije“, na formi sa gornje slike, izaberite element organizacije „Maloprodajni objekti“, zatim željeni maloprodajni objekat i kliknite mišem na dugme „Deteljan prikaz“, nakon čega će se otovoriti nova forma sa podacima o izabranom maloprodajnom objektu.


Na novootovorenoj formi sa gornje slike se nalaze dva jezička (TAB-a), od kojih je jedan sa nazivom „Parametri“, pa mišem klknite na njega.

Podatke o načinu vođenja zaliha možete pronaći u polju „Način vođenja zaliha“ na formi sa gornje slike. Nakon ovoga možete preduzeti jednu, ili više radnji, koje su opisane za svaki od načina vođenja zaliha.

  1. Praćenje finansijskih zaliha gde se promet vrši po poreskim grupama arikala (I slučaj)

    Kao što je pomenuto na početku ovog biltena, ovo je najjednostavniji način vođenja zaliha u maloprodaji.

    U slučaju popisa robe u ovakvim maloprodajnim objektima, obaveza je da se izvrši poseban popis dobara za poreske grupe artikala po posebnoj stopi koji prelaze sa 8 na 10% i posebno popis dobara za poreske grupe artikala koji prelaze se 8 na 20%. Na osnovu dobivenih podataka vrši se knjiženje u BusinessWare Trade pozivajući opciju „Nivelacija cena“ sa menija „Knjiženje“, gde se dobija forma kao na slici:

    Nivelacija se obavezno sprovodi u 2014. godini, sa datumom nivelacije 01.01.2014., datumom naloga i datum knjiženja 03.01.2014. (izbegavajte ovde datume 01.01.2014.!).

    Količina za nivelaciju je uvek 1, a ukupan iznos poreske grupe, koja je predmet nivelacije, se unosi u polje „Stara cena“, uz unošenje nove vrednosti poreske grupe u polju „Nova cena“. U polju „Opis“ se unosi kratak opis nivelacije za poresku grupu.

    S obzirom da je 01.01.2014. prvi dan primene novih stopa PDV nivelisanje će se izvršiti tako što će se izvršiti automatski storno unetih količina i vrednosti sa starim stopama PDV i ukljižiti pozitivna količina i vrednost sa novim PDV stopama. Ukoliko cene nisu menjane stvoriće se samo razlika za obavezu PDV, a ukoliko su menjane cene i razlika u prodajnoj vrednosti.

    Obzirom da je promena stope na dan 01.01.2014. godine kao osnov za promenu podataka o ukalkulisanom porezu, bez obzira da li se radi promena cene ili ne, treba iskoristiti godišnji popis na dan 31.12.2013. godine, gde prva promena posle unosa početnog stanja treba da bude nivelacija, odnosno promena ukalkulisanog PDV-a.

  2. Praćenje finansijskih zaliha gde se promet vrši po maloprodajnim artiklima (II slučaj)

    Nivelisanje se u ovom slučaju vrši po artiklima, za razliku od prethodnog slučaja. Za unos nivelacije može nam poslužiti popis robe na 31.12.2013. godine, što znači da poslovna godina u objektima koji se prate na ovaj način mora biti okončana. To podrazumeva i otovrenu novu 2014. godinu, pa ovo sve treba imati na umu pre otpočinjanja nivelacije.

    U BusinessWare Trade pozivamo opciju „Nivelacija cena“ sa menija „Knjiženje“, nakon čega nam se otvara forma kao na slici:

    Iz popisa ćemo unositi samo artikle koji imaju promenu poreske stope, i ukoliko je potrebno i novu cenu, koju sračunavamo upotrebom gornjih koeficijenata. Sva pravila koja važe za datum nivelacije, datuma knjiženja i datum naloga, pomenutih u prvom slučaju, važe i ovde.

    Ukoliko postoje maloprodajni objekti u kojima se promet registruje uz pomoć BusinessWare Safe (fiskalnim štampačima!) preporučljivo je ne menjati maloprodajne cene na dan 01.01.2014. i nastaviti normalno prodaju tog i narednih dana, uz prethodnu promenu poreskih stopa na fiskalnim štampačima. Ovim će se dobiti dovoljno vremena za okončanje popisa, zatvaranje stare poslovne godine i otvaranje nove, kao i izradu nivelacije. Nakon otvaranja nove poslovne godine moguće je izvršiti pomenutu nivelaciju, i naknadno preuzimanje prometa (rasknjižavanje!) sa fiskalnih uređaja.

    Treba napomenuti da u periodu do okončanja nivelisanja ne treba vršiti rasknjižavanje dnevnog prometa sa fiskalnih uređaja, kako se nebi poremetio redosled događaja. Ovakav redosled događaja se može sprovesti i u slučaju kada ne vršimo promet preko fiskalnih štampača i BusinessWare Safe, što će stvoriti dobitak u vremenu da se kvalitetno uradi popis i otvori nova poslovna godina u ovakvim malopordajnim objektima.

  3. Praćenje robnih i finansijskih zaliha gde se promet vrši po maloprodajnim artiklima (III slučaj)

    Kada se praćenje u malopordajnim objektima vrši robno i finansisjki stiče se utisak da se se komplikuje situacija u odnosu na situaciju u prethodnosm slučaju (II slučaj). Situacija se zapravo u opšte ne komplikuje i identična je situaciji kada se zalihe u maloprodaji prate finansijski po artiklima (II slučaj). S obzirom da je tako i ovde se ne preporučuje promena cena u nivelaciji, koja se inače vrši zbog promene poreskih stopa. Ako bi smo menjali cene, to bi podrazumevalo zastoj u prodaji sve dok se cene u objektu ne nivelišu, što nije realno da se brzo završi ukoliko ima dosta stavaka za nivelisanje.

    Nivelacija cena, kod artikala koji nužno moraju da promene cenu (računari i računarska oprema!), može se odraditi kasnije nakon nivelacije zbog promene poreskih stopa, ili odmah u nivelaciji koja se radi zbog promene poreskih stopa, uz zastoj u prodaji. Stvar kompromisa i potrebno je da sami odlučimo koji će se postupak izabrati.

  4. Zaključak

    Poželjno je da nivelacija zbog promene poreskih stopa bude prvi proknjiženi dokument u KEPU knjizi i da svi ostli dokumeti slede iza nje. Samo kod finansijskog praćenja zaliha, gde se promet vrši po poreskim grupama artikala, nije obavezno zaključiti poslovnu godinu u maloprodajnom objektu, a u svim ostalim slučajevima je to obavezno. To diktira i specifično ponašanje u tim maloprodajnim objektima.

    Datum nivelacije zbog promene poreskih stopa obavezno mora biti pod 01.01.2014. godine, dok datum naloga i datum knjiženja treba postaviti na neki kasniji datum. Ako ste zaboravili koju vrstu prometa koristite za nivelisanje, pritisnite F9 funkcijsku dirku na polje za unos vrste prometa za izlistavanje svih vrsta prometa za nivelisanje.



Zaključak stare poslovne godine u maloprodaji

Pre samog čina zaključka poslovne godine, moraju se izvršiti pripremne radnje kako bi se uz pomoć Vašeg BusinessWare softvera, tačnije BusinessWare Trade, taj čin izveo. Priprema se sastoji u zakonskom delu koji se primenjuje na datu materiju i fizički način izvođenja celog posla upotrebom BusinessWare Trade softvera. Što se tiče zakonskog dela treba učiniti sledeće:

  • Eventualno, pre popisa rasknjižiti kalo, rastur, lom i td.;
  • Završiti sva knjiženja za staru poslovnu godinu (isknjižiti sve kalkulacije i pazare);Izvršiti popis robe u svim maloprodajnim objektima na dan 31.decemmbra, ili isti svesti na pomenuti datum;
  • Izvršiti evidenciju viškova i manjkova, a zatim izvršiti isknjiženje istih;
  • Otvoriti novu poslovnu godinu sa početnim stanjem koje je jednako onom iz popisa robe.

Redosled radnji u nekoliko može biti promenjen, ali ga ne treba remetiti bez preke potrebe. Što se tiče same upotrebe BusinessWare Trade softvera, kako bi se okončala stara poslovna godina i otvorila nova, stvari su mnogo jednostavnije i postoje dva načina izvođenja:

  1. u slučaju da se zalihe prate robno (III slučaj), u slučaju gde se zalihe prate finansijski, a promet se vrši po artiklima (II slučaj);
  2. u slučaju da se zalihe prate finansijski, a promet se vrši po poreskim grupama (I slučaj).

Razlika se sastoji samo u tome što u prvom slučaju kod popisa moramo tretirati svaki artikal pojedinačno, dok u drugom slučaju tretman se svodi na upotrebu poreskih grupa. S obzirom da je sam čin zaključka poslovne godine u poslednjem delu isti za oba slučaja, poslednji deo postupka opisaćemo u zajedničkom delu.

Ovde želimo da Vam skrenemo pažnju na članak iz ovog biltena „Popisi u maloprodaji“. Dobro bi bilo da ga proučite pre izvođenja same radnje popisivanja, jer se postupak razlikuje dosta od načina vođenja zaliha. Ako ste dobro proučili postupak popisivanja i knjiženja viškova i manjkova, sledeći korak je otvaranje početnog stanja za dati maloprodajni objekat. Treba napomenuti da se otvaranje početnog stanja sada može izvršiti pojedinačno za svaki maloprodajni objekat ponaosob. Međutim ne trebamo biti zaboravni i da pojedine objekte ostavimo nezaključene, naročito ne one koji su prestali s radom u toku poslovne godine ili koje nećemo dalje koristiti u radu. Takvi objekti po pravilu nemaju zalihe za popis pod 31. decembrom, a samim tim neće imati ni početno stanje u slučaju da će se koristiti u novoj poslovnoj godini. Te objekte moramo rarešiti u BusinessWare Trade pozivom opcije sa menija:

Periodične obrade > Zatvori objekat

Kod zatvaranja objekta moramo se opredeliti za jedan od dva slučaja, a obadva se odnose na to da li će se dotični maloprodajni objekat korisitit u novoj poslovnoj godini ili će biti trajno zatvoren. Sada je idealan trenutak da se izvrši snimanje (backup) podataka, redovnim postupkom. U slučaju da nešto krene nepredviđenim tokom lako možemo restaurirati stanje pre daljih koraka. Nakon razrešenja ovakvih slučajeva možemo pristupiti prenosu početnog stanja u novu poslovnu godinu, To ćemo učiniti pozivom opcije sa menija:

Periodične obrade > Prenos početnog stanja

Ovde možemo izabrati željeni objekat ili sve objekte koje želimo zaključiti (vidi „Help“ sa F1). Prenos početnog stanja će započeti ispisom arhiva pod 31. decembrom, tako da arhivirane podatke možemo pregledati i nakon uklanjanja podataka za staru poslovnu godinu. Ovde želimo da istaknemo jednu veoma važnu promenu koja se tiče ispisa arhiva u BusinessWare 6, a to je promena mesta, odnosno foldera, na kome će se ispisati arhive. Sada se arhive ispisuju na folder „BWUser“, koji se nalazi na istom korenom folderu gde i instalacija BusinessWare 6. Ako se arhiviranje prvi puta vrši sa BusinessWare 6 pojaviće se prozor sa mogućnošću izbora foldera na kome će se arhiviranje izvršiti. U tom slučaju pronađite pomenuti „BWUser“ folder, označite ga mišem i kliknite na „OK“ čime ste izabrali pomenuti folder za ispis arhiva, što je neophodno za nastavak rada.

Rad ovog programa završava otvaranjem početnog stanja u novoj poslovnoj godini i istu proglašava tekućom. Potrebno je da nakon ovoga uporedite početno stanje s popisom robe, jer se isti moraju slagati u potpunosti.

Knjiženja koja smo izvršili u novoj poslovnoj godini, pre prenosa početnog stanja, takođe treba proveriti da slučajno nije došlo do neke od nepredviđenih situacija.



Zaključak stare poslovne godine u BusinessWare Magic

Ovde će ukratko biti opisan postupak zaključka stare poslovne godine u BusinessWare Magic, odnosno u takozvanom robnomaterijalnom knjigovodstvu. Jedina razlika u odnosu na dosadašnji način obrade popisa u robnomaterijalnom knjigovodstvu je to šta sada možete vršiti zaključak stare godine pojedinačno, sa svako skladište ponaosob. To znači, kako koje skladište obradite i završite popis, možete izvršiti zaključak godine samo za to skladište i nastaviti knjiženje naredne poslovne godine u njemu, dok ostala skladišta ostaju u staroj poslovnog godini.

Radi lakšeg popisivanja zgodno je odštampati liste za popisivanje u BusinessWare Magic na menuiju:

Popisi > Liste za popis

Ispis listi za popis možete izvršiti ranije, pre završetka knjiženja, jer na njima samo izlazi podatak o šifri i nazivu artikla sa mestom za unos popisane količine. Ukoliko u periodu posle štampe listi za popisivanje bude nabavljen neki novi artikal, komisija prilikom popisa taj artikal dopisuje na kraju liste.

Pre početka unosa i obrade popisa kao uslova za zaključak stare poslovne godine potrebno je završiti sva knjiženja za poslovnu godinu za magacin za koji se radi obrada popisa. Takođe treba izvršiti rasknjižavanje svih rashoda, otpisa i drugih preknjižavanja sa artikla na artikal. Podrzumeva se da posle svih knjiženja treba izvršiti i slaganje podatka u finansijskom knjigovodstvu (konta zalihe) i vrednosti zaliha (svih artikala), pa tek po usaglašenju ovih podataka pristupiti daljem radu. Podaci pomoću kojih možete izvršiti usaglašenja sa finansijskim knjigovodstvom se nalaze na meniju BusinessWare Magic:

Finansijski podaci

Ukoliko se nekada desilo da ste imali negativne zalihe, to jest, da ste prvo knjižili izlaz pa onda ulaz u skladištima, moguće je da je došlo do neslaganja u odnosu količina * cena i vrednosti zaliha. U tom slučaju potrebno je izvršiti svodjenje vrednosti zaliha na vrednost količina * cena, to jest finansijsku nivelaciju na meniju BusinessWare Magic:

Knjiženje > Finansijska nivelacija

Ovaj program upoređuje vrednost zaliha sa rezultatom količina * cena, i ukoliko ima odstupanja svodi vrednost zaliha na rezultat količina * cena, a razliku knjiži kao nivelaciju. Po završteku svih knjiženja i pokretanja finansijske nivelacije, kao i usaglašenja vrednosti skladišta sa finansijskim knjigovodstvom radimo popis i obradu popisa. Obradu svih podataka moguće je vršiti odjednom za sva skladišta, ili pojedinačno skladište po skladište. Bitno je samo da se sledi red radnji za svako skladište i da se ne preskoči neka od datih opcija sa menija „Popisi“. U cilju omogućavanja paralelnog rada na knjiženju u skladištima i rada na popisu, mora se obavezno izvršiti program na meniju u BusinessWare Magic:

Periodične obrade > Knjižno stanje

Ovim postupkom vrši se prenos knjižnog – trenutnog knjigovodstvenog stanja u popisno stanje, tako da se prilikom unosa popisa unose samo artikli koji imaju različito stanje od knjižnog. Obradu knjižnog stanja moguće je vršiti odjednom za sva skladišta ili za svako skladište pojedinačno. Ukoliko ne izvršite prenos trenutnog stanja u podatku o trenutnom stanju je nula ili podatak iz prethodne godine. Nakon knjižnog stanja kreće se na unos popisa s listi za popisivanje. Na meniju u BusinessWare Magic:

Popisi > Unos popisa

vrši se unos stvarnog stanja po popisu za skladišta za koje je urađen prenos knjižnog stanja u stvarno stanje. Nema potrebe pozivati svaki artikal prilikom unosa popisa, već je samo potrebno uneti stanja gde se količine sa listi za popisivanje ne slažu s količinama u knjižnom stanju. Unos popisa je moguće ispravljati, sve do momenta dok se podaci ne slože s onim u listama za popisivanje. Nakon toga treba odštampati popisne liste na meniju u BusinessWare Magic:

Popisi > Popisne liste

Popisne liste trebapriključiti orginalnim dokumentima s kojima je vršeno fizičko popisivanje, a zatim se može preći na obračun viškova i manjkova. Na meniju u BusinessWare Magic:

Popisi > Knjiženje viškova i manjkova

vršimo knjiženje viškova i manjkova na kartici artikla za skladište koje izaberemo a za koji smo uneli popis i odštampali popisne liste. Po zavšetku obrade popisa vršimo ispis dnevnika rada i pozivamo „čarobnjake“ za automatsko knjiženje u finansijsko knjigovodstvo. Automatsko knjiženje će biti urađeno ukoliko postoje stavovi za knjiženje viškova i manjkova i naravno, ako na sistemu postoji instaliran BusinessWare Wizard. Ukoliko automatsko knjiženje iz bilo kog razloga nije izvršeno, na obračunu popisa imate iznose viškova i manjkova, i iste treba proknjižiti u finansijskom knjigovodstvu.

Sada se tek stiču uslovi za zaključak stare poslovne godine. Pre toga je potrebno ispisati arhive, kako bi smo obezbedili uvid arhiviranih podataka i onda kada podaci iz baze podatataka budu fizičku uklonjeni za stare poslovne godine, pa na meniju u BusinessWare Magic treba izabrati opciju:

Zaključak godine > Ispis arhiva

Ovde želimo da istaknemo jednu veoma važnu promenu koja se tiče ispisa arhiva u BusinessWare 6, a to je promena mesta, odnosno foldera, na kome će se ispisati arhive. Sada se arhive ispisuju na folder „BWUser“, koji se nalazi na istom korenom folderu gde i instalacija BusinessWare 6. Ako se arhiviranje prvi puta vrši sa BusinessWare 6 pojaviće se forma na ekranu sa mogućnošću izbora foldera na kome će se arhiviranje izvršiti. U tom slučaju pronađite pomenuti „BWUser“ folder, označite ga mišem i kliknite na „OK“ čime ste izabrali pomenuti folder za ispis arhiva, što je neophodno za nastavak rada.

Ispisani podaci se pohranjuju na pomenutom folderu u „PDF“ formatu, tako da možete ubuduće gledati podatke bez upotrebe našeg programskog paketa. Za pregled i štampanje arhiviranih podataka Vam je potreban bilo koji PDF čitač (Adobe Reader) i bilo koji Internet pretraživač (FireFox, Chrome, Explorer, Opera...). Posle arhivianja podataka podatke snimite na nekom od magnetnih medija, ili ukoliko niste sigurni da to sami odradite, možete da se obratite nama, ili ih možete odštampati na papir.

Nakon ispisa arhiva svorili su se uslovi za zaključak stare poslovne godine i otvranje nove poslovne godine. Na meniju u BusinessWare Magic pozovite opciju:

Zaključak godine > Prenos početnog stanja

Kada pozovete opciju zaključak godine izaberite skladište koje ste završili (jedno ili više njih) i za ta skladišta izvršite zaključak godine, odnosno prenos početnog stanja. Prilikom zaključka godine vrši se prenos popisanog stanja u početno stanje i otvaranje kartica za narednu godinu.

Po završetku prenosa početnog stanja pregled podataka ranijih godina moguć je iz samog programskog paketa BusinessWare na ikoni koja predstavlja arhivu, ili prelaskom na folder gde su ispisane arhive, pa zatim na “arh” folder, pozivom fajla “index.html” iz Internet pretraživača. Na polaznoj stranici biće Vam prikazano kratko uputstvo za pregled arhiva, pa ga pažljivo pročitajte.



Godišnje obrade, ispis bilanasa i zaključak godine u finansijskom knjigovodstvu

  1. Bilans uspeha i bilans stanja

    U sklopu godišnih i periodičnih obrada, programskim paketom BusinessWare Finex predvidjen je ispis obrazaca završnog računa (Bilansa uspeha, Bilansa stanja i drugih trenutno važećih obrazaca). Da bi ispis obrazaca bio uspešan, kao i sam zaključak godine potrebno je pridržavati se određenih pravila.

    U okviru knjiženja i ispisom stanja konta potrebno je utvrditi rezultat poslovanja i isknjižiti isti potrebnim stavovima:

    1. obračun i knjiženje odstupanja, razlike u ceni, poreza, amortizacije, revalorizacije i dr.;
    2. utvrditi rezultat poslovanja.
    U BusinessWare Finex na meniju:

    Obračuni > Utvrđivanje rezultata

    možete kroz program izračunati rezultat, izračunati poreze i druge obaveze i proknjižiti utvrđivanje rezultata, gde će program sam preneti podatke sa 5 i 6 na klasu 7, raspored u okviru klase 7 i prenos neto rezulata na klasu 3 ili 2. Ukoliko imate pretplatu na računu grupe 48 po osnovu poreza na dobit preduzeća potrebno je da istu prenesete na potraživanja po osnovu pretplate poreza, ili možete sami:
    1. p roknjižiti prenos troškova stavovima 7.../590;
    2. proknjižiti prenos prihoda stavovima 690/7...;
    3. izvršiti utvrdjivanje i knjiženje rezultata u okviru klase 7;
    4. rasporediti rezultat sa klase 7 na dobit ili gubitak.
    Po završetku ovih knjiženja radi se ispis bilanasa. Pre puštanja pripreme i ispisa Bilansa uspeha potrebno je proveriti da li sva konta imaju odgovarajući saldo (naročito kupci, dobavljači, avansi i dr.), ukoliko ima potrebe iste preknjižiti (avansi, krediti i dr.). Po utvrđivanju pravilnog salda na meniju:

    Bilansi > Priprema i ispis bilansa uspeha

    Vršimo pripremu podataka za ispis bilansa uspeha i štampanje istog. Ukoliko podaci u bilansu prilikom zaokruživanja u 000 dinara imaju odstupanja, programom sa menija BusinessWare Finex:

    Bilansi > Unos / ispravka Bilansa

    Dalje vršimo eventualne ispravke, ali samo iznosa u 000 (hiljadama) dinara. Po završetku ispravke vršimo ispis obrasca bilansa uspeha programom sa menija BusinessWare Finex:

    Bilansi > Ispis Bilansa uspeha,

    gde vršimo ispis podataka u skladu sa ispravkama koje smo uradili. Ukoliko opet postoji neko odstupanje istim postupkom vršimo potrebne izmene.

    Napominjem da posle izvršenih izmena pozivamo program za ispis bilansa uspeha sa menija kao u prethodnom slučaju, bez programa za pripremu bilansa uspeha (radi se samo jednom), jer ukoliko bi smo pozvali ovaj program, onda bi smo poništili efekat urađenih izmena.

    Na isti način vršimo ispis i ispravku ostalih bilanasa (Bilansa stanja, Statističkog aneksa i drugih, trenutno važećih obrazaca) u okviru menija iz BusinessWare Finex:

    Bilansi > Priprema i ispis bilasa stanja / statističkog aneksa i
    Bilansi / Ispis bilasa stanja / statističkog aneksa,

    a korekture zbog zaorkuživanja u 000 (hiljadama) dinara vršimo programom iz BusinessWare Finex:

    Bilansi > Unos / ispravka Bilansa

    Pre ispisa Bilansa stanja, kao i svih drugih obrazaca, potrebno je proveriti da li sva konta imaju pravilan saldo. Ukoliko neki konto ima negativan saldo, tj. suprotno nego što treba, prenosom konta na odgovarajući suprotni konto regulišemo ispis bilansa (obaveze – potraživanja, i dr). Ukoliko ste vršili otvaranje konta ISPRAVKE VREDNOSTI, potrebno je proveriti dali ste pravilno uneli oznaku AOP za taj konto, jer ukoliko nije uneta oznaka AOP, program će taj konto uzeti u okviru salda sa osnovnim kontom, a ne kao konto ispravke vrednosti.

    Ukoliko ne postoje uporedni podaci za potrebne obrasce, unos istih je moguće uraditi programom iz BusinssWare Finex:

    Bilansi > Unos / ispravka Bilansa,

    gde vršimo unos potrebnih podataka na odredjeni dan.

    Po završetku pripreme propisanih obrazaca možete izvršiti proveru ispravnosti obazaca, gde vršimo samo određene matematičke provere, bez logičkih provera. Ukoliko želite da obrasce važećih bilanasa pripremite u elektronskom obliku i dostavite Narodnoj banci, preko menija iz BusienssWare Finex:

    Bilansi > Export podataka za elektronske obrasce

    Možete isvršiti eksport vaših podataka obrazaca a kasnije iz programa čiji je autor Narodna banka tako što izvršite kompletnu kontrolu (matematičku i logičku), kao i pripremu i dostavu obrazaca u elektonskom obliku.
  2. Zaključak godine u finanstyle="text-indent: 0cm; margin-bottom: 0cm;"sijskom knjigovodstvu

    Po završetku ispisa obrazaca bilansa pristupamo zaključku stare poslovne godine putem menija iz BusinessWare Finex:

    Zaključak godine > Zatvaranje klasa

    U tom programu vršimo rasknjižavanje (zatvaranje) u okviru klasa 5, 6, 7, i 9, tj. program vrši knjiženje na teret svakog konta u okvru klase 5 i u korist konta 590, u korist svakog konta u okviru klase 6 i na teret konta 690, zatvara sva konta u okviru klase 7 i sva konta u okviru klase 9. Svi relevantni datumi u ovom programu moraju biti datirani na 31. decembar, a broj naloga nosi naziv “ZAKLJ”. Dalje se vrši zatvaranje glavne knjige, gde program čita stanje svakog konta glavne knjige i knjiži stavove za zatvaranje glavne knjige. Kao i u prethodnom slučaju svi datumi su datirani na 31. decembar, a broj naloga se sada zove “ZAKLJUCAK”. Ukoliko želite da vi sami ručno zatvorite glavnu knjigu, zbog prepisa početnog stanja i ispisa podataka za pregled potrebno je da se držite pravila o datumu i broju naloga.

    Po završetku ovog knjiženja programom sa menija BusinessWare Finex:

    Zaključak godine > Ispis arhiva

    vršimo ispis arhiva na dan 31.decembar u staroj poslovnoj godini, kako bi omogućili uvid podataka iz ranijih godina, kada podaci iz baze podatataka starih godina budu fizički uklonjeni iz baze podatataka. Sam zaključak godine radimo preko menija iz BusinessWare Finex:

    Zaključak godine > Zaključak godine

    gde možemo da, ukoliko to nismo uradili, prvo izvršimo ispis arhiva za tekuću godinu, a zatim nastavimo zaključak godine. Ukoliko ste izvršili ispis arhiva prethodnim programom nije potrebno “čekiranje” pitanja „Izvrši ispis arhiva“, već direktno idemo na Pripremu podataka. U toku propreme podataka vrši se proprema podataka za prenos početnog stanja gde se kontroliše način prenosa svakog konta. Ukoliko ste za neki konto podešeno da se prenos vrši prenosom otvorenih stavki, morate prvo izvršiti zatvaranje stavaka preko menija BusinessWare Finex:

    Zatvaranje stavaka > Automatsko zatvaranje, ili
    Zatvaranje stavaka > Unos stavaka zatvaranja

    pa tek posle toga se vratite na nastavak zaključka godine. Po završetku prenosa vrši se prenos podataka za svaki konto na način na koji je definisano u kontnom planu za taj konto i priprema naloga broj 1, koji možete odštampati sa menija u BusinessWare Finex.

    Ovde želimo da istaknemo jednu veoma važnu promenu koja se tiče ispisa arhiva u BusinessWare 6, a to je promena mesta, odnosno foldera, na kome će se ispisati arhive. Sada se arhive ispisuju na folder „BWUser“, koji se nalazi na istom korenom folderu gde i instalacija BusinessWare 6. Ako se arhiviranje prvi puta vrši sa BusinessWare 6 pojaviće se forma na ekranu sa mogućnošću izbora foldera na kome će se arhiviranje izvršiti. U tom slučaju pronađite pomenuti „BWUser“ folder, označite ga mišem i kliknite na „OK“ čime ste izabrali pomenuti folder za ispis arhiva, što je neophodno za nastavak rada.

    Po završetku prenosa početnog stanja pregled podataka ranijih godina moguć je iz samog programskog paketa BusinessWare na ikoni koja predstavlja arhivu, ili prelaskom na pomenuti folder “BWUser” i folder “arh, pozivom fajla “index.html” iz Internet pretraživača. Na polaznoj stranici biće Vam prikazano kratko uputstvo za pregled arhiva, pa Vam preporučujemo da ga pažljivo pročitate.



Nove šifre plaćanja

U Službenom glasniku RS broj 98/2013 objavljena je Odluka o obliku, sadržini i korišćenju jedinstvenih instrumenata platnog prometa kojom su propisane nove šifre plaćanja koje su u primeni od 01.01.2014. Izmene su u delu TRANSAKCIJE RASPODELE gde su uvedene neke nove, izvršeno brisanje nekih šifara, a pojedine šifre dobile višestruko značenje.

Klasifikacija prema obliku plaćanja

1

Gotovinski

gotovinske uplate na račun i isplate s računa

2

Bezgotovinski

prenos (plaćanje i drugi transferi) s jednog računa na drugi račun

3

Obračunski

obračunska plaćanja

9

Preknjižavanje

povraćaj po osnovu više uplaćenih ili pogrešno uplaćenih sredstava



Transakcije po osnovu prometa robe i usluga

20

Promet robe i usluga - međufazna potrošnja

plaćanja za robu, sirovine, materijal, proizvodne usluge, gorivo, mazivo, energiju, otkup poljoprivrednih proizvoda, članarine, uplate obaveza javnim preduzećima koje nisu propisane i za drugu robu i usluge

21

Promet robe i usluga - finalna potrošnja

plaćanja za robu, sirovine, materijal, proizvodne usluge, gorivo, mazivo, energiju, otkup poljoprivrednih proizvoda, članarine, uplate obaveza javnim preduzećima koje nisu propisane i za drugu robu i usluge (uključujući i plaćanje svih provizija i naknada), izuzev za investicije - finalna potrošnja

22

Usluge javnih preduzeća

uplate propisanih obaveza javnim preduzećima

23

Investicije u objekte i opremu

plaćanja po osnovu izgradnje objekata i nabavke opreme (nabavna cena, doprema, montaža i dr.)

24

Investicije - ostalo

plaćanja po osnovu investicija, osim investicija u objekte i opremu

25

Zakupnine

zakupnine za korišćenje nepokretnosti i pokretnih stvari u državnoj svojini, naknade za druge usluge koje imaju karakter javnih prihoda

26

Zakupnine

zakupnine za korišćenje nepokretnosti i pokretnih stvari na koje se plaća porez prema zakonu

27

Subvencije, regresi i premije s posebnih računa

isplata, naplata, prenos i obračun po osnovu subvencija, regresa i premija s konsolidovanog računa trezora, odnosno fondova i organizacija obaveznog socijalnog osiguranja

28

Subvencije, regresi i premije sa ostalih računa

isplata, naplata, prenos i obračun po osnovu subvencija, regresa i premija sa ostalih računa

31

Carine i druge uvozne dažbine

uplata, naplata, prenos s računa i obračun po osnovu izmirenja carina i drugih uvoznih dažbina (carine i drugi javni prihodi koje Uprava carina naplati objedinjeno na svoj evidentni račun)



Transakcije raspodele

40

Zarade i druga primanja zaposlenih

zarada; lična zarada preduzetnika; razlika zarade lica postavljenih na javnu funkciju za vreme obavljanja te funkcije; ugovorena naknada za privremene i povremene poslove, kao i oporeziva primanja zaposlenih po osnovu: naknade troškova prevoza u javnom saobraćaju, dnevnice i naknade troškova prevoza i smeštaja za službeno putovanje u zemlji ili inostranstvu, dnevne naknade pripadnika Vojske Srbije, solidarne pomoći za slučaj bolesti, rehabilitacije ili invalidnosti zaposlenog ili člana njegove porodice, novogodišnjih i božićnih poklona deci zaposlenog i jubilarne nagrade zaposlenog

41

Neoporeziva primanja zaposlenih, socijalna i druga davanja izuzeta od oporezivanja i obustave od zarada

neoporeziva primanja zaposlenih po osnovu: naknade troškova prevoza u javnom saobraćaju, dnevnice i naknade troškova prevoza i smeštaja za službeno putovanje u zemlji ili inostranstvu, dnevne naknade pripadnika Vojske Srbije, solidarne pomoći za slučaj bolesti, rehabilitacije ili invalidnosti zaposlenog ili člana njegove porodice, novogodišnjih i božićnih poklona deci zaposlenog i jubilarne nagrade zaposlenog;
socijalna i druga davanja izuzeta iz oporezivanja u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dohodak građana, izuzev naknade troškova volontiranja;
obustave po osnovu administrativne zabrane za kredite, članarine i ostale zakonske, administrativne i druge obustave

42

Naknade zarada na teret poslodavca

naknada zarade zbog privremene sprečenosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti, a koja od prvog dana pa sve vreme trajanja sprečenosti tereti sredstva poslodavca;
naknada zarade za slučaj privremene sprečenosti za rad do 30 dana usled bolesti ili povrede van rada, zbog bolesti ili komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće, zbog propisane mere obavezne izolacije, zbog nege bolesnog člana uže porodice, izuzev deteta mlađeg od tri godine, zbog određivanja za pratioca bolesnog lica u skladu sa zakonom kojim se uređuje zdravstveno osiguranje;
naknada zarade za vreme plaćenog odsustva za vreme prekida rada, odnosno smanjenja obima rada do kog je došlo bez krivice zaposlenog prema članu 116. Zakona o radu

44

Isplate preko omladinskih i studentskih zadruga

isplata članovima zadruge s računa zadruge

45

Penzije

iznos penzija koji se isplaćuje penzionerima ili prenosi na njihove tekuće račune u banci i drugoj finansijskoj organizaciji, osim isplata u gotovom novcu

46

Obustave od penzija

obustave po osnovu administrativne zabrane za kredite, članarine i ostale zakonske, administrativne i druge obustave

47

Naknade zarada na teret drugih isplatilaca

naknada zarade za bolovanje preko 30 dana za slučaj privremene sprečenosti za rad preko 30 dana, zbog bolesti ili povreda van rada, bolesti ili komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće, propisane mere obavezne izolacije, nege bolesnog člana uže porodice, izuzev deteta mlađeg od tri godine, kao i određivanja za pratioca bolesnog lica;
naknada zarade za bolovanje preko 30 dana za slučaj privremene sprečenosti za rad zbog davanja tkiva i organa i zbog nege bolesnog deteta do 3 godine;
naknada zarade za vreme porodiljskog odsustva, odsustva s rada radi nege deteta i odsustva s rada radi posebne nege deteta

48

Prihodi fizičkih lica od kapitala i drugih imovinskih prava

kamata, dividenda i učešće u dobiti, prinos od investicione jedinice otvorenog investicionog fonda, prihod od izdavanja nepokretnosti i pokretnih stvari, prihod od imovinskog prava nad autorskim delom, odnosno od prava industrijske svojine, prihodi od osiguranja

49

Ostali prihodi fizičkih lica

prihod od ugovorene naknade za stvaranje autorskog dela, prihod sportista i sportskih stručnjaka, prihod od ugovora o delu i drugi prihodi fizičkih lica nepomenuti u šiframa od 40 do 48

53

Uplata javnih prihoda izuzev poreza i doprinosa po odbitku

uplata javnih prihoda, i to poreza, izuzev poreza po odbitku, taksi, naknada i dr.

54

Uplata poreza i doprinosa po odbitku

uplata poreza i doprinosa koje je isplatilac prihoda dužan da obračuna, obustavi i uplati na propisani jedinstveni uplatni račun najkasnije na dan isplate prihoda fizičkom licu po odbitku

57

Povraćaj više naplaćenih ili pogrešno naplaćenih tekućih prihoda

prenos sredstava sa uplatnog računa tekućeg prihoda u korist poreskog obveznika na ime više naplaćenih ili pogrešno naplaćenih tekućih prihoda

58

Preknjižavanje više uplaćenih ili pogrešno uplaćenih tekućih prihoda

prenos sredstava s jednog uplatnog računa tekućeg prihoda u korist drugog, a na ime više uplaćenih ili pogrešno uplaćenih tekućih prihoda



Transferi

60

Premije osiguranja i nadoknada štete

premija osiguranja, reosiguranje, nadoknada štete

61

Raspored tekućih prihoda

raspored poreza, doprinosa i drugih tekućih prihoda uplaćenih korisnicima

62

Transferi u okviru državnih organa

prenos u okviru računa i podračuna trezora, prenos sredstava budžetskim korisnicima, isplate po socijalnom programu Vlade

63

Ostali transferi

prenos u okviru istog pravnog lica i drugi transferi, raspored zajedničkog prihoda

64

Prenos sredstava iz budžeta za obezbeđenje povraćaja više naplaćenih tekućih prihoda

prenos sredstava iz budžeta na uplatni račun tekućeg prihoda s kog je potrebno izvršiti povraćaj sredstava koja će se vratiti obvezniku

65

Uplata pazara

uplata dnevnog pazara

66

isplata gotovine

sve gotovinske isplate s računa pravnog lica i preduzetnika



Finansijske transakcije

70

Kratkoročni krediti

prenos sredstava po osnovu odobrenih kratkoročnih kredita

71

Dugoročni krediti

prenos sredstava po osnovu odobrenih dugoročnih kredita

72

Aktivna kamata

plaćanje kamate po kreditima

73

Polaganje oročenih depozita

75

Ostali plasmani

kupoprodaja vlasničkih hartija od vrednosti, kupovina kapitala u postupku privatizacije u smislu zakona kojim se uređuje privatizacija i kupovina udela iz Akcijskog fonda Republike Srbije, međubankarski plasmani (hartije, krediti)

76

Otplata kratkoročnih kredita

77

Otplata dugoročnih kredita

78

Povraćaj oročenih depozita

79

Pasivna kamata

plaćanje kamate po depozitima i drugim novčanim polozima

80

Eskont hartija od vrednosti

81

Pozajmice osnivača za likvidnost

uplata pozajmice osnivača - fizičkog lica pravnom licu

82

Povraćaj pozajmice za likvidnost osnivaču

povraćaj pozajmice pravnog lica osnivaču - fizičkom licu

83

Naplata čekova građana

84

Platne kartice

85

Menjački poslovi

86

Kupoprodaja deviza

87

Donacije i sponzorstva

plaćanja iz sredstava banaka i drugih pravnih lica po osnovu interne regulative

88

Donacije

donacije iz međunarodnih ugovora

89

Transakcije po nalogu građana

90

Druge transakcije



Oporezivanje prihoda od poljoprivrede i šumarstva i PDV nadoknada od 01.01.2014

Zakonom o porezu na dohodak građana, članom 85. propisano je izuzimanje od oporezivanja prihoda od prodaje poljoprivrednih proizvoda i šumskih plodova kada te prihode ostvaruju:

  • nosioci poljoprivrednih gazdinstava;
  • lica koja doprinose za obavezno socijalno osiguranje plaćaju po rešenju u skladu sa zakonom kojim se uređuju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje;
  • korisnici poljoprivredne penzije.

Isplatilac prihoda mora posedovati dokaz o statusu lica od koga otkupljuje ove proizvode. Ostala lica ukoliko ostvare ove prihode oporezuju se stopom od 20% uz umanjenje normiranih troškova za 90%. Pored poreza plaća se i doprinos za PIO po stopi od 24%, a za zdravstveno osiguranje po stopi od 12,3% ukoliko primalac prihoda nije osiguran po drugom osnovu. Koeficijenti za preračun neto na bruto su:

  • 1,046025 ako se plaća porez i doprinos za PIO;
  • 1,059659 ako se plaća porez, doprinos za PIO i doprinos za zdravstveno osiguranje.

Izmenama Zakona o porezu na dodatu vrednost izvršene su i izmene lica koja imaju pravo na PDV nadokandu. Pravo na PDV nadoknadu imaju poljoprivrednici, gde spadaju

  • fizička lica koja su vlasnici, zakupci i drugi korisnici poljoprivrednog i šumskog zemljišta;
  • fizička lica koja su kao nosioci, tj članovi poljoprivrednih gazdinstava upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstava u skladu sa propisom kojim se uređuje registracija poljoprivrednih gazdinstava.

Vlasnici svoj status dokazuju izvodom iz katastra gde se vidi da su oni vlasnici zemljišta, ugovorom o kupoprodaji, sudska presuda, testament... iz kojih se vidi da su oni korisnici navedenih parcela u izvodu iz katastra. Zakupci bi trebalo da status dokazuju ugovorom o zakupu, uz koji treba da bude priložen i izvod iz katastra na osnovu koga se vidi da je ugovor sklopljen sa vlasnikom.Drugi korisnici svoj status moraju da dokažu odgovarajućim dokumentom gde se vidi da su oni korisnici tj da im je ustanovljeno pravo korišćenja poljoprivrednog zemljišta. PDV nadoknada je i dalje 8% uz obavezu isplate u novcu uplatom na tekući račun ili račun štednje.



Fiskalni uređaji HCP

Kompanija HCP d.o.o. je domaća kompanija iz Trstenika, koja se bavi proizvodnjom fiskalnih uređaja i komunikacione opreme zasnovane na GPRS/3G/HSDPA celularnim mrežama. Poznata je po tome što je prva na tržištu Srbije objedinila GPRS modem sa fiskalnim uređejem, ali i po odličnim i kvalitetnim fiskalnim uređajima. Fiskalni štampač HCP P2-DS je veoma dobro poznati brend, koji kvalitetom i performansama daleko nadmašuje stari štampač FP-550 firme Galeb Group. Iz tog razloga je DOO Micro Business potpuno podržao softverski ovaj uređaj u svom programskom paketu za rad sa fiskalnim štampačima BusinessWare Safe. Sada je moguće potpuno zameniti stare dotrajale fiskalne štampače FP-550, novim HCP P2-DS štampačima.

Pored potpune kompatibilnosti sa starim Galebovim uređajem, nekoliko puta je brži i pouzdaniji, sa integrisanim GPRS modemom, što ga čini veoma kompaktnim, jer na prodajnom pultu zauzima veoma malo mesta. Cenovno je ovaj uređaj izuzetno povoljan i ubedljivo najjeftiniji od svih fikslnih štampača na domaćem tržištu. S obzirom da je Micro Business ovlašćeni serviser i distributer svih HCP-ovih fiskalnih uređaja moguće je poručiti ovaj fiskalni štampač, ali i druge fiskalne uređaje (fiskalne kase!), sa servisom u Knjaževcu, odnosno u svim mestima - sedištima naših kupaca. Ovo je velika prednost jer u tom slučaju kupci BusinessWare softvera ne treba da brinu o servisiranju fiskalnih uređaja, gde god da se nalaze u Srbiji.

Zbog promocije, počev od 2014. godine, u trajanju od dve kalendarske godine, neće biti naplaćivani tehnički pregledi HCP fiskalnih uređaja, kao ni tehnička podrška u vangarantnom roku. To se odnosi i na fiskalne kase kompanije HCP, kao i za sve njihove uređaje.



Toneri za laserske štampače

Često se raspravlja o ceni odštampanog primerka na laserskom i matričnom štampaču i često se govori kako je cena primerka nekoliko puta jeftinija na matričnom štampaču. Ako se izuzmu problemi sa matričnim štampačima izazvani bukom, gužvanjem papira, sporošću štampe i velikom cenom samih štampača, onda su oni, koji tvrde da je štampanje na matričnim štampačima jeftinije, u pravu. S druge strane cena tonera laserskih štampača je poprilično visoka i glavni je argument protiv laserskih štampača i štampanja na njima.

Međutim nešto se ipak menja upotrebom recikliranih kaseta sa tonerom u korist laserskih štampača. Na tržištu ima mnogo kineskih kaseta koje su toliko jeftine, da su praktično zaustavile prodaju originalnih kaseta, ali i sam proces reciklaže. Recikliranje kineskih kaseta je skoro nemoguće zbog veoma slabog kvaliteta samih kaseta, ali i samog postupka izrade kaseta, koji ne dozvoljava reciklažu. Ovim se praktično gomilaju prazne kasete, koje je nemoguće reciklirati, povećava se opasnost od zagađenja okoline, jer ne postoji za sada ni jedna firma koja otkupljuje prazne i neupotrebljive kasete i uništava ih na ekološki zadovoljavajkući način. Druga mana kineskih kaseta je veoma mali broj odštampanih primeraka za razliku od originalnih, ili recikliranih originalnih kaseta, pa izgleda otuda i njihova manja cena od recikliranih primeraka.

Iz svih ovih razloga odlučili smo se za reciklažu originalnih kaseta, kako bi upotpunili ponudu svojim klijentima, ali i ponudili štampanje zagarantovanog broja primeraka. Ako se uporedi cena po primerku kineskih i recikliranih kaseta vidi se „golim okom“ da je cena u korist recikliranih kaseta. DOO Micro Business se opredelio za saradnju sa domaćom kompanijom Copy Printers iz Niša, koja vrši reciklažu kaseta. Reciklaža se sastoji od odstranjivanja svog starog tonera, zamene neispravnih i istrošenih delova kasete i nalivanja deklarisane količine toner praha. Ovakav postupak se vrši u specijalnim uslovima, a finalni proizvod je toner kaseta koja se od originala veoma malo razlikuje po kavlitetu.

Za ovakvu kasetu se daje garancija za štampanje deklarisnog broja primeraka, ali i garancija na kvalitet reciklaže, što kod firmi koje samo pune prahom toner kasete nikako nije slučaj. I cena reciklirane kasete je povoljna, a DOO Micro Business, kao distributer Copy Printers, može ponuditi svojim kupcima veoma povoljne cene, koje zavise od količina i od asortimana poručbine. Na svom lageru posedujemo veliki broj toner kaseta za različite uređaje tako da možemo uvek odgovoriti na zahteve svojih kupaca. S obzirom da se radi o postupku reciklaže, takav postupak je potpuno ekološki, jer je obavezan povraćaj praznih i istrošenih kaseta.



Pitanja i odgovori:

Šta su BusinessWare Licence?

BusinessWare licence su dozvole za istovremeni pristup određenog broja BusinessWare operatera bazi podataka, koristeći BusinessWare softver. Broje se samo operateri koji istovremeno pristupaju bazi podataka, što znači da se mogu registrovati više operater u BusinessWare softveru.

Imam potrebu da istovremeno 8 operatera koriste BusinessWare softver, a trenutno posedujem 6 BusinessWare licenci. Kako da poručim dokup licenci?

Morate dokupiti još 2 BusinessWare licence. Plaća se 10% vrednosti svih programskih paketa koje posedujuete iz trenutnog cenovnika, za jednu BusinessWare licencu. U vangarantnom roku imate popust 50% na kupovinu! U garantnom roku vam se popust zaračunava po formuli: 50 x M : 12, gde je M broj započetih meseci isteka garantnog roka.

Da li se menja iznos održavanja nakon dokupa BusinessWare licenci?

Da.

Da li se ista pravila odnose na licence za BusinessWare Safe?

Ne, za svaki naredni fiskalni štampač koji koristi BusienssWare Safe se plaća iznos iz cenovnika i ovaj broj licenci nije obuhvaćen BusinessWare licencama.

U BusinessWare Komuna treba da uvedemo dodatnu uslugu grejanja. Koliko se doplaćuje?

Doplaćuje se samo usluga angažovanja stručnjaka za pomoć u uvođenju usluge.

U BusinessWare 4 je postojao programski paket za evidenciju ambalaže. Kada će se to pojaviti u BusinessWare 6?

Ranije je to bio poseban programski paket, ali su sada planovi takvi da se on pripoji BusinessWare Magic. Dogradnja se planira za prvu polovinu 2014. godine.

Da li je u BusinessWare Safe podržan novi Galebov fiskalni štampač GP-550?

Da u potpunosti!

Da li se BusinessWare 5 može koristiti na dalje, bez prelaska na BusinessWare 6?

Održavanje BusinessWare 5 će prestati do kraja 2014. godine, a ujedno i BusinessWare 4. Oni mogu da se koriste i dalje ukoliko njihova primena zadovoljava. Međutim promene poreza 01.01.2014. neće biti implementirane u BusinessWare 5.



Uvodnik

U okviru ukupnih promena koje su se desile u toku 2004. godine najozbiljniji posao je pred nama. Ne treba nikako zaboraviti da je uslov za dalji rad donošenje Vaših pravilnika o računovodstvu i Pravilnika o računovodstvenim politikama. Bez navedenih pravilnika Vaš dalji rad je praktično nemoguć.

Prelazak sa sistema poreza na promet na sistem poreza na dodatu vrednost je tema ovog broja biltena, a ukratko ćemo Vam i predstaviti osnovne karakteristike našeg novog programskog paketa BusinessWare 5 – java verzija. Pored objašnjenja kako PDV obraditi našim programskim paketom, dajemo Vam i pregled Pravilnika koji prate sam PDV.

U nadi da ćemo i dalje ostvarivati saradnju na obostrano zadovoljstvo koristimo priliku da Vam poželimo lepu, zdravu i uspešnu 2005.godinu.

Vaš Micro Business



Prelaz sa sistema poreza na promet na sistem poreza na daodatu vrednost

Od 1.januara 2005. g ukida se porez na promet i promet dobara i usluga se oporezuje na osnovu odredbi Zakona o porezu na dodatu vrednost. Prelaznim i završnim odredbama Zakona o PDV, čl 62 do 68, bliže se uredjuje prelazak sa postojećeg sistema obračuna poreza na promet na sistem obračuna poreza na dodatu vrednost.

Ukoliko preduzeće ili preduzetnik ima naplaćene avanse na koje je plaćen porez na promet, a isporuka dobara ili usluga će biti u 2005. godini, potrebno je da izvrši popis tih avansa i utvrdi plaćeni porez, jer će po završetku isporuke dobara ili usluga za koju je naplaćen avans, na osnovu tog popisa imati pravo na umanjenje obaveze poreza na dodatu vrednost. Ovako sastavljeni popis naplaćenih avansa treba dostaviti nadležnom poreskom organu najkasnije do 15.01.2005. godine. Spisak naplaćenih avanasa treba da sadrži

Naziv i adresu kupca – uplatioca avans

  • Broj i datum profakture na osnovu koje je uplaćen avans
  • Datum naplaćenog avansa
  • Iznos naplaćenog avansa
  • Datum uplate poreza po osnovu avansa
  • Iznos poreza uplaćenog na ime primljenog avansa.

Na isti način treba postupiti i sa izdatim računima u 2004. godini a na osnovu kojih će se ostvariti promet dobara i usluga u 2005.godini, a za koje je plaćen porez na promet. Popis treba da sadrži iste elemente kao i prethodni.

Odredbama Zakona ukinuta je mogućnost paušalnog plaćanja poreza na promet, tako da dosadašnji paušalci koji su u sistemu PDV imaju obaveze vodjenja knjiga.

OBAVEZA POPISA na dan 31.12.2004.godine. U skladu sa prelaskom na PDV menjaju se i stope poreza kao i koji artikli kojoj stopi podležu.

Uporedni pregled stopa poreza :

Proizvodi i usluge

Do 31.12. 2004

Od 01.01. 2005

Hleb, mleko, šećer, jestivo ulje od suncokreta, kukuruza, uljane repice, soje i masline, jestive masnoće životinjskog i biljnog porekla

0

8

Brašno

20

8

Sveže i rashladjeno voće, povrće, meso riba i jaja

0

8

Lekovi koji su navedeni u listi lekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava za zdravstveno osiguranje, u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju

0

8

Ortotička i protetička sredstva, kao i medicinska sredstva – proizvodi koji se hiruškim ugradjuju u organizam

0

8

Materijal za dijalizu

0

8

Djubriva, sredstva za zaštitu bilja, seme za reprodukciju, sadni materijal i priplodna stoka

0

8

Udžebnici i nastavna sredstva – po pravilniku

0

8

Dnevne novine

0

8

Povremena štampa

- ako ima CIP i ISBN (ispunjava posebne uslove po pravilniku)
- ako ne ispunjava posebne uslove

 

0
0

 

8
18

Monogrfske i serijske publikacije – po pravilniku

0

8

Ogrevno drvo – po pravilniku

0

8

Prirodni gas koji se isporučuje individualnim potrošačima preko gasne distributivne mreže

0

8

Usluge smeštaja u hotelima, motelima, odmaralištima, domovima i kampovima

20

8

Kompletne krmne smeše za ishranu stoke

0

18

Mlazno gorivo (GM-1) koje se koristi za pogon aviona na medjunarodnim linijama (čarter i redovnim)

0

18

Poljoprivredna mehanizacija,uredjaji i druga oprema i delovi poljoprivredne mehanizacije koji služe za obradu zemljišta

0

18

Računari, računarska oprema i softver

0

18

Oprema u skladu sa propisima o amortizaciji, i rezervni delovi za tu opremu

0

18

Poljoprivredni proizvodi i proizvodi šumarstva koje prodaje fizičko lice – poljoprivredni proizvodjač koji je poreski obveznik

0

18

Poljoprivredni proizvodi i proizvodi šumarstva koje prodaje fizičko lice – poljoprivredni proizvodjač koji nije poreski obveznik

0

5 % PDV nadoknada

Promet upotrebljavanih motornih vozila i plovnih objekata ako je prenosilac poreski obveznik

0

18

Proizvodi dobijeni po osnovu zamene u garantnom roku

0

18

Sredstva naoružanja i opreme koju Vojska Srbije i Crne Gore i organi unutrašnjih poslova nabavljaju

0

18

Svi ostali proizvodi i usluge osim proizvoda i usluga za koje je propisano oslobodjenje po članu 24, 25 i 26 Zakona o PDV

20

18

Na osnovu napred navedene uporedne tabele prilikom popisa potrebno je izdvojiti sledeće grupe artikala:

  • kafa

  • cigarete

  • žestoka alkoholna pića (rakija..)

  • vina

  • pivo

  • brašno

  • povremenu štampu koja ima CIP i ISBN

  • povremennu štampu koja nema CIP i ISBN

  • kompletne krvne smeše

  • poljoprivrednu mehanizaciju i alat

  • računari i softver

  • ostali proizvodi koji su do sada bili oslobodjeni poreza (stopa 0)

  • ostali proizvodi koji su bili oporezovani stopom od 20%

U slučaju postojanja zaliha cigareta, kafe i alkoholnih pića i prenosa dosadašnjeg poreza na pravo na umanjenje poreza na dodatu vrednost potrebno je sastaviti posebne popisne liste i iste dostaviti poreskoj upravi do 15.01.2005.godine. Ovaj popis mora da sadrži elemente:

  • naziv proizvoda

  • jedinicu mere

  • količina pri popisu 31.12.2004. godine

  • nabavna cena po jedinici mere

  • nabavna vrednost popisanih zaliha

  • porez sadržan uz nabavnoj vrednosti popisanih zaliha

  • stanje akontacionog poreza na računu 282 na dan 31.12.2004.godine, kao i spisak dobavljača sa sledećim elementima:

  • naziv, adresu i PIB dobavljača, broj i datum računa, vrednost proizvoda iskazanog u računu bez poreza na promet, iznos iskazanog poreza na promet u računu, datum plaćanja računa dobavljaču. Obveznici PDV mogu da koriste plaćeni porez na promet proizvoda kao prethodni porez, ako su plaćene akontacije poreza na promet tih proizvoda veće od poreske obaveze nastale po osnovu prometa tih proizvoda od 1. januara do 31. decembra 2004 .godine, i ako se nisu opredeliti za povraćaj više plaćenog poreza na promet.

U daljem postupku ostvarivanja prava izračun i pravo se utvrdjuje obrascem IIPPPDV – Iskorišćeni iznos poreza na promet kao prethodnog PDV.

Pre izdavanja računa kupcima u 2005. godini potrebno je proveriti da li Vaš račun zadovoljava minimalne uslove i ima sve potrebne elemente u skladu sa odredbama Zakona o PDV. Prema odredbama člana 42. stav 3 Zakona, račun naročito treba da sadrži sledeće podatke:

  • Naziv, adresu i PIB obveznika – izdavaoca računa
  • Mesto i datum izdavanja i redni broj računa
  • naziv, adresu i PIB obveznika – primaoca računa
  • vrstu i količinu ispručenih dobara ili vrstu i obim usluga
  • datum prometa dobara i usluga i visinu avansnih plaćanja
  • Iznos osnovice
  • Poresku stopu koja se primenjuje
  • iznos PDV koji je obračunat na tu osnovicu
  • napomenu o poreskom oslobodjenju (ako ima poresko oslobodjenje)

 

U skladu sa napred navedenim račun bi mogao da izgleda ovako:

__________________________________
(naziv i adresa izdavaoca računa)

___________________________________
(PIB izdavaoca računa)

___________________________________
(broj tekućeg računa za uplatu obaveze)

____________________________                                 _____________________________
(Naziv i adresa primaoca računa)                                       Mesto i datum izdavanja računa

______________________________
        (PIB primaoca računa)

Račun broj __________

datum prometa dobara – usluge ______________,           broj otpremnice _______________

R
br

Vrsta dobra – usluge

Jed mere

Količina

Cena po jed mere

Rabat

Cena (poreska osnovica)

Stopa PDV

Iznos Pdv

Ukupna naknada

                   
                   
 

ukupno

               

Iznos slovima:__________________________________________________

Uslovi prodaje: (način i valuta plaćanja, način isporuke...)_______________

 Napomena o poreskom oslobodjenju: __________________________________

M P


_________________
/Odgovorno lice/

Obzirom da je odredbama Zakona o porezu na dodatu vrednost predvidjeno da se umanjenje akontacije poreza na dodatu vrednost na ime prethodnog poreza plaćenog dobavljaču priznaje samo ukoliko je dobavljač u sistemu PDV (bez obzira da li je na računu prema Vama iskazao porez ili ne) potrebno je da do kraja 2004. godine ili odmah na početku 2005. godine, a najkasnije do momenta kada nabavite neku robu, materijal ili usluge od nekog pravnog lica ili preduzetnika, pribavite podatke da li je isti u sistemu PDV ili ne. Ukoliko dobavljač nije u sistemu PDV on nije obavezan i ne bi trebalo da na fakturi zaračunava PDV, jer vi nemate pravo da isti koristite kao prethodni porez. Takodje, prlikom prijema računa od dobavljača proverite da li isti sadrži sve elemente propisane Zakonom o PDV (isti elementi koje treba da sadrži vaš račun), jer samo u slučaju ako sadrži sve elemente može se uzeti za pravo na priznavanje prethodnog poreza. Takodje ste u obavezi da proverite tačnost podataka na primljenim računima, jer ukoliko neki od elemenata nije dobar (naziv firme, adresa, pib, poreska osnovica, stopa, iznos PDV...) po osnovu tog računa nemate pravo na korišćenje poreza kao prethodni porez. Kao uslov na ostvarivanje prava na odbitak preghodnog poreza je i postojanje računa dobavljača, otpremnica nije dovoljna. Tako da ukoliko Vam od dobavljača ne dodje račun u poreskom periodu isti ne ulazi u pravo korišćenja kao prethodnog poreza.

U slučaju utvrdjivanja rashoda, kala, rastura i loma na koji se ne plaća PDV potrebno je da sačinite popisnu listu sa sledećim elementima:

Naziv, adresa obveznika

PIB                                                             Mesto i datum sastavljana evidencije

Evidencija rashoda na koji se ne plaća PDV
za mesec JANUAR 2005.godine

rbr

Vrsta dobra

Jed. mere

Nastanak rashoda

Visinarashoda

Vreme

Način

Količina

vrednost

1

Artikal br 1

Kgr

Januar 2005

Kalo

5kgr

500,00

2

Artikal br 2

Kom

Januar 2005

Kvar

1kgr

150,00

3

Artikal br 3

Kgr

Januar 2005

Rastur

3kgr

450,00

4

Artikal br 4

Kgr

Januar 2005

Protek roka trajanja

7 kgr

2500,00

 

I tako dalje

         

Rashod je utvrdjen popisom na dan ______________.

Utvrdjene količine i vrednosti knjižiti na teret_____________.

Sastavio evidenciju                                                            Odgovorno lice

Po pitanju obračuna akontacije poreza na dodatu vrednost bitni su svi ulazni i izlazni računi ili pazari u maloprodaji. Utvrdjivanje obaveze poreza kod usluga i magacinskog poslovanja (velikoprodaja i proizvodnja) je na osnovu izdatih faktura, a u maloprodaji na osnovu dnevnog izveštaja fiskalne kase. U obavezi je dostavljanje izveštaja o ostvarenom pazaru po vrstama pazara (gotovina, čekovi, kartice, računi drugim pravnim licima ili preduzetnicima, veresija i dr) i iznosima pazara i poreza iz dnevnog izveštaja sa fiskalne kase rasporedjen po poreskim grupama, kao i izvod iz knjige uradjenih ispravki za taj dan.



PDV u BusinessWare-u

U skladu sa odredbama Zakona o porezu na dodatu vrednost izvršili smo odredjenje dopune programskog paketa. Najbitnije izmene su promene u nekim poreskim grupama. Zbog novih stopa poreza uvedene su neke nove, a neke smo morali da razdvojimo:

19 – BRAŠNO, to je nova poreska grupa jer je brašno do kraja 2004. g sa stopom od 20%, a od 1.1.2005 sa 8% poreza.

11 – ORTOPETSKA POMAGALA (ORTOTIČKA I PROTETIČKA SREDSTVA), ranije je bila samo ortopetska pomagala,

13 – PRIRODNI GAS koji se isporučuje domaćinstvima

14 – MATERIJAL ZA DIJALIZU

15 – SVEŽE I RASHLADJENO VOĆE

16 – SVEŽE I RASHLADJENO POVRĆE

17 – SVEŽE I RASHLADJENO MESO

18 – SVEŽA I RASHLADJENA RIBA

19 – SVEŽA JAJA

804 – DJUBRIVO, SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA, izbačene KRMNE SMEŠE

815 – KORE I RAZNA TESTA, izvačeno BRAŠNO

824 – DNEVNA ŠTAMPA, izbačena povremena

828 – MONOGRAFSKE I SERIJSKE PUBLIKACIJE

833 – ELEKTRIČNA ENERGIJA, izbačen PRIRODNI GAS

798 – OTKUP OD POLJOPRIVREDNIKA koji nije u sistemu PDV, stopa 5%

990 - USLUGE BEZ PDV

1501 – PIRINAČ U RINFUZI, izbačeno BRAŠNO

1502 – PIRINAČ UPAKOVAN, izbačeno BRAŠNO

1522 – BRAŠNO U RINFUZI, nova grupa

1523 – BRAŠNO UPAKOVANO, nova grupa

1705 – SLANINA SVEŽA, LOJ, SALO, izbačena MAST

1709 – MAST SVEŽA, nova grupa.

 

 Sve dosadašnje poreske grupe postoje u opsegu 0 do 1000, a šifre peko 1000 su organizovane u skladu sa pravilnikom o dozvoljenom kalu, rasturu, kvaru i lomu. Ukoliko želite da pratite artikle i utvrdjujete kalo, rastur, kvar i lom potrebno je da knjižite po grupama preko 1000, a ukoliko ne želite da pratite dozvoljeni kalo, rastur, kvar i lom možete da koristite osnovne grupe do 100 i poneku grupu do 1000, osim proizvodjača alkoholnih pića koji, zbog obračuna akciza, moraju da se pridržavaju dosadašnjih grupa, posebno u grupi 4xx.

 

 BUSINESSWARE TRADE – maloprodaja

 

Na zalihe robe zatečene u maloprodajnim objektima na dan 31.12.2004.godine ne plaća se PDV, već se obaveza za plaćanje PDV stvara tek prodajom te robe, kroz redovno poslovanje i izveštaje sa fiskalne kase.

Posle izvršenog zaključka godine potrebno je uraditi promene cena – nivelaciju, sa promenom poreske grupe artikla kod onih artikala kod kojih je došlo do promene (u skladu sa pregledom novih i promenjenih grupa arikala).

 

Kroz meni MALOPRODAJA / KALKULACIJE / NIVELACIJA CENA

Datum knjiženja 01.01.2005

Datum naloga 01.01.2005.g

Vrsta prometa: 11 nivelacija maloprodaja

Datum nivelacije 01.01.2005

 

Kod artikala gde se menja grupa uneti novu šifru u polju nova grupa artikla, a kod ostalih potvrditi staru. Ukoliko odlučite da menjate maloprodajnu cenu, koeficijenti promena su:

    • sa 0% na 8% 1,08

    • sa 0% na 18% 1,18

    • sa 20% na 8% 0.90

    • sa 20% na 0% 0.833

 

Kod lica koja od 1.1.2005. godine nisu u sistemu PDV, efekat salda na kontu 282 treba isknjižiti na teret razlike u ceni, i to na dan 31.12.2004. godine, dok obveznici koji su u sistemu PDV efekat promena cene i poreza knjiže na kontima razlike u ceni i ukalkulisanog poreza, a saldo sa konta 282, ukoliko ga ima, treba preneti na konto 270. Preporučujemo da otvorite poseban analitički konto 270 za ovo knjiženje, zbog potrebe dalje evidencije ovog poreza i specifičnosti njegovog ukidanja.

 

Prilikom knjiženja ulaznih kalkulacija umesto dosadašnjeg pitanja: Da li je cena sa prenetim porezom, sada imate mogućnost unosa:

    • D -Nabavna cena sa uračunatim porezom

    • N -Nabavna cena bez uračunatog poreza

    • P -Dobavljač je poljoprivrednik koji nije u sistemu PDV

    • A -Dobavljač nije u sistemu PDV,

U skladu sa izborom napred ponudjenih opcija vrši se obračun prethodnog poreza, s tim što operater ima mogućnosti da ispravi ovako ponudjeni iznos poreza u skladu sa iznosom poreza iskazanim na računu:

D – porez je sadržan u nabavnu cenu, i nabavna cena se umanjuje za iznos prethodnog poreza,

N – porez nije sadržan u nabavnu cenu,

P – dobavljač je poljoprivrednik, prethodni porez se računa po stopi od 5%,

A – dobavljač nije u sistemu PDV, prethodni porez je 0.

 

Obzirom da se kao prethodni porez priznaje samo iskazani PDV ukoliko je istovremeno primljen i račun, predlažemo da otvorite novu vrstu prometa ( recimo - 9 ULAZ PO OTPREMNICI, tip 1), i iste koristite u zavisnosti od toga da li knjižite račun ili optremnicu. U novoj vrsti prometa umesto knjženje nabavne vrednosti na kontu 433 – Dobavljači, otvorite poseban analitički konto u okviru grupe 433 (433800 ), Dobavljači za nefakturisane obaveze, a kasnije kada dobijete račun od dobavljača, kroz finansijski nalog preknjižite podatke sa Dobavljača za nefakturisane obaveze na Dobavljače.

Kroz meni: FINANSIJSKO / MATIČNI PODACI / VEZE STAVOVI, u programskom paketu BUSINESSWARE WIZARD – čarobnjaci za maloprodaju, potrebno je izvršiti ispravke u svim stavovima za knjiženje po objektima, u delu stavova gde se vrši knjiženje prethodnog poreza. Prethodni porez se više ne knjiži na grupi 28, tako da te stavove treba obrisati, ili ispraviti na nove. Nove mogućnosti su 8 - Prethodni PDV po opštoj stopi, 9 - Prethodni PDV po posebnoj stopi, 10 – Prethodni porez poljoprivredniku, a koji se knjiže na posebnim kontima, tako da bi stavovi za knjiženje ulazne kalkulacije mogao da bude:

 

Roba u prodavnici 134__ / Prodajna vrednosti

Prethodni PDV po opštoj stopi 270 / Prethodni PDV po opštoj stopi

Prethodni PDV po poseb.stopi 271 / Prethodni PDV po posebnoj stopi

Prethodni PDV poljoprivredniku 27? / Prethodni PDV poljoprivredniku

Ukalkulisan porez u maloprod. / 134__ Obračunat porez

Ukalkulisana razl u ceni u malo / 134__ Razlika u ceni

Dobavljači ili

Dobavljači za nefaktur.obaveze / 433__ Nabavna vrednost

Dobavljači / 433__ Zavisni troškovi

 

Za prethodni PDV poljoprivredniku ne postoji konto u grupi 27, ali postoji slobodna grupa 278, pa postoji mogućnost njenog korišćenja, ili možete otvoriti u okviru grupe 271 poseban analitički konto namenjen PDV-u poljoprivrednika.

Prilikom knjiženja pazara omogućili smo i knjiženje izveštaja o ostavarenom pazaru i obračunatom porezu po Dnevnom izveštaju fiskalne kase. Da bi ste mogli da knjižite dnevne izveštaje potrebno je da otvorite novu vrstu prometa, kroz meni

MALOPRODAJA / MATICE / VRSTE PROMETA

Sifra – unesti slobodnu, recimo 89

Naziv – DNEVNI IZVEŠTAJ KASE

Tip – 60

 

Po završetku knjiženja pazara za dan, pre izlaska iz programa izaći će Vam maska za knjiženje dnevnog izveštaja. Potrebno je da unesete definisanu vrstu prometa (recimo 89), unesete broj dnevnog izveštaja i unesete realizaciju i iznos poreza po grupama sa dnevnog izveštaja. Ukoliko koristite navedeno knjiženje onda je potrebno ispraviti i stavove za knjiženje u čarobnjacima.

Stavovi za knjiženje bi mogli biti:

 

vrsta prometa DNEVNI PAZAR (92), ČEKOVI, RACUN KUPCU,

Obaveza za uplatu pazara 24__ / Prodajna vrednost

Na isti način treba ispraviti i račun kupcu ili pazar po čekovima, dakle u tim stavovima samo knjižiti obavezu za uplatu pazara, čekove, ili dugovanje kupca. Zatim,

 

vrsta prometa DNEVNI IZVEŠTAJ KASE (89)

Nabavna vr robe u maloprod 501_ / Nabavna vrednost

Ukalkulisan porez u maloprodaji 134_ / Obračunat porez

Roba u prodavnici / 134__ Prodajna vrednost

Prihodi o maloprod. po opst.st. / 601__ Neto realizacija po opštoj stopi

Prihodi o maloprod.po poseb.stopi / 601__ Neto realizacija po poseb.stopi

Obaveza za PDV po opštoj stopi / 476x Porez u realizaciji po opštoj stopi

Obaveza za PDV po poseb.stopi / 476x Porez u ralizaciji po poseb.stopi

 

Ukoliko odlučite da razdvajate gotovinu (gotov novac, čekove i platne kartice) i račune pravnim licima možete otvoriti drugu vrstu prometa, recimo 88, kojoj ćete dati ime RAČUNI IZ MALOPRODAJE, tip 60. U tom slučaju za tu vrstu prometa umesto konta 476 korisite konto 470 i 471. Ovo je moguće ukoliko na bazi dnevnih izveštaja fiskalne kase razdvajate iznose gotovina, kartica, ček, versija i iznose računa pravnim licima. O tome da li će to biti obaveza još uvek ne postoji stav poreske uprave, a i samim Zakonm nije posebno naglašeno, obzirom se prilikom utvrdjivanja iznosa poreza posmatra ukupan iznos na grupi 47 i ukupan iznos na grupi 27.

Kod drugih vrsta prometa (nivelacija, otprema iz magacina, preskladištenje...) treba izbrisati konto 282, PRENETI POREZ, obzirom da se PDV obračunava i plaća samo na prodaju a ne i na promet u okviru pravnog lica, preduzetnika.

Preporučujemo Vam da knjiženja pazara u maloprodaji radite na navedeni način jer je u toku izrada programa za ispis Knjige ulaznih i knjige izlaznih računa, a podaci o ulaznim računima (po vrstama prometa) i pazarima (dnevni izveštaj fiskalne kase) će služiti kao osnova za izradu navedenih knjiga. Završetak ovog programa je planiran u toku meseca januara 2005. godine.

Obzirom da odštampani dnevni izveštaj fiskalne kase predstavlja osnovni dokument kojim se iskazuje promet dobara i usluga i obaveza dugovanog poreza u periodu, preporučujemo da isti knjižite svakodnevno, a periodično, na bazi periodičnih izveštaja fiskalnih kasa vršite proveru i usaglašenje podataka.

 

BUSINESSWARE MAGIC – Magacinsko knjigovodstvo

 

Po završetku popisa i otvaranja početnog stanja, program će automatski oznaku da li se cene aritkala kod prenetog poreza vode sa porezom setovati na 0, tj ne, jer u sistemu PDV zalihe robe se u magacinima iskazuju po cenama bez ukalkulisanog prethodnog poreza. Ukoliko i dalje kod vas ovaj podatak ostane setovan na 1, tj da, morate promenti podatak na ne. Istovremeno, odmah po otvaranju početnog stanja kod artikala koji su u 2004.godini imali prenet porez (rakije, kafa, pivo, vino) kroz meni

MATERIJALNO / KNJIŽENJE / ULAZ – IZLAZ

 

izaberite datum 01.01.2005, vrsta prometa 48 i uradite nivelaciju – promenu cene tako što će te iz trenutne cene isključiti ukalkulisan porez, a efekat nivelacije u glavnoj knjizi proknjižite na teret konta zalihe i konta ukalkulisani porez u magacinu. Koeficijent promene cene je 0.833333 ili podeljeno sa 1.2.

Bitna napomena daljeg rada je da se porez obračunava samo na realizaciju iz magacina, dok otprema u prodavnicu ili preskladištenje u drugi objekat ne podleže obavezi obračunavanja PDV jer se to ne smatra prometom.

Da bi dalji obračun poreza bio kvalitetan potrebno je da proverite da li su kod artikala odgovarajuće poreske grupe, u skladu sa pregledom koji smo dali na početku ovog članka, i prilikom knjiženja vodite računa, pa po potrebi izvršite promenu podatka o grupi artikla.

Prilikom knjiženja ulaza u magacin preporučujemo da otvorite novu vrstu prometa – ulaz po otpremnici, (recimo 9, ULAZ PO OTREMNICI, tip 1), koju možete koristiti i za ulaz u maloprodaji, gde ćete stavove za knjiženje staviti umesto na dobavljača, na dobavljača za nefakturisane obaveze (otvorite analitički konto u okviru grupe 433).

 

Prilikom knjiženja ulaznih kalkulacija umesto dosadašnjeg pitanja: Da li je cena sa prenetim porezom, sada imate mogućnost unosa:

    • D -Nabavna cena sa uračunatim porezom

    • N -Nabavna cena bez uračunatog poreza

    • P -Dobavljač je poljoprivrednik koji nije u sistemu PDV

    • A -Dobavljač nije u sistemu PDV,

 

U skladu sa izborom napred ponudjenih opcija vrši se obračun prethodnog poreza, s tim što operater ima mogućnosti da ispravi ovako ponudjeni iznos poreza u skladu sa iznosom poreza iskazanim na računu:

D – porez je sadržan u nabavnu cenu, i nabavna cena se umanjuje za iznos prethodnog poreza,

N – porez nije sadržan u nabavnu cenu,

P – dobavljač je poljoprivrednik, prethodni porez se računa po stopi od 5%,

A – dobavljač nije u sistemu PDV, prethodni porez je 0.

 

Prilikom knjiženja izlaza – fakturisanja, umesto podatka o broju porudžbenice, potrebno je da unesete osnov oslobodjenja, ukoliko ga ima. Osnov oslobodjenja može biti po članu 24, 25 ili 26. U polju treba da unesete član i alineju osnova oslobodjenja, a prilikom unosa artikla za te artikle koristite grupu 6 – ostalo bez poreza, ili grupu 990 – usluge bez poreza.

U vezama – stavovima za knjiženje potrebno je da kod ulaza u magacin, po osnovu otpremnice ili računa od dovaljača, umesto konta 282 unesete konta grupe 27, a kod ostalih ulaza, otpreme u prodavnicu ili preskladištenja isključite knjiženje na kontu 282 tako što će te obrisati taj stav. Kod fakturisanja, umesto dosadašnjeg konta 480 (po starom kontnom planu 462), potrebno je da postavite stavove na kontima grupe 47, a po vrstama poreza. Za prethodni porez poljoprivredniku možete koristiti konta grupe 278, obzirom da ova grupa nije otvorena, već je slobodna, ili otvorite analitički konto u okviru grupe 271.

 

U skladu sa ovim stavovi za knjiženje bi mogli da budu

 

ZALIHE ROBE - PRODAJNA CENA

  • ulaz u magacin -

Roba u magacinu 132___ / Vrednost zaliha

Prethodni PDV po opštoj stopi 270 / Prethodni PDV po opštoj stopi

Prethodni PDV po poseb.stopi 271 / Prethodni PDV po posebnoj stopi

Prethodni PDV poljoprivredniku 27? / Prethodni PDV poljoprivredniku

Ukalkulisana razl u ceni / 132__ Razlika u ceni

Dobavljači ili

Dobavljači za nefaktur.obaveze / 433__ Nabavna vrednost

Dobavljači / 433__ Zavisni troškovi

Roba u magacinu 132__ / Efekat nivelacije

Ukalkulisana razl u ceni / 132__ Efekat nivelacije

 

  • izlaz – račun kupcu -

Kupci 202__ / Vrednost fakture za kupca

Prihodi od prodaje 602__ / Prodajna vrednost – rabat

Obaveze za PDV po opštoj stopi / 470 Obračunat PDV po opštoj stopi

Obaveze za PDV po poseb.stopi / 471 Obračunat PDV po posebnoj stopi

Nabavna vrednost prod robe 501__ / Prodajna vrednosti

Zalihe robe u magacinu / 132 Prodajna vrednost

Roba u magacinu 132__ / Efekat nivelacije

Ukalkulisana razl u ceni / 132__ Efekat nivelacije

 

ZALIHE MATERIJALA – PROSEČNA NABAVNA CENA

  • ulaz u magacin -

Materijal na zalihama 101___ / Prosečna nabavna vrednost

Prethodni PDV po opštoj stopi 270 / Prethodni PDV po opštoj stopi

Prethodni PDV po poseb.stopi 271 / Prethodni PDV po posebnoj stopi

Prethodni PDV poljoprivredniku 27? / Prethodni PDV poljoprivredniku

Dobavljači ili

Dobavljači za nefaktur.obaveze / 433__ Nabavna vrednost

Dobavljači / 433__ Zavisni troškovi

 

Stavovi i za druge vrste zaliha u vezama se razlikuju samo po kontima poreza, tj umesto dosadašnjih 282 i 480 sada se u stavovima vrši razgraničenje na porez po opštoj stopi, porez po posebnoj stopi i porez poljoprivredniku.

Odredbama Zakona o PDV predvidjeno je šta sve mora da sadrži račun da bi mogao da se koristi za odbitak prethodnog poreza, pa Vam skrećemo pažnju na to da proverite da li u matičnim podacima vaših poslovnih partnera postoje svi podaci, počev od adrese, PIB-a, i dr i da li su tačni. Ukoliko podaci nisu potpuni potrebno je da kroz program

MATERIJALNO / MATIČNI PODACI / PARTNERI izvršite unos ili isptavku potrebnih podataka.

O tome šta sve treba da sadrži račun imate u pregledu pravilnika koji prate sistem PDV.

U toku meseca januara na meniju Materijalnog knjigovodstva dobićete program za ispis knjige ulaznih i knjige izlaznih računa. Program ispisiuje sve osnovice i poreze na bazi ulaznih računa u magacinima, a na kraju daje pregled knjiženja na kontima grupe 47 i 27. Razlika izmedju podataka o ulaznim računima i grupe 27 treba da budu podaci o ulaznim računima koji se ne knjiže preko magacinskog knjigovodstva (struja, voda, usluge...), a razlika izmedju knjige izlaznih računa i računa grupe 47 mogu da budu samo računi koje ste dali a da ih niste proknjižili u magacinskom knjigovodstvu. Ukoliko fakturišete i usluge predlažemo Vam da otvorite “magacin usluga“ odakle možete fakturisati sve svoje usluge, naravno štampati račun i na kraju perioda imati kvalitetne podatke u knjizi izlaznih računa.

 

BUSINESSWARE FINOP – Finansijska operativa

 

U okviru ovog programskog paketa u toku je izrada delovodnika sa knjigom ulaznih i izlaznih računa i dostavnom knjigom. Završetak programa je predvidjen u toku meseca januara. Progam će raditi samo u programskom paketu BusinessWare 5, tj Java verziji. Po završetku programa isti će biti instaliran korisnicima koji koriste ovaj programski paket i upućeni u rad istog.



Osnovna sredstva i obračun amortizacije

Primena Medjunarodnih računovodstvenih standarda uslovljava obračun amortizacije na osnovu procenjenog veka korišćenja sredstva a ne kao do sada na osnovu propisanih amortizacionih stopa. To podrazumeva da u svojim Računovodstvenim politikama utrvrdite vek korišćenja svakog osnovnog sredstva, a onda na osnovu formule stopa = 100 / vek korišćenja utvrdite godišnju amortizacionu stopu. Način obračuna amortizacije (proporcionalni, degresivni ili funkcionalni) je takodje prepušten samom preduzeću da utvdi i to po grupama osnovnih sredstava, što takodje treba da predvidite u politikama. U skladu sa ovim u programskom paketu OSA – osnovna sredstva u delu gde se unose amortizacione grupe pamtimo stope amortizacije za grupu osnovnih sredstava i način obračuna, a u podacima za osnovno sredstvo pamtimo stopu amortizacije za to sredstvo i način obračuna amortizacije. Prilikom unosa osnovnih sredstava, kada unesete grupu (sada poresku), prikaže Vam se poreska stopa i način obračuna, a Vi treba, da na bazi računovodstvenih politika, unesete stopu amortizacije za to sredstvo i način obračuna.

Medjutim, Zakonom o porezu na dobit, propisane su stope amortizacije po grupama osnovnih sredstava na osnovu kojih se u poreskom bilansu priznaje trošak amortizacije.

Razvstavanje stalnih sredstava na osnovu člana 2 Pravilnika o načinu razvstavanja stalih sredstava po grupama i načinu utvrdjivanja amortizacije za poreske svrhe (SG 116/2004) je sledeće:



Broj grupe

Vrsta stalnih sredstava

Amortizaciona stopa

 

1. Asfaltne površine

 

 

2. Avionske piste

 

I

3. Brane za akumulaciju voda

2,5%

 

4. Cevi za gasovod

 

 

5. Dokovi za vezivanje brodova

 

 

6. Elektrane

 

 

7. Električni dalekovodi

 

 

8. Eskalatori - pokretne stepenice

 

 

9. Hangari

 

 

10. Lukobrani

 

 

11. Marine

 

 

12. Mostovi

 

 

13. Nadvožnjaci i vijadukti

 

 

14. Naftovodi

 

 

15. Odvodni i dovodni kanali

 

 

16. Parking površine

 

 

17. Putevi i auto-putevi

 

 

18. Ribnjaci

 

 

19. Skladišta i rezervoari

 

 

20. Sportski objekti (stadioni, bazeni, sportske hale i dr.)

 

 

21. Silosi na poljoprivrednim dobrima

 

 

22. Tuneli

 

 

23. Vodovodi i cevovodi

 

 

24. Železnička infrastruktura

 

 

25. Zgrade

 

 

26. Sve ostale nepomenute nepokretnosti

 


 

1. Avioni

 

 

2. Automobili

 

II

3. Brodovi i ostali plovni objekti

10%

 

4. Klima uređaji

 

 

5. Liftovi

 

 

6. Bojleri

 

 

7. Nameštaj u brodovima

 

 

8. Medicinska oprema

 

 

9. Ograde

 

 

10. Oprema za kancelariju

 

 

11. Oprema za proizvodnju i distribuciju solarne energije

 

 

12. Oprema za proizvodnju i distribuciju električne energije, gasa, toplote i vode

 

 

13. Vagoni

 

 

14. Vinogradi

 

 

15. Voćnjaci

 

 

16. Nematerijalna ulaganja (koncesije, licence, patenti, žigovi, modeli, autorska prava, franšiza i druga prava)

 


 

1. Alat i inventar

 

 

2. Autobusi

 

III

3. Oprema za termo elektrane

15 %

 

4. Oprema za proizvodnju mleka i mlečnih proizvoda

 

 

5. Fiskalne kase

 

 

6. Fliperi

 

 

7. Hladnjače za povrće

 

 

8. Kalkulatori

 

 

9. Kamioni i prikolice

 

 

10. Laboratorijska oprema

 

 

11. Mašine za čišćenje žitarica

 

 

12. Oprema za fotokopiranje

 

 

13. Nameštaj koji nije pomenut na drugim mestima

 

 

14. Oprema za istraživanje

 

 

15. Postrojenja za pravljenje betona

 

 

16. Pokretna oprema za proizvodnju električne energije (agregati i sl.)

 

 

17. Radari

 

 

18. Televizijske antene

 

 

19. Sva ostala stalna sredstva (osim nepokretnosti) koja nisu posebno naznačena u grupama II do V

 


 

1. Nameštaj u avionima

 

 

2. Oprema za kontrolu zagađenja vazduha i vode - nelicencirana

 

IV

3. Oprema za emitovanje radio i TV programa

20%

 

4. Oprema za naftne bušotine

 

 

5. Oprema za obradu rude

 

 

6. Rezervni delovi za avione

 

 

7. Telegrafska i telefonska oprema (žice i razni kablovi)

 


 

1. Automobili za iznajmljivanje ili lizing i taksi vozila

 

 

2. Bilbordovi

 

V

3. Branici za puteve i pruge

30%

 

4. Električne reklame

 

 

5. Elektronska oprema za procesiranje podataka (kompjuteri) i sistemski i aplikacioni softveri

 

 

6. Oprema za informatičku infrastrukturu (Yupak, Internet)

 

 

7. Filmovi

 

 

8. Televizijske reklame i spotovi

 

 

9. Građevinska pokretna oprema

 

 

10. Kalupi za livenje

 

 

11. Knjige u biblioteci koje se iznajmljuju

 

 

12. Industrijski noževi

 

 

13. Oprema za seču drveća

 

 

14. Platno (tepisi, zastori, zavese, itisoni i sl.)

 

 

15. Pokretna oprema koja koristi električnu energiju (bušilica, brusilica i sl.)

 

 

16. Pokretni kampovi

 

 

17. Skeneri za bar kod

 

 

18. Traktori

 

 

19. Uniforme

 

 

20. Video igre - na novčić

 

 

21. Video trake, CD, DVD i sl.

 

 

22. Osnovno stado

 


Osnovna sredstva razvrstavate u odredjenu grupu na osnovu toga gde se i kako upotrabljava, tj koristi.

Na osnovu razvrstavanja stalnih sredstava za potrebe poreskog bilansa se sastavlja poseban obračun amortizacije i to:

    • za sredstva razvrstana u I grupu amortizacija se računa primenom proporcioalne metode za svako sredstvo posebno, primenom stope na nabavnu vrednost sredstva.

    • Za sredstva II do V grupe amortizacija se računa primenom degresivne metode na ukupnu vrednost sredstava razvrstanih po pojedinim grupama, i to u prvoj godini nabavke sredstva primenom stope na nabavnu vrednost, a u drugim godinama primenom stope na sadašnju vrednost (neotpisanu vrednost), utvrdjene na kraju prethodne godine, koja se uvećava za nabavke u godini i umanjuje za otudjenja u godini. U osnovicu za amortizaciju ulaze samo sredstva koja su u momentu nabavke imala vrednost veću od Prosečne bruto zarade po zaposlenom u Republici, i ulaganja koja premašuju napred navedeni prosek.

    • Ukoliko vrednosti po osnovu otudjenja stalnih sredstava u toku poreske godine za grupe II do V prelazi slado grupe, saldo grupe na kraju godine je jednak nuli

    • Ukoliko je krajnji saldo pojedine grupe amortizacije od II do V manji od pet (5) prosečnih mesečnih zarada po zaposlenom u Republici u poslednjem mesecu perioda za koji se vrši obračun amortizacije, celokupan saldo te grupe priznaje se kao rashod amortizacije i saldo grupe je jednak nuli.

 

U skladu sa napred navedenim izvršili smo izmene i dopune programskog paketa Osnovna sredstva. Pre bilo kakvog obračuna potrebno je svakom osnovnom sredstvu dodeliti poresku stopu iz Pravilnika. Ovo radimo iz menija

OSNOVNA SREDSTVA / IZMENE / IZMENA AM GRUPE

gde na bazi podatka o tome koje se sredstvo u koju grupu razvrstava unosimo potrebne podatke.

Tek po završteku ovog posla možemo raditi obračune.

Prilikom obračuna amortizacije u toku godine nije bitno da li se radi 1 ili više obračuna i dalje postupate isto kao i do sada. Na kraju godine, po završetku ukupnog obračuna amortizacije za poslovnu godinu, potrebno je uraditi poreski obračun amortizacije. Isti se radi na meniju

OSNOVNA SREDSTVA / OBRAČUNI / PORESKA AMORTIZACIJA

Pre obračuna program provereva da li ste uneli prosek republike po mesecima. Potrebno je da unesete prosek republike po mesecima na dan kada je objavljen podtak. Unos proseka radimo na meniju OSNOVNA SREDSTVA / MATIČNI PODACI / PROSEK REPUBLIKE.

Izmenama programa omogućili smo i to da inventurni broj može da bude NNN/NN, tj u slučaju kada imate nabavku više osnovnih sredstava, iste možete zavoditi pod istim inventurnim brojem sa dodeljivanjem podbroja, kao na primer 151/1, 151/2 itd, ili ukoliko je jedan računpolagač do sada dužio 3 ista osnovna sredstva, koja su nabavljena u istom trenutku i koje vodite pod istim inventurnim brojem, a sada treba 1 od njih da preda drugom računopolagaču, možete drugom računpolagaču dodetliti isti inventurni broj sa podbrojem, kao na pr 150, 150/1 i sl.

Ukoliko ste računovodstvenim politikama izabrali mogućnost usaglašenja stanja na dan 01.01.2004.godine potrebno je da izvršite procene vrednosti osnovnih sredstava i da na dan 01.01.2004 uneste nove vrednosti i nove stope amortizacije kroz meni

OSNOVNA SREDSTVA / MATIČNI PODACI / USKLADJIVANJE VREDNOSTI

Istim programom vršite i dalja usaglašenja, tj promene – revalorizacije, ako ste u politikama izabrali tu mogućnost.



BusinessWare 5

U prošlom biltenu smo Vas detaljno upoznali sa planovima u vezi sa novim BusinessWare 5. Posao sa ovim novim, za nas i Vas veoma značajnim projektom, se privodi kraju i već do sredine naredne godine (jul 2005.) će, nadamo se, biti gotov. Mnogi korisnici su već nestrpljivi i stalno se interesuju o rezultatima dvogodišnjeg rada i tek sada smo u prilici da ponudimo konkretan proizvod baziran na novom BusinessWare-u. Naime korisnici BusinessWare 4 softvera koji koriste pojedine delove ovog programskog paketa moći će da “migriraju” na novi BusinessWare 5 pod uslovima koji su dati u sledećoj tabeli. Pri tome se mora voditi računa o “uslovu nad svim uslovima” odnosno da je korisnik BusinessWare 4 programskog paketa u sistemu pretplate apgrejda. Za korisnike koji ne vladaju ovom terminologijom ovaj pojam će biti objašnjen nešto kasnije.

BusinessWare 4 programski paketi

Mogućnost migracije

BusinessWare 5 programski paketi

Datum prelaska (migracije)

Potrebna pretplata na apgrejd

BusinessWare Finex
(finansijsko knjigovodstvo)Uvodnik

Da

BusinessWare Finex

01. jan. 2005

Da

BusinessWare KAM
(obračun kamata)

Da

BusinessWare KAM

01. jan. 2005

Da

BusinessWare FinOp
(finansijska operativa)

Da

BusinessWare FinOp

01. jan. 2005

Da

BusinessWare Budget
(budžetsko knjigovodstvo)

Da

BusinessWare Budget

01. jan. 2005

Da

BusinessWare WorkFlow(pogonsko knjigovodstvo)

Da

BusinessWare WorkFlow

01. jan. 2005

Da

BusinessWare Util
(razni pomoćni programi)

Da

BusinessWare FinOp

01. jan. 2005

Da

BusinessWare Wizard
(automatsko knjiženje)

Da

BusinessWare Wizard

01. jan. 2005

Da

BusinessWare Trade
(maloprodaja)

Da

BusinessWare Trade

01. jul. 2005

Da

BusinessWare Magic
(robno-materijalno)

Da

BusinessWare Magic

01. jan. 2005

Da

BusinessWare OSA
(osnovna sredstva)

Da

BusinessWare OSA

01. jul. 2005

Da

BusinessWare Payroll
(obračun plata)

Da

BusinessWare Payroll

01. jul. 2005

Da

BusinessWare SitIn
(sitan inventar u upotrebi)

Da

BusinessWare SitIn

01. okt. 2005

Da

BusinessWare Ambal
(evidencija ambalaže)

Da

BusinessWare Ambal

01. okt. 2005

Da

Kao što se iz tabele vidi mogućnost prelaska (migriranja) sa stare verzije softvera na novu postoji u svim slučajevima. Zgodno je objasniti šta to u stvarnosti znači. Postupak migracije ne podrazumeva samo rad sa novim softverom već i konvertovanje postojećih podataka u format podataka koji je čitljiv iz novog softvera. Pri tome treba napomenuti da se ovim postupkom ništa od podataka koji su proknjiženi ne gubi i da su svi proknjiženi dokumenti vidljivi iz novog softvera kao da su u njemu izvršena knjiženja.

 

Rokovi od kada je moguć prelazak na novu verziju softvera su takođe vidljivi u tabeli. Sada ostaje da se objasni pojam “pretplata na apgrejd”. Ovo je samo sinonim za postojeće ugovore o održavanju koje većina korisnika ima potpisan sa našom kompanijom. Tim ugovorima se (obično član 1 ili ponegde 2) precizno definiše šta korisnik plaća Micro Business-u i šta je naša kompanija dužna da uradi za taj novac.

 

Pomenuti članovi Ugovora se obično odnose na pravo korisnika, ukoliko redovno izmiruje obaveze prema Micro Business-u, da redovno dobija:

    1. verzije softvera usklađene sa najnovijim zakonskim izmenama u vidu izmena postojećih verzija programa (ovo se obično naziva pravo na apdejt ili update) i

    2. nove verzije softvera nastale kao plod rada razvojnog tima naše kompanije (ovo se obično naziva pravo na apgrejd ili upgrade).

 

Dakle, korisnici BusinessWare 4 koji imaju potpisan ugovor o takozvanom održavanju i koji redovno izmiruju obaveze proistekle ovim ugovorom, pravo apgrejda automatski dobijaju.

 

To u konkretnom slučaju znači da u slučaju prelaska sa stare na novu verziju BusinessWare 5 nisu potrebna nikakva plaćanja Micro Business-u ako su korisnici u sistemu pretplate apgrejda. Pravo je dakle stečeno posedovanjem Ugovora o održavanju, ali ovo nije jedini uslov da se može preći na novi BusinessWare 5. Potrebno je ispuniti i takozvani tehnološki uslov, a pod tim se podrazumeva:

  • ispunjenje zahteva za minimalne hardverske uslove i

  • ispunjenje zahteva za minimalne softverske uslove.

 

U slučaju minimalnih hardverskih zahteva sigurno Vaše preduzeće ispunjava potrebne uslove ili ih delimično ispunjava. Ako Vaše preduzeće poseduje u većini računarsku opremu tipa Pentium III ili jaču, velika je verovatnoća da je hardverski uslov ispunjen. Kad se kaže u “većini”, podrazumeva se da sa novim softverom mogu raditi samo računari koji zadovoljavaju ovaj uslov.

 

Minimalni hardverski uslovi dati su u tabeli niže, kako za računare “radne stanice”, tako i za servere:

 

Tip računara

Procesor

RAM memorija

Hard disk

Monitor

Rezolucija

Miš

Radna stanica

Pentium III ili sličan, PowerPC

128MB

5GB

Kolor 15”

800x600

Da

Server

Pentium IV ili sličan, PowerPC

512MB

20GB

Kolor 15”

800x600

Da

 

Što se tiče softverskih uslova oni su mnogo fleksibilniji i njihov izbor zavisi od izbora hardvera. Minimalni softverski uslovi dati su u tabeli niže:

 

Tip računara

Operativni sistem

Java Run-time

Relaciona SQL baza

Radna stanica

MS Windows 2000, MS Windows XP, SuSe Linux 9, RedHat Linux 9, Fedora Linux, MAC OS 9, MAC OS X

JRE 1.4.x

PostgreSQL V8

Server

MS Windows Server 2000/2003, Novell NetWare 6/6.5, Novell Open Linux server, RedHat Enterprise Server, Sun Solaris

JRE 1.4.x

PostgreSQL 7.x/8.x, Oracle 9/10

 

Kao što se iz tabele iznad vidi ponuđen je raznolik minimum. Ponuda ide od potpuno besplatnog softvera zasnovanog na Linux-u, pa do komercijalnog zasnovanog opet na Linux-u, Solaris-u, Windows-u i Novell-ovom NetWare-u. Sama rantajm (run-time) Java virtuelna mašina je besplatna i ona se koristi kako bi BusinessWare 5 mogao da se interpretira na njoj. Što se tiče relacionih SQL baza podataka ponuđeno je jedno besplatno rešenje u vidu PostgreSQL relacione baze podataka i jedno komercijalno rešenje u vidu Oracle verzije 9 ili 10. Treba biti jako obazriv kada su komercijalna rešenja u pitanju jer ona diktiraju nabavku potrebnog minimalnog hardvera.

 

U slučaju manje računarske mreže do tri radne stanice naša kompanija ne predlaže kupovinu namenskog servera. U tom slučaju izbor opreme se svodi na kupovinu najmanje tri Pentium III ili kompatibilnih računara i kupovinom 3 licence MS Windows XP Home Edition, kao najjeftinije rešenje. Odluka da se na računarima instalira neki Linux u prelaznom periodu nije rešenje, jer u prelaznom periodu treba raditi i sa starim softverom, a on radi samo u DOS/Windows okruženju. Nabavka Linux računara dolazi u obzir samo nakon potpunog prelaska na BusinessWare 5, gde će se stari BusinessWare 4 izvršavati u DOS emulatoru na jednoj Linux mašini koja će, pored upotrebe novog softvera, pogoniti i stari BusinessWare 4.

 

U slučaju računarskih mreža sa brojem radnih stanica većim od tri potrebno je nabaviti namenski server. Većina korisnika BusinessWare 4 koristi kao fajl server Novell NetWare verzija 4.x, 5.x i 6.x. U ovom slučaju predlažemo nabavku Novell Open Linux Server koji će biti raspoloživ za kupovinu već od februara 2005. godine. Ovo je najpovoljnija kupovina za korisnike koji imaju licencirani neki od Novell-ovih operativnih sistema jer time stiču pravo apgrejda kod Novell-a. To savetujemo i korisnicima koji tek treba da nabave server sa mrežnim OS-om.

Kod većih korisnika BusinessWare 4, onih koji imaju izuzetno veliki broj stavaka u knjigovodstvu, kao onih koji imaju veliko zagušenje savetujemo nabavku namenskog servera. Za ekstremne korisnike sa većim brojem računara i onih sa većim opterećenjem servera savetujemo nabavku firmiranog dvo-procesorskog servera sa najmanje 2GB RAM memorije i diskovima u RAID sistemu. Ovakvi slučajevi biće razmatrani s naše strane posebno, gde ćemo neposredno svim takvim našim korisnicima ukazati na neophodnost ovakve kupovine. Što se tiče radnih stanica u većim računarskim mrežama moguća je upotreba radnih stanica koje su navedene kao tehnološki minimum. Kao operativni sistem na radnim stanicama potrebno je imati barem nekoliko Windows/DOS radnih stanica kako bi se na njima pogonio stari BusinessWare 4, ako je to zahtevan slučaj. Ostale radne stanice mogu biti sa nekom od verzija Linux operativnih sistema.

 

Prelazak na novi BusinessWare 5 je skopčan i sa obučenošću BusinessWare Operatera za rad sa novim BusinessWare-om 5. BusinessWare Operateri moraju dobro vladati operativnim sistemima kao što su MS Windows i Linux kako bi mogli da koriste novi BusinessWare 5. Ukoliko neki od korisnika već koriste neki od MS Windows-a bez ikakvih problema i bez posebne doobuke će moći da koriste novi BusinessWare 5. Preostali korisnici će morati da porade na svojoj obuci i da spremno dočekaju novi BusinessWare 5.



Stope doprinosa i uplatni računi

Za poslodavce koji se ne finansiraju iz budžeta:

Šifra

Naziv

Uplatni račun

stopa

1

PIO na teret zaposlenog 840-721111843-18

11.00

2

Zdravstveno na teret zaposlenog 840-721121843-88

6.15

4

Nezaposlenost na teret zaposlenog 840-721131843-61

0.75

6

PIO za vlasnike-osnivače društava 840-721314843-81

11.00

7

Zdravstveno za vlasnike 840-721121843-88

6.15

8

Nezaposlenost za vlasnike 840-721131843-61

0.75

61

PIO na teret poslodavca 840-721212843-46

11.00

62

Zdravstveno na teret poslodavca 840-721222843-19

6.15

64

Nezaposlenost na teret poslodavca 840-721232843-89

0.75

90

PIO za vlasnike na teret poslodavca 840-721314843-81

11.00

91

Zdravstveno za vlasnike – poslodavac 840-721222843-19

6.15

92

Nezaposlenost za vlasnike – poslodavac 840-721232843-89

0.75

99

PIO beneficirani 12-14 840-721215843-67

3.70

98

PIO beneficirani 12-15 840-721215843-67

5.50

97

PIO beneficirani 12-16 840-721215843-67

7.30

96

PIO beneficirani 12-18 810-721215843-67

11.00

  Za poslodavce koji se finansiraju iz budžeta:

Šifra

Naziv

Uplatni račun

stopa

1

PIO na teret zaposlenog 840-721111843-18

11.00

2

Zdravstveno na teret zaposlenog 840-721121843-88

6.15

4

Nezaposlenost na teret zaposlenog 840-721131843-61

0.75

61

PIO na teret poslodavca 840-721211843-39

11.00

62

Zdravstveno na teret poslodavca 840-721221843-12

6.15

64

Nezaposlenost na teret poslodavca 840-721231843-82

0.75

99

PIO beneficirani 12-14 840-721216843-74

3.70

98

PIO beneficirani 12-15 840-721216843-74

5.50

97

PIO beneficirani 12-16 840-721216843-74

7.30

96

PIO beneficirani 12-18 810-721216843-74

11.00

    Za zaposlene kod preduzetnika:

Šifra

Naziv

Uplatni račun

stopa

1

PIO na teret zaposlenog 840-721113843-32

11.00

2

Zdravstveno na teret zaposlenog 840-721121843-88

6.15

4

Nezaposlenost na teret zaposlenog 840-721131843-61

0.75

61

PIO na teret poslodavca 840-721214843-60

11.00

62

Zdravstveno na teret poslodavca 840-721222843-19

6.15

64

Nezaposlenost na teret poslodavca 840-721232843-89

0.75

  Za SVE poslodavce:

Šifra

Naziv

Uplatni račun

stopa

24

PIO porodilje 840-721217843-81

11.0

25

Zdravstveno osiguranje porodilje 840-721223843-26

6.15

26

Nezaposlenost porodilje 840-721233843-96

0.75

21

PIO bolovanje preko 30 dana 840-781322843-30

11.0

23

Nezaposlenost bolovanje preko 30 dana 840-781351843-39

0.75

27

Zdravstveno bolovanje preko 30 dana 840-781316843-85

6.15

81

PIO bolovanje preko 30 dana 840-781322843-30

11.00

83

Nezaposlenost bolovanje preko 30 dana 840-781351843-39

0.75

87

Zdravstveno bolovanje preko 30 dana 840-781316843-85

6.15

84

PIO porodiljsko 840-721217843-81

22.00

85

Zdravstveno za porodilje 840-721223843-26

12.30

86

Nezaposlenost porodilje 840-721233843-96

1.50

82

Zdravstveno osiguranje invalida 840-781315843-78

12.30

66

Komora Srbije 205-2238-67

0.19

67

Komora regiona Zaječar 160-18183-41 205-6305-88 185-545-32 245-0015612701172-77 180-0295750101110-87 330-26000235-91

0.35

67

Komora regona Niš 205-92000-61 105-909-18 poziv na broj 01-1813-5

0.29



Porez na dodatnu vrednost

U službenom glasniku 84/2004 (od 24.07.2004) i 86/2004 objavljen je Zakon o porezu na dodatu vrednost kojim je propisan način utvrdjivanja i plaćanja ovog poreza. Zakon se primenjuje od 1. januara 2005, a stupio je na snagu 8-og dana od dana objavljivanja. Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o porezu na dodatnu vrdnost (SL SRJ 74/99, 4/00, 9/00, 69/00 i 70/01), a 1. januara 2005. g prestaje da važi Zakon o porezu na promet (SG RS 22/01, 73/01, 80/02 i 70/03), kao i propisi doneti na osnovu ovog zakona.

 

Predmet oprezivanja PDV su

    • isporuka dobara i pružanje usluga koje poreski obveznik izvrši u Republici uz naknadu, u okviru obavljanja delatnosti;

    • uvoz dobara u Republiku.

 

Mesto prometa dobara je mesto:

1) u kojem se dobro nalazi u trenutku slanja ili prevoza do primaoca ili, po njegovom nalogu, do trećeg lica, ako dobro šalje ili prevozi isporučilac, primalac ili treće lice, po njegovom nalogu;

2) ugradnje ili montaže dobra, ako se ono ugrađuje ili montira od strane isporučioca ili, po njegovom nalogu, od strane trećeg lica;

3) u kojem se dobro nalazi u trenutku isporuke, ako se dobro isporučuje bez otpreme, odnosno prevoza;

4) prijema vode, električne energije, gasa i toplotne energije.

Mesto prometa usluga je mesto u kojem pružalac usluga obavlja svoju delatnost.

 

Promet dobara nastaje danom:

1) otpočinjanja slanja ili prevoza dobara primaocu ili trećem licu, po njegovom nalogu, ako dobra šalje ili prevozi isporučilac, primalac ili treće lice, po njihovom nalogu;

2) preuzimanja dobara od strane primaoca u slučaju ugradnje ili montaže dobara od strane isporučioca ili, po njegovom nalogu, trećeg lica;

3) prenosa prava raspolaganja na dobrima primaocu, ako se dobro isporučuje bez otpreme, odnosno prevoza;

4) očitavanja stanja primljene vode, električne energije, gasa i toplotne energije koje vrši isporučilac, u cilju obračuna potrošnje;

5) kada je dobro uneto u carinsko područje Republike.

 

Usluga se smatra pruženom danom kada je:

1) završeno pojedinačno pružanje usluge;

2) prestao pravni odnos koji je osnov pružanja usluge - u slučaju pružanja vremenski ograničenih ili neograničenih usluga.

 

Ako se za pružanje usluga izdaju periodični računi, promet usluga smatra se izvršenim poslednjeg dana perioda za koji se izdaje račun. Delimična usluga smatra se izvršenom u vreme kada je okončano pružanje tog dela usluge. Delimična usluga postoji ako je za određene delove ekonomski deljive usluge posebno ugovorena naknada.

 

Poreska obaveza nastaje danom kada se najranije izvrši jedna od sledećih radnji:

1) promet dobara i usluga;

2) naplata ako je naknada ili deo naknade naplaćen pre prometa dobara i usluga;

3) nastanak obaveze plaćanja carinskog duga, kod uvoza dobara, a ako te obaveze nema, danom u kojem bi nastala obaveza plaćanja tog duga.

 

Opšta stopa PDV za oporezivi promet dobara i usluga ili uvoz dobara iznosi 18%.

Po posebnoj stopi PDV od 8% oporezuje se promet dobara i usluga ili uvoz dobara, i to:

1) hleba, mleka, brašna, šećera, jestivog ulja od suncokreta, kukuruza, uljane repice, soje i masline, jestive masnoće životinjskog i biljnog porekla;

2) svežeg i rashlađenog voća, povrća, mesa, ribe i jaja;

3) lekova koji su navedeni u listi lekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava za zdravstveno osiguranje, u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju;

4) ortotičkih i protetičkih sredstava, kao i medicinskih sredstava - proizvoda koji se hiruški ugrađuju u organizam;

5) materijala za dijalizu;

6) đubriva, sredstava za zaštitu bilja, semena za reprodukciju, sadnog materijala i priplodne stoke;

7) udžbenika i nastavnih sredstava;

8) dnevnih novina;

9) monografskih i serijskih publikacija;

10) ogrevnog drveta;

11) usluga smeštaja u hotelima, motelima, odmaralištima, domovima i kampovima;

12) komunalnih usluga;

13) prirodnog gasa koji se isporučuje individualnim potrošačima preko gasne distributivne mreže.

 

Ministar bliže uređuje šta se, u smislu ovog zakona, smatra dobrima i uslugama iz stava 2 tač. 1) i 4) - 12) .

Poreska oslobođenja za promet dobara i usluga sa pravom na odbitak prethodnog poreza:

PDV se ne plaća na:

1) prevozne i ostale usluge, koje su povezane sa uvozom dobara, ako je vrednost tih usluga sadržana u osnovici iz člana 19 stav 2 zakona;

2) promet dobara koja obveznik ili treće lice, po njegovom nalogu, šalje ili otprema u inostranstvo;

3) promet dobara koja inostrani primalac ili treće lice, po njegovom nalogu, šalje ili otprema u inostranstvo;

4) promet dobara koja inostrani primalac otprema u prtljagu koji nosi sa sobom u inostranstvo, ako:

  1. se dobra otpremaju pre isteka tri kalendarska meseca po isporuci tih dobara;

  2. je ukupna vrednost isporučenih dobara veća od 10.000 dinara, uključujući PDV;

5) unos dobara u slobodnu zonu, osim dobara za krajnju potrošnju u slobodnoj zoni;

6) pružanje prevoznih i drugih usluga korisnicima slobodnih zona koje su neposredno povezane sa unosom dobara u slobodnu zonu;

7) usluge radova na pokretnim dobrima nabavljenim od strane inostranog primaoca usluge u Republici, ili koja su uvezena radi oplemenjivanja, opravke ili ugradnje, a koja posle oplemenjivanja, opravke ili ugradnje, isporučilac usluge, inostrani primalac ili treće lice, po njihovom nalogu, prevozi ili otprema u inostranstvo;

8) prevozne i ostale usluge koje su u neposrednoj vezi sa izvozom, tranzitom ili privremenim uvozom dobara, osim usluga koje su oslobođene od PDV bez prava na poreski odbitak u skladu sa ovim zakonom;

9) usluge međunarodnog prevoza lica u vazdušnom saobraćaju, s tim što za nerezidentno vazduhoplovno preduzeće poresko oslobođenje važi samo u slučaju uzajamnosti;

10) isporuke letilica, servisiranje, popravke, održavanje, čarterisanje i iznajmljivanje letilica, koje se pretežno koriste uz naknadu u međunarodnom vazdušnom saobraćaju, kao i isporuke, iznajmljivanje, popravke i održavanje dobara namenjenih opremanju tih letilica;

11) promet dobara i usluga namenjenih neposrednim potrebama letilica iz tačke 10) ovog stava;

12) usluge međunarodnog prevoza lica brodovima u rečnom saobraćaju, s tim što za nerezidentno preduzeće koje vrši međunarodni prevoz lica brodovima u rečnom saobraćaju, poresko oslobođenje važi samo u slučaju uzajamnosti;

13) isporuke brodova, servisiranje, popravke, održavanje i iznajmljivanje brodova, koji se pretežno koriste uz naknadu u međunarodnom rečnom saobraćaju, kao i isporuke, iznajmljivanje, popravke i održavanje dobara namenjenih opremanju tih brodova;

14) promet dobara i usluga namenjenih neposrednim potrebama brodova iz tačke 13) ovog stava;

15) isporuke zlata Narodnoj banci Srbije;

16) dobra i usluge namenjene za:

  1. službene potrebe diplomatskih i konzularnih predstavništava;

  2. službene potrebe međunarodnih organizacija, ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom;

  3. lične potrebe stranog osoblja diplomatskih i konzularnih predstavništava, uključujući i članove njihovih porodica;

  4. lične potrebe stranog osoblja međunarodnih organizacija, uključujući članove njihovih porodica, ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom;

17) usluge posredovanja koje se odnose na promet dobara i usluga iz tač. 1) - 16) ovog stava.

 

Poresko oslobođenje iz stava 1 tačka 3) ne odnosi se na promet dobara koja inostrani primalac sam preveze radi opremanja ili snabdevanja sportskih čamaca, sportskih aviona i ostalih prevoznih sredstava za privatne potrebe.

Oslobođenje iz stava 1 tačka 16) podtač. (1) i (3) ostvaruje se pod uslovom reciprociteta, a na osnovu potvrde ministarstva nadležnog za inostrane poslove.

 

Inostranim primaocem dobara ili usluga, smatra se lice koje:

1) je obveznik, a čije je mesto stvarne uprave van Republike;

2) nije obveznik, a ima prebivalište ili sedište van Republike.

 

Način i postupak ostvarivanja poreskog oslobođenja iz st. 1 - 3 ovog člana propisuje ministar.

 

 

Poreska oslobođenja za promet dobara i usluga bez prava na odbitak prethodnog poreza:

 

PDV se ne plaća u prometu novca i kapitala, i to kod:

1) poslovanja i posredovanja u poslovanju zakonskim sredstvima plaćanja, osim papirnog i kovanog novca koji se ne koristi kao zakonsko sredstvo plaćanja ili ima numizmatičku vrednost;

2) poslovanja i posredovanja u poslovanju akcijama, udelima u društvima i udruženjima, obveznicama i drugim hartijama od vrednosti, osim poslovanja koje se odnosi na čuvanje i upravljanje hartijama od vrednosti;

3) kreditnih poslova, uključujući posredovanje;

4) preuzimanja obaveza, garancija i drugih sredstava obezbeđenja, uključujući posredovanje;

5) poslovanja i posredovanja u poslovanju depozitima, tekućim i žiro računima, nalozima za plaćanje, kao i platnim prometom i doznakama;

6) poslovanja i posredovanja u poslovanju novčanim potraživanjima, čekovima, menicama i drugim sličnim hartijama od vrednosti, osim naplate potraživanja za druga lica.

 

PDV se ne plaća i na promet:

1) usluga osiguranja i reosiguranja, uključujući prateće usluge posrednika i agenta (zastupnika) u osiguranju;

2) zemljišta (poljoprivrednog, građevinskog, izgrađenog ili neizgrađenog);

3) objekata, osim prometa objekata iz člana 4 stav 3 tačka 7) ovog zakona;

4) usluga zakupa stanova i stambenih objekata, ako se koriste za stambene potrebe;

5) udela, hartija od vrednosti, poštanskih vrednosnica, taksenih i drugih važećih vrednosnica po njihovoj utisnutoj vrednosti u Republici;

6) poštanskih usluga od strane javnog preduzeća, kao i sa njima povezanih isporuka dobara;

7) usluga koje pružaju zdravstvene ustanove u skladu sa propisima koji regulišu zdravstvenu zaštitu, uključujući i smeštaj, negu i ishranu bolesnika u tim ustanovama, osim apoteka i apotekarskih ustanova;

8) usluga koje pružaju lekari, stomatolozi ili druga lica u skladu sa propisima koji regulišu zdravstvenu zaštitu;

9) usluga i isporuke zubne protetike u okviru delatnosti zubnog tehničara, kao i isporuka zubne protetike od strane stomatologa;

10) ljudskih organa, tkiva, telesnih tečnosti i ćelija, krvi i majčinog mleka;

11) usluga socijalnog staranja i zaštite, dečje zaštite i zaštite mladih, usluga ustanova socijalne zaštite, kao i sa njima neposredno povezanog prometa dobara i usluga od strane lica registrovanih za obavljanje tih delatnosti;

12) usluga smeštaja i ishrane učenika i studenata u školskim i studentskim domovima ili sličnim ustanovama, kao i sa njima neposredno povezan promet dobara i usluga;

13) usluga obrazovanja (osnovno, srednje, više i visoko) i profesionalne prekvalifikacije, kao i sa njima neposredno povezanog prometa dobara i usluga od strane lica registrovanih za obavljanje tih delatnosti, ako se ove delatnosti obavljaju u skladu sa propisima koji uređuju tu oblast;

14) usluga iz oblasti kulture i sa njima neposredno povezanog prometa dobara i usluga, od strane lica čija delatnost nije usmerena ka ostvarivanju dobiti, a koja su registrovana za tu delatnost;

15) usluga iz oblasti nauke i sa njima neposredno povezanog prometa dobara i usluga, od strane lica čija delatnost nije usmerena ka ostvarivanju dobiti, a koja su registrovana za tu delatnost;

16) usluga verskog karaktera od strane registrovanih verskih organizacija i sa njima neposredno povezanog prometa dobara i usluga;

17) usluga javnog radiodifuznog servisa, osim usluga komercijalnog karaktera;

18) usluga priređivanja igara na sreću;

19) usluga iz oblasti sporta i fizičkog vaspitanja licima koja se bave sportom i fizičkim vaspitanjem, od strane lica čija delatnost nije usmerena ka ostvarivanju dobiti, a koja su registrovana za tu delatnost.

Ministar bliže uređuje način i postupak ostvarivanja prava na poreska oslobođenja iz stava 2 tač. 7), 11), 12), 13), 14), 15) i 18) ovog člana.

 

 

Poreska oslobođenja kod uvoza dobara:

 

PDV se ne plaća na uvoz dobara:

1) čiji promet je u skladu sa članom 24 stav 1 tač. 5), 10), 11) i 13) - 16) i članom 25 stav 1 tač. 1) i 2) i stav 2 tač. 5) i 10) ovog zakona oslobođen PDV;

2) koja se, u okviru carinskog postupka, privremeno uvoze i ponovo izvoze, kao i stavljaju u carinski postupak aktivnog oplemenjivanja sa sistemom odlaganja;

3) koja se, u okviru carinskog postupka, privremeno izvoze i u nepromenjenom stanju ponovo uvoze;

4) za koja je, u okviru carinskog postupka, odobren postupak prerade pod carinskom kontrolom;

5) u okviru carinskog postupka, nad tranzitom robe;

6) za koja je, u okviru carinskog postupka, odobren postupak carinskog skladištenja;

7) za koja je u skladu sa članom 192 tač. 1) - 10) i članom 193 stav 1 tačka 6) Carinskog zakona ("Službeni glasnik RS", broj 73/2003) propisano oslobođenje od carine.

 

Uslovi za odbitak prethodnog poreza

 

Pravo na odbitak prethodnog poreza obveznik može da ostvari ako dobra nabavljena u Republici ili iz uvoza, uključujući i nabavku opreme i objekata za vršenje delatnosti, odnosno primljene usluge, koristi ili će ih koristiti za promet dobara i usluga:

1) koji podleže PDV;

2) za koji u skladu sa članom 24 ovog zakona postoji oslobođenje od plaćanja PDV;

3) koji je izvršen u inostranstvu, ako bi za taj promet postojalo pravo na odbitak prethodnog poreza da je izvršen u Republici.

 

Pravo na odbitak prethodnog poreza obveznik može da ostvari ako poseduje:

1) račun izdat od strane drugog obveznika u prometu o iznosu prethodnog poreza, u skladu sa ovim zakonom;

2) dokument o izvršenom uvozu dobara, u kojem je iskazan prethodni porez, odnosno kojim se potvrđuje da je primalac ili uvoznik tako iskazani PDV platio prilikom uvoza.

 

U poreskom periodu u kojem su ispunjeni prethodni uslovi obveznik može da odbije prethodni porez od dugovanog PDV, i to:

1) obračunati i iskazani PDV za promet dobara i usluga, koji je ili će mu biti izvršen od strane drugog obveznika u prometu;

2) PDV koji je plaćen prilikom uvoza dobara.

 

Pravo na odbitak prethodnog poreza može da ostvari i poreski dužnik iz člana 10 stav 1 tač. 2) i 3) ovog zakona, pod uslovom da je na naknadu za primljena dobra i usluge obračunao PDV u skladu sa ovim zakonom i da primljena dobra i usluge koristi za promet dobara i usluga koji podleže PDV.

 

 

Izuzimanje od odbitka prethodnog poreza

 

Obveznik nema pravo na odbitak prethodnog poreza po osnovu:

1) nabavke, proizvodnje i uvoza putničkih automobila, motocikala, plovnih objekata i vazduhoplova, rezervnih delova, goriva i potrošnog materijala za njihove potrebe, kao i iznajmljivanja, održavanja, popravki i drugih usluga, koje su povezane sa korišćenjem ovih prevoznih sredstava;

      1. izdataka za reprezentaciju obveznika;

 

3) nabavke ili uvoza tepiha, električnih aparata za domaćinstvo, televizijskih i radio prijemnika, umetničkih dela likovne i primenjene umetnosti i drugih ukrasnih predmeta, koji se koriste za opremanje administrativnih prostorija;

4) izdataka za smeštaj u hotelima i sličnim objektima i izdataka za ishranu i prevoz lica.

 

Izuzetno od stava 1 tačka 1) ovog člana, obveznik ima pravo na odbitak prethodnog poreza ako prevozna sredstva i druga dobra koristi isključivo za obavljanje delatnosti:

1) prometa i iznajmljivanja navedenih prevoznih sredstava i drugih dobara;

2) prevoza lica i dobara ili obuku vozača za upravljanje navedenim prevoznim sredstvima.

 

Obveznici poreza na dohodak građana na prihode od poljoprivrede i šumarstva na osnovu katastarskog prihoda (u daljem tekstu: poljoprivrednici), imaju pravo na nadoknadu po osnovu PDV (u daljem tekstu: PDV nadoknada), pod uslovima i na način određen ovim zakonom.

PDV nadoknada priznaje se poljoprivrednicima koji izvrše promet poljoprivrednih i šumskih proizvoda, odnosno poljoprivrednih usluga obveznicima.

Ako poljoprivrednici izvrše promet dobara i usluga, obveznik je dužan da obračuna PDV nadoknadu u iznosu od 5% na vrednost primljenih dobara i usluga, o čemu izdaje dokument za obračun (u daljem tekstu: priznanica).

Obveznici koji obračunaju PDV nadoknatu imaju pravo da odbiju iznos PDV nadoknade kao prethodni porez, pod uslovom da su PDV nadoknadu i vrednost primljenih dobara i usluga platili poljoprivredniku.

Obveznik je dužan da izda račun ili drugi dokument koji služi kao račun (u daljem tekstu: račun) za svaki promet dobara i usluga drugim obveznicima.

Obaveza izdavanja računa iz stava 1 ovog člana postoji i ako obveznik naplati naknadu ili deo naknade pre nego što je izvršen promet dobara i usluga (avansno plaćanje), s tim što se u konačnom računu odbijaju avansna plaćanja u kojima je sadržan PDV.

Račun naročito sadrži sledeće podatke:

1) naziv, adresu i PIB obveznika - izdavaoca računa;

2) mesto i datum izdavanja i redni broj računa;

3) naziv, adresu i PIB obveznika - primaoca računa;

4) vrstu i količinu isporučenih dobara ili vrstu i obim usluga;

5) datum prometa dobara i usluga i visinu avansnih plaćanja;

6) iznos osnovice;

7) poresku stopu koja se primenjuje;

8) iznos PDV koji je obračunat na osnovicu;

9) napomenu o poreskom oslobođenju.

 

Račun se izdaje u najmanje dva primerka, od kojih jedan zadržava izdavalac računa, a ostali se daju primaocu dobara i usluga.

 

KORISNI LINKOVI:

Pravilnik o obliku, sadržini i načinu vođenja evidencije o PDV

Pravilnik o utvrđivanju šta se smatra uzimanjem i upotrebom dobara koja su deo poslovne imovine poreskog obveznika, pružanjem usluga i svakim drugim prometom bez naknade i utvrđivanju uobičajenih količina poslovnih uzoraka i poklona manje vrednosti

Uredba o količini rashoda (kalo, rastur, kvar i lom)na koji se ne plaća PDV

Normativ za utvrđivanje rashoda na koji se ne plaća PDV



Pravilnik o PDV-u

Član 1

Ovim pravilnikom uređuje se oblik, sadržina i način vođenja evidencije o PDV, koja obezbeđuje vršenje kontrole pravilnog obračunavanja i plaćanja PDV.

Član 2

Obveznik je dužan da, saglasno članu 46 stav 1 Zakona o porezu na dodatu vrednost ("Službeni glasnik RS", br. 84/2004 i 86/2004 - u daljem tekstu: Zakon), radi pravilnog obračunavanja i plaćanja PDV, vodi evidenciju o prometu dobara i usluga na način koji omogućava kontrolu obračunavanja i plaćanja PDV u svakom poreskom periodu.

Obveznik je dužan da u evidenciji iz stava 1 ovog člana (u daljem tekstu: evidencija) obezbedi podatke o:

  1. izdatim računima;

  2. primljenim računima;

  3. iznosu oporezivog prometa po opštoj stopi, bez PDV;

  4. iznosu oporezivog prometa po posebnoj stopi, bez PDV;

  5. iznosu obračunatog PDV za izvršen promet po opštoj stopi;

  6. iznosu obračunatog PDV za izvršen promet po posebnoj stopi;

  7. iznosu izvršenog prometa za koji je propisano oslobođenje od PDV sa pravom na odbitak prethodnog poreza;

  8. iznosu izvršenog prometa u inostranstvu, ako bi za taj promet postojalo pravo na odbitak prethodnog poreza da je izvršen u Republici;

  9. iznosu izvršenog prometa za koji je propisano oslobođenje od PDV bez prava na odbitak prethodnog poreza;

  10.  iznosu izvršenog prometa u inostranstvu, ako za taj promet ne bi postojalo pravo na odbitak prethodnog poreza da je izvršen u Republici;

  11.  vrednosti dobara unetih u slobodnu zonu, osim dobara za krajnju potrošnju u slobodnoj zoni;

  12. vrednosti prevoznih i drugih usluga pruženih korisnicima slobodnih zona, a koje su neposredno povezane sa unosom dobara u slobodnu zonu;

  13. iznosu izvršenog i naplaćenog prometa prema teritoriji Republike Crne Gore;

  14. iznosu izvršenog i naplaćenog prometa prema teritoriji Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija;

  15. nabavnoj ceni dobara, odnosno usluga izvršenih od lica koja nisu obveznici PDV;

  16. nabavnoj ceni dobara, odnosno usluga sa obračunatim PDV;

  17. iznosu obračunatog PDV po računima i drugoj dokumentaciji za nabavljena dobra i usluge;

  18. nabavnoj ceni dobara, odnosno usluga čiji promet je oslobođen PDV;

  19. iznosu unapred primljenih uplata (avansne uplate) i obračunatom PDV;

  20. iznosu unapred izvršenih uplata (avansno plaćanje);

  21. vrednosti uvezenih dobara na koja se plaća PDV;

  22. iznosu naknade za uvezena dobra na koja se ne plaća PDV;

  23. iznosu PDV koji je plaćen prilikom uvoza;

  24. izdatim priznanicama i iznosu PDV nadoknade plaćene poljoprivredniku iz člana 34 Zakona;

  25. vrednosti primljenih dobara i usluga plaćenih poljoprivredniku iz člana 34 stav 3 Zakona;

  26. prometu iz člana 4 stav 4 tač. 1), 2) i 3) i člana 5 stav 4 tač. 1) i 2) Zakona;

  27. momentu prve upotrebe opreme i objekata za vršenje delatnosti;

  28. ispravci odbitka prethodnog poreza za nabavljenu opremu i objekte za obavljanje delatnosti;

  29. vrednosti poslovnih uzoraka iz člana 6 stav 1 tačka 3) Zakona;

  30. licima kojima su dati pokloni manje vrednosti iz člana 6 stav 1 tačka 4) Zakona, kao i vrednosti tih poklona;

  31. iznosu refakcije izvršene stranom državljaninu - inostranom primaocu iz člana 24 stav 1 tačka 4) Zakona;

  32. iznosu poreske obaveze.

Obveznik je dužan da, na osnovu podataka iz stava 2 ovog člana, za svaki poreski period sačini pregled obračuna PDV na osnovu kojeg unosi podatke u poresku prijavu.

Član 3

Obveznik koji vrši promet dobara i usluga licima iz člana 24 stav 1 tačka 16) Zakona dužan je da vodi posebnu evidenciju o ovom prometu.

Evidencija iz stava 1 ovog člana sadrži najmanje sledeće podatke:

  1. naziv, adresu i PIB diplomatskog ili konzularnog predstavništva, odnosno međunarodne organizacije;

  2. ime i prezime lica iz člana 24 stav 1 tačka 16) podtač. (3) i (4) Zakona;

  3. broj i datum izdavanja potvrde ministarstva nadležnog za inostrane poslove o postojanju reciprociteta iz člana 24 stav 3 Zakona;

  4. vrstu i količinu dobara, odnosno vrstu i obim usluga;

  5. iznos naknade za isporučena dobra, odnosno pružene usluge.

Član 4

Obveznik iz člana 35 Zakona, dužan je da u evidenciji, pored podataka iz člana 2 ovog pravilnika, obezbedi i podatke o:

  1. iznosu ukupne naknade koju plaća putnik;

  2. iznosu naknade koji obveznik plaća za prethodne turističke usluge;

  3. poreskoj osnovici.

Ako obveznik iz člana 35 Zakona obavlja i druge vrste prometa dobara i usluga, dužan je da u evidenciji obezbedi podatke iz člana 2 ovog pravilnika odvojeno od podataka iz stava 1 ovog člana.

Član 5

Obveznik iz člana 36 Zakona, koji za obračun PDV koristi oporezivanje razlike, dužan je da u evidenciji, pored podataka iz člana 2 ovog pravilnika, obezbedi i podatke o:

  1. iznosu nabavne i prodajne cene polovnih dobara, umetničkih dela, kolekcionarskih dobara i antikviteta;

  2. iznosu razlike između nabavne i prodajne cene dobara iz tačke 1) ovog člana;

  3. iznosu PDV koji je sadržan i razlici iz tačke 2) ovog člana.

Ako obveznik iz člana 36 Zakona obavlja i druge vrste prometa dobara i usluga, dužan je da u evidenciji obezbedi podatke iz člana 2 ovog pravilnika odvojeno od podataka iz stava 1 ovog člana.

Član 6

Humanitarne organizacije iz člana 54 Zakona dužne su da u evidenciji, pored podataka iz člana 2 ovog pravilnika, obezbede i podatke o:

  1. nazivu i količini izvezenih dobara;

  2. iznosu PDV za dobra nabavljena u Republici, odnosno plaćenom iznosu PDV pri uvozu;

  3. datumu plaćanja nabavne cene dobara, uključujući PDV;

  4. imenu i adresi inostranog primaoca dobara;

  5. datumu izvoza dobara;

  6. svrsi korišćenja dobara isporučenih u inostranstvo.

Ako obveznik iz člana 54 Zakona obavlja i druge vrste prometa dobara i usluga, dužan je da u evidenciji obezbedi podatke iz člana 2 ovog pravilnika odvojeno od podataka iz stava 1 ovog člana.

Član 7

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", a primenjivaće se od 1. januara 2005. godine.



Pravilnik šta se smatra uzimanjem

Član 1

Ovim pravilnikom bliže se uređuje šta se smatra: uzimanjem dobara koja su deo poslovne imovine poreskog obveznika za lične potrebe osnivača, zaposlenih ili drugih lica; svakim drugim prometom dobara bez naknade; upotrebom dobara koja su deo poslovne imovine poreskog obveznika za lične potrebe osnivača, zaposlenih ili drugih lica; pružanjem usluga koje poreski obveznik izvrši bez naknade, za lične potrebe osnivača, zaposlenih ili drugih lica; uobičajenim količinama poslovnih uzoraka koje se za tu namenu besplatno daju kupcima ili budućim kupcima i poklonom manje vrednosti koji se povremeno daje različitim licima.

1. Uzimanje dobara koja su deo poslovne imovine poreskog obveznika i svaki drugi promet dobara bez naknade

Član 2

Uzimanjem dobara, u smislu člana 4 stav 4 tačka 1) Zakona o porezu na dodatu vrednost ("Službeni glasnik RS", br. 84/2004 i 86/2004 - u daljem tekstu: Zakon), smatra se uzimanje dobara koja su deo poslovne imovine poreskog obveznika za sopstvenu potrošnju poreskog obveznika, za lične potrebe osnivača, zaposlenih ili drugih lica (u daljem tekstu: sopstvena potrošnja).

Sopstvenom potrošnjom, u smislu stava 1 ovog člana, smatra se naročito:

  •  davanje dobara na ime naknade za rad, odnosno zarade licu zaposlenom kod poreskog obveznika, odnosno drugom licu koje za poreskog obveznika obavi određene poslove po bilo kom pravnom osnovu;

  •  uzimanje dobara za sopstvene potrebe poreskog obveznika koje nisu povezane sa njegovom poslovnom delatnošću;

  •  uzimanje dobara za lične potrebe osnivača, članova njegove porodice i drugih lica;

  •  svako drugo uzimanje dobara koja su deo poslovne imovine poreskog obveznika u neposlovne svrhe.

Član 3

Sopstvenom potrošnjom smatra se i manjak dobara.

Izuzetno od stava 1 ovog člana, sopstvenom potrošnjom ne smatra se manjak dobara koji se može pravdati višom silom ili na drugi propisani način (elementarna nepogoda, krađa, saobraćajni udes i sl.), utvrđen na osnovu akta nadležnog organa, odnosno organizacije, kao i poreski priznat rashod utvrđen u skladu sa propisom kojim se uređuje količina rashoda (kalo, rastur, kvar i lom) na koji se ne plaća PDV.

Član 4

Svakim drugim prometom dobara bez naknade, u smislu člana 4 stav 4 tačka 2) Zakona, smatra se poklanjanje dobara, osim poklanjanja poslovnih uzoraka i poklona manje vrednosti iz čl. 7 i 8 ovog pravilnika.

2. Upotreba dobara koja su deo poslovne imovine poreskog obveznika i pružanje usluga bez naknade

Član 5

Upotrebom dobara, u smislu člana 5 stav 4 tačka 1) Zakona, smatra se privremena, odnosno povremena upotreba dobara koja su deo poslovne imovine poreskog obveznika za lične potrebe osnivača, zaposlenih ili drugih lica.

Upotrebom dobara, u smislu stava 1 ovog člana, smatra se naročito:

  • pružanje usluga putem korišćenja dobara koja su deo poslovne imovine poreskog obveznika na ime naknade za rad, odnosno zarade licu zaposlenom kod poreskog obveznika, odnosno drugom licu koje za poreskog obveznika obavi određene poslove po bilo kom pravnom osnovu;

  • upotreba dobara za sopstvene potrebe poreskog obveznika koje nisu povezane sa njegovom poslovnom delatnošću;

  • upotreba dobara za lične potrebe osnivača, članova njegove porodice i drugih lica;

  • svaka druga upotreba dobara koja su deo poslovne imovine poreskog obveznika u neposlovne svrhe.

Član 6

Pružanjem usluga, u smislu člana 5 stav 4 tačka 2) Zakona, smatra se svaka usluga koju poreski obveznik izvrši bez naknade za lične potrebe osnivača, zaposlenih ili drugih lica. Uobičajene količine poslovnih uzoraka i pokloni manje vrednosti

Član 7

Uobičajenom količinom poslovnih uzoraka, u smislu člana 6 stav 1 tačka 3) Zakona, smatraju se dobra koja nisu namenjena prometu, a koja su rezultat poslovanja poreskog obveznika ili koja su neposredno povezana sa obavljanjem njegove delatnosti, bez obzira da li je na tim dobrima utisnut logotip poreskog obveznika.

Dobra koja se daju kao poslovni uzorci moraju biti obeležena kao takva, a ako ne mogu biti obeležena kao poslovni uzorci, moraju biti u obliku i pakovanju različitom od oblika i pakovanja tih dobara namenjenih prometu.

Član 8

Poklonom manje vrednosti, u smislu člana 6 stav 1 tačka 4) Zakona, smatra se dobro pojedinačne tržišne vrednosti manje od 2.000 dinara, bez PDV, koje obveznik daje povremeno različitim licima (poslovnim partnerima, predstavnicima poslovnog partnera i sl.), a da za to ne postoji pravna obaveza.

Poslovnim partnerima smatraju se osobe sa kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti.

Povremenim davanjem poklona smatra se davanje najviše jednog poklona istom licu u poreskom periodu.

Ukupna vrednost poklona manje vrednosti u poreskom periodu ne može biti veća od 0,25% ukupnog prometa obveznika u tom poreskom periodu.

Član 9

Ukupnim prometom iz člana 8 ovog pravilnika smatra se promet dobara i usluga, osim prometa opreme i objekata za vršenje delatnosti, bez PDV.

Član 10

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", a primenjivaće se od 1. januara 2005. godine.



Kalo, rastur i lom

Član 1

Ovom uredbom utvrđuje se količina rashoda (kalo, rastur, kvar i lom - u daljem tekstu: rashod), na koji se, u smislu člana 4 stav 4 tačka 3) Zakona o porezu na dodatu vrednost ("Službeni glasnik RS", br. 84/2004 i 86/2004), ne plaća porez na dodatu vrednost.

 

Član 2

Rashodom se smatraju gubici koji nastaju pri manipulaciji dobrima, kao posledica prirodnih uticaja, tehnološkog procesa ili kao posledica preduzimanja neophodnih radnji u postupku proizvodnje i prometa dobara.

 

Član 3

Obveznik poreza na dodatu vrednost (u daljem tekstu: obveznik) utvrđuje rashod neposredno pošto je određeni rashod nastao, ili redovnim ili vanrednim popisom robe u skladištu, stovarištu, magacinu, prodavnici ili drugom sličnom objektu.

Utvrđivanje rashoda vrši ovlašćeno lice ili popisna komisija obveznika, a o izvršenom popisu obavezno se sastavljaju zapisnik i popisna lista.

 

Član 4

Porez na dodatu vrednost ne plaća se na rashod iz čl. 2 i 3 ove uredbe do količine utvrđene prema Normativu za utvrđivanje rashoda na koji se ne plaća porez na dodatu vrednost (u daljem tekstu: Normativ rashoda), koji je odštampan uz ovu uredbu i čini njen sastavni deo.

Za dobra koja nisu obuhvaćena Normativom rashoda, količina rashoda se utvrđuje prema normativu obveznika, ako nadležni poreski organ ne utvrdi drugu količinu.

Normativ rashoda iz stava 1 ovog člana izražava se u procentu od količine robe koja je u određenom poreskom periodu nabavljena, prerađena, proizvedena ili prodata.

Član 5

Izuzetno od člana 4 ove uredbe, na rashod nastao usled dejstva više sile ne plaća se porez na dodatu vrednost u količini utvrđenoj aktom organizacije nadležne za osiguranje, odnosno aktom nadležnog državnog organa za procenu štete.

Izuzetno od člana 4 ove uredbe, na rashod nastao zbog proteka roka trajanja proizvoda ne plaća se porez na dodatu vrednost, pod uslovom da je rok trajanja utisnut odštampavanjem na proizvodu ili je na drugi način određen od strane proizvođača i ako je pri utvrđivanju rashoda bio prisutan predstavnik Poreske uprave. Ako se predstavnik Poreske uprave u roku od pet dana od dana podnošenja zahteva ne odazove pozivu obveznika, priznaju se utvrđene količine iskazane u zapisniku obveznika.

 

Član 6

Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", a primenjivaće se od 1. januara 2005. godine.



Normativi

 

Red. br.

Naziv

Stopa
%

 

PROIZVODNJA

 

 

Proizvodnja etil-alkohola

 

1.

etil-alkohol

0,30

 

Proizvodnja alkoholnih pića

 

1.

etil-alkohol

0,30

2.

viski i drugi destilati

0,50

3.

vino u rinfuzi

3,00

4.

rakija u rinfuzi

3,00

5.

ambalaža (staklene boce)

1,00

6.

ostala ambalaža

0,50

7.

gotovi proizvodi

1,00

 

Proizvodnja osvežavajućih bezalkoholnih pića

 

1.

sirovine i reprodukcioni materijal

0,50

2.

ambalaža

0,30

3.

gotovi proizvodi

0,30

 

Proizvodnja i promet derivata nafte

 

1.

specijalni benzini

0,15

2.

motorni, avionski i ostali benzini

0,425

3.

dizel-goriva

0,325

4.

lož ulje

0,325

5.

ostali derivati, osim motornih i mineralnih ulja

0,06

6.

motorna ulja i druga ulja za podmazivanje, ostala mineralna i druga ulja

0

 

Proizvodnja cigareta

 

1.

cigarete i ostale prerađevine od duvana

0

 

Proizvodnja luksuznih proizvoda

 

1.

luksuzni proizvodi svih vrsta i oblika izrađni sa više od 2% zlata i drugih plemenitih metala i proizvodi izrađeni sa više od 50% srebra

0

2.

prirodno drago kamenje i prirodni biseri i proizvodi svih vrsta i oblika izrađeni od prirodnog dragog kamenja i prirodnih bisera

0

3.

kože reptilija i svi proizvodi izrađeni od te kože, kao i prirodno krzno i proizvodi od tog krzna, ako su koža i krznos zastupljeni sa najmanje 50%

 

TRGOVINA NA MALO

 

1.

Voće

 

 

- južno voće (pomorandže, limun, banane, mandarine, ananas i sl.)

3,00

 

- orah, badem, lešnik, kesten, rogač

1,70

 

- jagodasto voće, sveže smokve

4,00

 

- jabuke, kruške, šljive, dunje, lubenice

3,00

 

- koštičavo voće: kajsije, breskve, trešnje i višnje

4,00

 

- sušeno voće - šljive

1,00

 

- sušeno voće - smokve i ostalo

1,00

 

- egzotično voće

3,00

 

- ostalo voće

1,80

2.

Povrće

 

 

- kupus kiseli u rinfuzi

4,00

 

- kupus, kelj, blitva, zelena salata sveža

4,00

 

- boranija, grašak, paprika, paradajz i tikvice

3,20

 

- krompir i šargarepa rana, celer i peršun

3,50

 

- zamrznuto voće i povrće - pakovano

0,50

 

- krompir, šargarepa, luk

1,50

 

- pasulj

0,80

 

- pečurke, šampinjoni - sveži

4,00

 

- ostalo povrće

0,80

3.

Cveće

 

 

- cveće sveže (rezano)

4,00

 

- cveće ostalo

2,50

4.

Žitarice

 

 

- pšenica, ječam, zob, kukuruz i druge žitarice

0,20

5.

Ostali prehrambeni proizvodi

 

 

- brašno (kukuruzno i pšenično) i pirinač u rinfuzi

1,00

 

- brašno (kukuruzno i pšenično) i pirinač upakovano

0,50

 

- mak i pšenične mekinje

0,80

 

- pecivo svih vrsta

0,50

 

- kolači industrijski

1,00

 

- proizvodi od brašna (dvopek, mrvice, keks)

0,50

 

- sladoled, krem

1,00

 

- jaja sveža

1,00

 

- med

0,20

 

- sirće alkoholno, vinsko i voćno

1,00

 

- šećer (kristal, u prahu, u kocki)

1,00

 

- so za jelo (morska, kamena i vakumirana)

1,00

 

- povrće konzervirano (svih vrsta pakovanja)

1,00

 

- jela gotova i polugotova

0,30

 

- bombone i drugi proizvodi od šećera

0,30

 

- Čokolada i proizvodi od čokolade i kakaoa

1,00

 

- kafa svih vrsta - u pakovanju

0,80

 

- začini u originalu i čajevi

0,80

 

- mast jestiva

0,80

 

- ulje jestivo flaširano

1,00

 

- ostalo

0,50

6.

Pića-alkoholna i bezalkoholna

 

 

- u flašama i drugom pakovanju

0,70

7.

Meso, suhomesnati proizvodi i riba

 

 

- meso sveže

1,80

 

- riba sveža

2,30

 

- riba smrznuta

1,00

 

- riba sušena

0,50

 

- slanina sveža, loj, svinjsko salo, mast (topljena)

0,80

 

- suhomesnati proizvodi i vakumirano meso

1,00

 

- ostalo

0,80

8.

Stočna hrana

2,00

9.

Hemijski proizvodi

 

 

- firnajz, boje i lakovi, git

1,00

 

- deterdženti za pranje rublja

1,30

 

- sredstva za čišćenje

1,00

 

- kozmetički i higijenski proizvodi

1,00

 

- ostali hemijski proizvodi

1,00

10.

Građevinski materijal

 

 

- cement, gips

1,80

 

- mermerne ploče

1,00

 

- salonit ploče i cevi

2,00

 

- pesak, šljunak

3,00

 

- izolacione mase

1,00

 

- izolacioni materijal (staklena i kamena vuna)

2,00

 

- ter papir krovni

1,50

 

- crep, opeka, mont blokovi i gredice

2,00

 

- betonski proizvodi (cevi, ploče, kocke)

1,00

 

- rezana građa i ploče od drva

1,50

 

- ostali građevinski materijal, osim građevinske stolarije

1,50

 

- građevinska stolarija

0

11.

Ogrev

 

 

- ugalj drveni u rinfuzi

3,00

 

- ugalj u vrećama

0,50

 

- ugalj lignit u rinfuzi

2,00

 

- ostali ugalj

1,00

 

- ogrevno drvo

1,00

12.

Ostalo

 

 

- staklo ravno i šuplje, osim optičkog

1,50

 

- keramika i porcelan

1,00

 

- užarija

0,20

 

- posuđe od metala (emajlirano i neemajlirano)

0,50

 

- posuđe od stakla, porcelana i keramike

1,50

 

- sanitarni uređaji od keramike

1,00

 

- dečje igračke razne

0,50

 

- gramofonske ploče, kasete i nosači zvuka

1,00

 

- video kasete, fotografski filmovi

1,00

 

- tkanine metražne

1,50

 

- Čarape ženske

1,00

 

- ostala tekstilna roba

1,50

 

- sijalice

2,00

 

- baterijski ulošci

2,00

 

- kancelarijski materijal

1,00

 

- cigarete i ostale prerađevine od duvana

0

 

- motorna ulja i druga ulja za podmazivanje, ostala mineralna i druga ulja

0

 

- luksuzni proizvodi svih vrsta i oblika izrađeni sa više od 2% zlata i drugih plemenitih metala i proizvodi izrađeni sa više od 50% srebra

0

 

- prirodno drago kamenje i prirodni biseri i proizvodi svih vrsta i oblika izrađeni od prirodnog dragog kamenja i prirodnih bisera

0

 

- kože reptilija i svi proizvodi izrađeni od te kože, kao i prirodno krzno i proizvodi od tog krzna, ako su koža i krzno zastupljeni sa najmanje 50%

0

 

- ostalo nespomenuto

0,50

 

TRGOVINA NA VELIKO

 

 

- svi proizvodi navedeni za trgovinu na malo

50% od procenta za trgovinu na malo

   .



Uvodnik

Posle dužeg perioda pred Vama je još jedan Business Bilten, ovog puta broj 15, koji obradjuje aktuelnu problematiku našeg zakonodavstva i novine koje mi kao informatička kompanija plasiramo na tržištu. Bilo je i ranije potrebe za izdavanjem Biltena ali smo čekali kompletna zakonska rešenja i izmene.

Izmene koje su obrađene u ovom biltenu predstvaljaju deo zakonske regulative koji je objavljen do kraja juna 2004.g,.U toku jula i do kraja ove godine očekujemo nove izmene, koje ćemo obraditi u narednom broju našeg biltena. U toku jula meseca očekujemo usvajanje Zakona o doprinosima za socijalno osiguranje kojim se vrše izmene u načinu obračuna plate, po pitanju najnižih osnovica (predvidjeno je postojanje samo jedne), po pitanju isplate akontacije i drugo, zatim Zakon o porezu na dobit preduzeća, kao i Zakon o porezu na dodatnu vrednost, ali zbog hitnosti promena koje su se desile u prvoj polovini ove godine morali smo da dosadašnje promene obradimo sada.

 

Do narednog broja, koji će izaći nadamo se uskoro, želimo Vam puno uspeha u radu i mnogo poslovne sreće.

Srdačno Vaš Micro Business



Potpuno novi BusinessWare 5

Reč je o potpuno novom, dakle ispočetka napisanom, softveru koji treba da zameni dosadašnju verziju 4.8x BusinessWare-a. Ovo je jedna od najvećih investicija naše komanije od osnivanja pa do danas koja treba da bude završena do kraja ove, 2004. godine. Sa pripremama za novu verziju BusinessWare-a počelo se još 2002. godine, kada je oformljen razvojni tim koji danas broji šestoro programera i projektanata. Ova nova snaga u kompaniji treba da iznedri do sada tehnološki najsavremeniji računovodstveni softver koji će zameniti vremešni BusinessWare 4.

Novi BusinessWare 5 ima sledeće karakteristike:

  • Koristi relacionu bazu podataka (RDBMS). Za sada je od baza podržana nekomercijalna verzija PostgreSQL relacione baze, a od komercijalnih Oracle i uskoro Microsoft SQL server. Prednost relacionih baza nad sistemom datoteka, koji je korišćen u verzijama do verzije 5, se ogleda prvenstveno u skalabilnosti celokupnog sistema. To praktično znači da će sistem zadržati dobre performanse (brzinu rada) i sa drastičnim povećanjem broja operatera.

  • Celokpan softver u verziji 5 je napisan u programskom jeziku Java uz pomoć Borlandovog razvojnog sistema JBuilder. To omogućava multiplatformnost, što praktično zani da će novi BusinessWare 5 raditi na sistemima kao što su Windows, Unix, Linux, Mac OS X, AIX, Solaris i ostalima za koje je postoji Java virtuelna mašina. Ovo daje ogromnu prednost BusinessWare-u 5 nad konkurentskim softverima koji su platformski zavisni (uglavnom rade svi samo na Windows platformama).

  • Rad u grafičkom režimu na svim pomenutim platformama uz podršku ispisa na laserskim (i InkJet), kao i matričnim štampačima, što je prava retkost za softver pisan u grafičkom režimu. Rad u grafičkom režimu potpuno ostavlja funkcionalnu upotrebu tastature, bez potrebe da često koristite miša.

  • Laka i potpuno automatska migracija podataka sa platforme iz verzije 4 u verziju 5. Naime bilo kada u toku bilo kog perioda u godini moguć je prelazak na novi softver uz potpuno preseljenje podataka iz sistema datoteka u RDBM sistem.

  • Lak i brz apgrejd softvera preko Interneta uz potpuno automatizovane procedure, sa svega nekoliko klikova mišem.

  • Nema posebne obuke za stare korisnike, jer je sistem potpuno kompatibilan sa prethodnom verzijom. To praktično znači da se obuka i starih korisnika ipak mora sprovesti, ali samo na ukazivanju razlika koje ipak postoje u radu sa starim i novim softverom.

  • I na kraju, svi korisnici BusinessWare 4 koji plaćaju paušalno održavanje sistema, mogu u toku 2005. godine preći na novi BusinessWare 5 bez ikakve nadoknade, uz besplatnu migraciju podataka.

Kao što se vidi spisak karakteristika novog BusinessWare 5 je impozantan. U momentu izlaska ovog biltena nekoliko korisnika već uveliko testiraju novi BusinessWare 5. Za sada su povratne informacije veoma povoljne, što samo potvrđuje da će nova verzija softvera zadovoljiti i najizbirljivije korisnike.

Za sada postoji veliko interesovanje korisnika za novi softver. S obzirom da Busi-nessWare 5 još ne poseduje sve programkse celine, ne može se izaći svim korisnicima u susret. To znači da ga mogu dobiti malobrojni korisnici koji imaju tehničke preduslove za njegovu implementaciju i kojima odgovara skup novonapisanih programskih paketa.

 

Koji su tehnički preduslovi za rad BusinessWare 5 ?

 

Pod tehničkim preduslovima podrazumevamo hardverske i softverske preduslove. Minimalna hardverska konfiguracija trebalo bi da bude ona na kojoj će stabilno raditi neka od najnovijih verzija operativnog sistema (Linux ili WIndows). To obično znači da to mora biti računar u klasi Pentiuma III sa najmanje 128 MB RAM memorije, slobodnim prostorom od 50-tak MB na hard disku, kolor monitorom koji podržava rezoluciju od najmanje 800x600 i mišem. Ako se računar ne koristi u mreži BusinessWare 5 može raditi i kao jednokorisnički sa relacionom bazom i instaliranim softverom na jednom računaru. Za mrežni rad potreban je i mrežni adapter. Hardverski preduslovi ujedno rešavaju i softverske, pa tako pravilnim izborom opreme treba dodati i pravilan izbor sistemskog softvera (Windows, Linux...).

Ako na pojedinim računarima u mreži ne želite instalirati Windows, možete instalirati Linux i na taj način izbeći plaćanje skupih licenci za Windows. Što se tiče operativnih sistema dobro bi došao neki noviji Windows (2000 ili XP) ili pak Linux u verzijama od 8, 9 i više, kao i Mac OS X. Mešavina (heterogenost) operativnih sistema je moguća i sasvim preporučljiva.

Što se tiče servera za mrežne varijante BusinessWare 5, preporučljiv je Linux (SuSe, Red Hat, Mandrake...), Microsoft Windows ili Novell NetWare. Pored ostalih kvaliteta server treba da ima barem 512 MB RAM memorije i dovoljan prostor na diskovima.

Treba napomenuti da korsnici koji su radili u DOS okruženju moraju proći kurseve za korišćenje nekih od pomenutih operativnih sistema. Ovo je potrebno kako bi se prelazak na novu platformu učinio lakšim, jer je za njih mnogo teži prelazak na rad u grafičkom okruženju od korišćenja nove verzije BusinessWare-a.

S obzirom da je prelazak na novi BusinessWare potpuno besplatan za ogromnu većinu korisnika ipak treba izdvojiti određena sredstva za poboljšanje hardverske i softverske strukture opreme u preduzećima. Ovo je idealna prilika da se obnovi hardver i softver i da se mirno dočeka prelazak na novu verziju BusinessWare-a.



Porez na fond zarada

Izmenama i dopunama zakona o porezu na fond zarada utvrdjen je prestanak obračuna poreza na fond zarada počev od 01.07.2004.g.

Da bi ste u programskom paketu Payrol isključili obračun poreza na fond zarada potrebno je da preko menija

 

PLATE / SERVISI / Promena doprinosa

      • šifra doprinosa 68

      • stopa doprinosa 0

      • doprinos se plaća na – unesete 0 kod svih kategorija radnih odnosa

     

Na ovaj način isključen je dalji obračun poreza na fond zarada.



Nove stope doprinosa za plate od 01.07.2004. godine

Od 1. jula 2004.g povećane su stope doprinosa za socijalno osiguranje, tako da je stopa za PIO od 20,60% povećana na 22,00%, ili 1,4 procentna poena, tj povećanje od 6,80%, stopa za zdravstveno osiguranje povećana od 11,90% na 12,30%, ili za 0,4 procentna poena, tj povećanje od 3,36%, i stopa za nezaposlenost povećana od 1,10% na 1,50%, ili 0,40 procentna poena, tj povećanje od 36,30%. U skladu sa odlukom po povećanju stopa dopriosa promenjene su i stope za ostale primanja radnika (bolovanje, porodiljsko, invlaidnina...), o čemu dajemj pregled u narednoj tabeli.

 

Za poslodavce koji se ne finansiraju iz budzeta

Šifra

Naziv

Uplatni račun

stopa

1

PIO na tered zaposlenog

840-721111843-18

11,00

2

Zdravstveno na teret zaposlenog

840-721121843-88

6,15

4

Nezaposlenost na teret zaposlenog

840-721131843-61

0,75

6

Pio za vlasnike-osnivače društava

840-721314843-81

11,00

7

Zdravstven za vlasnike

840-721121843-88

6,15

8

Nezaposlenost za vlasnike

840-721131843-61

0,75

61

PIO na teret poslovavca

840-721212843-46

11,00

62

Zdravstveno na teret poslodavca

840-721222843-19

6,15

64

Nezaposlenost na teret poslodavca

840-721232843-89

0,75

81

PIO bolovanje preko 30 dana

840-781322843-30

22,00

83

Nezaposlenost bolovanje preko 30 dana

840-721232843-89

1,50

90

Pio za vlasnike na teret poslodavca

840-721314843-81

11,00

91

Zdravstveno za vlasnike – poslodavac

840-721222843-19

6,15

92

Nezaposlenost za vlasnike – poslodavac

840-721232843-89

0,75

99

PIO beneficirani 12-14

840-721215843-67

3,70

98

PIO beneficirani 12-15

840-721215843-67

5,50

97

PIO beneficirani 12-16

840-721215843-67

7,30

96

PIO beneficirani 12-18

810-721215843-67

11,00

 

Za poslodavce koji se finansiraju iz budzet

 

Šifra

Naziv

Uplatni račun

stopa

1

PIO na tered zaposlenog

840-721111843-18

11,00

2

Zdravstveno na teret zaposlenog

840-721121843-88

6,15

4

Nezaposlenost na teret zaposlenog

840-721131843-61

0,75

61

PIO na teret poslovavca

840-721211843-39

11,00

62

Zdravstveno na teret poslodavca

840-721221843-12

6,15

64

Nezaposlenost na teret poslodavca

840-721231843-82

0,75

81

PIO bolovanje preko 30 dana

840-781322843-30

22,00

83

Nezaposlenost bolovanje preko 30 dana

840-721231843-82

1,50

99

PIO beneficirani 12-14

840-721216843-74

3,70

98

PIO beneficirani 12-15

840-721216843-74

5,50

97

PIO beneficirani 12-16

840-721216843-74

7,30

96

PIO beneficirani 12-18

810-721216843-74

11,00

 

Za zaposlene kod preduzetnika:

 

Šifra

Naziv

Uplatni račun

stopa

1

PIO na tered zaposlenog

840-721113843-32

11,00

2

Zdravstveno na teret zaposlenog

840-721121843-88

6,15

4

Nezaposlenost na teret zaposlenog

840-721131843-61

0,75

61

PIO na teret poslovavca

840-721214843-60

11,00

62

Zdravstveno na teret poslodavca

840-721222843-19

6,15

64

Nezaposlenost na teret poslodavca

840-721232843-89

0,75

 

 

Za SVE poslodavce:

 

Šifra

Naziv

Uplatni račun

stopa

84

PIO porodiljsko

840-721217843-81

22,00

85

Zdravstveno za pordilje

840-721223843-26

12,30

86

Nezaposlenost porodilje

840-721233843-96

1,50

82

Zdravstveno osiguranje invalida

840-781315843-78

12,30

66

Komora Srbije

205-2238-67

0,19

67

Komora regiona Zaječar

160-18183-41

205-6305-88

185-545-32

245-0015612701172-77

180-0295750101110-87

330-26000235-91

0,35

67

Komora regona Niš

205-92000-61

105-909-18

poziv na broj

01-1813-5

0,29

Koeficijent Neto na Bruto = 0.681 ili 1,468428781204

Zbirna stopa doprinosa za redovan rad i bolovanje do 30 dana je 17.90% ( 11,00 + 6,15 + 0,75), porez 14%, ukupno 31,90%, i plaćaju se članarine privrednim komorama samo za zarade a ne i za naknade zarada. Stavovi za knjiženje:

520 / Troškovi zarada i naknada (bruto)

/ 450 Obaveze za neto zarade i naknadae

/ 451 Obaveze za porez na zarade i naknade

/ 452... Obaveze za doprinose

521 / Troškovi poreza i doprinosa na teret poslodavca

/ 453... Obaveze za doprinose na teret poslodavca

554 / Troškovi članarina

/ 469... Ostale obaveze – članarine komorama

Zbirna stopa za bolovanje preko 30 dana je 23,50% ( 22,00 + 1,50), porez 14,00%, ne plaćaju se članarine komorama. Stavovi za knjiženje:

228 / Ostala potraživanja

/ 454 Obaveze za neto naknade koje se refundirajue

/ 455 Obaveze za porez na naknade zarada koje se refundiraju

/ 456 Obaveze za doprinose koji se refundiraju

Zbirna stopa naknade zarade porodiljama je 35,80% (22,00 + 12,30 + 1,50), i porez 14%, ne plaćaju se članarine komorama. Stavovi za knjiženje su isti kao i kod bolovanja preko 30 dana sa posebnom analitikom za doprinose.

Stopa doprinosa za invalide rada II kategorije je 12,30%, i porez 14,00%., a knjiženja su ista kao i kod bolovanja preko 30 dana, sa posebnom analitikom za doprinose.



Promene kontnog okvira

Pravilnikom o Kontom okviru i sadržini računa u Kontnom okviru za preduzeća, zadruge i preduzetnike izvršene su izmene dostadašnjeg Kontnog okvira i njegovo usaglašavanje sa Medjunarodnim standardima finansijskog izveštavanja (MSFI). Kontni okvir se primenjuje na preduzeća i zadruge, druga pravna lica i preduzetnike koji su odlučili da poslovne knjige vode po sistemu dvojnog knjigovodstva. Na ovaj način je raniji Kontni okvir za druga pravna lica ukinut, pa sada druga pravnalica (sindikati, udruzenja...) svoje poslovne knjige vode po istom kontnom okviru po kome vode i preduzeća i zadruge.

U kontom okviru su propisane trocifrene oznake računa, dok je samom korisniku dopušteno dalje raščljanivanje na 4 i više cifara. Kontni okvir stupa na snagu danom objavljivanja a primenju se od 01.01.2004.g. Preduzeća i druga pravna lica su dužna da svoje knjigovodstvo usaglase sa novim Kontnim okvirom najdalje do 31.12.2004.g, ali ako u toku godine vrše neke preseke i prikaze poslovanja to su dužna da urade po odredbama novog Kontnog okvira, tj dužna su da pre tog iskazivanja izvrše usaglašenje svog knjigovodstva sa novim kontnim okvirom.

U skladu sa navedenim izmenama izvršili smo dopune i promene podataka u našem programskom paketu BusinessWare. Preknjiženje sa starog na novi kontni okvir je interaktivno, tj program Vas vodi i sugeriše Vam koji konto se preknjižava na koji konto. Ukoliko neki od analitičkih konta treba da podelite sa starog na više novih, ovim programom preknjižavanja preknjižite sve na jedan konto, a zatim pregledom stavaka sa tog konta napravite nalog za knjiženje kojim će te razdeliti konto na više konta.

Osnovna specifičnost je da je za sve vrste ispravki vrednosti zaliha i potraživanja (klasa 1 i 2) otvoren sintetički konto ispravke vrednosti gde treba preknjižiti sve ispravke vrednosti analitički prema prema vrstama zaliha i potraživanja.

Da bi prepis podataka i preknjiženje sa starog na novi konti okvir bilo kvalitetno potrebno je da pre preknjiženja imate svoj analitički kontni okvir i u skladu sa njim i uporednim pregledom preknjiženja koji dajemo u narednoj tabeli izršite preknjiženje podataka.

Servisni program preknjiženja se nalazi na meniju

FINANSIJSKO / SERVIS BAZE / Promena kontnog okvira

Navedeni program menja stare oznake konta u nove u:

    • finansijskom knjigovodstvu- knjiženjima

    • zatvorene stavke

    • matični podaci o skladištima i drugim objektima

    • stavovi za knjiženje (veze)

    • uradjene kompenzacije

    • podaci o osnovnim sredstvima

    • cenovnik komunalnih usluga

 

Primena MRS/MSFI predstavlja složen zadatak i zahteva da se prethodno izvrši izbor i usvajanje računovodstvenih politika. Postupak preknjižavanja sa računa prethodno važećeg Kontnog okvira na nove račune zahteva, pored sagledavanja razlika između prethodno važećeg i novog Kontnog okvira, definisanje opštim aktom računovodstvene politike u skladu sa MRS/MSFI. Računovodstvenom politikom treba utvrditi priznavanje, početno merenje i naknadno merenje bilansnih pozicija.

Računovodstvene politike su definisane pojedinačnim MRS, s tim što su u nekim standardima MRS dat osnovni i dozvoljeni alternativni postupak za priznavanje i merenje bilansnih pozicija a neke samo osnovni, pa ih samo treba fromalno usvojiti. Za primenu novog kontnog okvira potrebno je otvoriti analitičke račune u okviru propisanih trocifrenih računa. Preduzeća vrše reklasifikaciju i usklađivanje početnog stanja na dan 1. januar 2004. godine u skladu sa Pravilnikom, a za sredstva, obaveze i kapital za koje prelaznim odredbama Pravilnika nisu predviđeni posebni postupci, reklasifikovanje i vrednovanje izvršiće se u skladu sa usvojenim računovodstvenim politikama, shodno zahtevima MSFI 1 - Prva primena Međunarodnih standarda finansijskog izveštavanja.

Pravilnikom je propisano da se za imovinu koja je rashodovana ili otuđena do dana stupanja na snagu ovog pravilnika, ne vrši se reklasifikovanje i vrednovanje u skladu sa MRS. Preduzeća koja imaju alat i inventar koji se kalkulativno otpisuje, izvršiće njegov prenos sa ranijeg računa 024 na račun 023 - Postrojenja i oprema, jer je poseban račun za alat i inventar brisan.

Rezervni delovi priznaju se kao osnovno sredstvo ako se očekuje da će se koristiti duže od jednog perioda (jedna godina), u suprotnom priznaju se kao trošak. Važniji rezervni delovi i servisna oprema koji se povremeno koriste za pružanje usluga prilikom upotrebe konkretnog osnovnog sredstva, priznaju se kao osnovno sredstvo. Njihov period amortizacije jednak je veku trajanja konkretnog osnovnog sredstva. Ako neki sastavni delovi osnovnog sredstva imaju različit vek trajanja u odnosu na vek trajanja osnovnog sredstva i na različite načine donose korist preduzeću, ukupan izdatak nastao za osnovna sredstva se raspoređuje na njegove sastavne delove i svaki deo se iskazuje kao posebna bilansna pozicija. S obzirom na to da sastavni delovi osnovnog sredstva mogu da imaju različit vek trajanja, prilikom njihovog obračuna amortizacije primenjuju se različite stope ili različite metode obračuna amortizacije..Osnovna sredstva nabavljena iz ekonomskih i sigurnosnih razloga koja ne donose neposrednu ekonomsku korist, ali koja su neophodna radi sticanja ekonomske koristi od drugih sredstava, priznaju se kao osnovna sredstva. Ova osnovna sredstva priznaju se samo do visine koju je moguće nadoknaditi korišćenjem sredstava sa kojima su povezana.

Preduzeće može da primenjuje jednu od sledećih vrednosti, kao novu knjigovodstvenu vrednost pozicije nekretnina, postrojenja i opreme:

  • fer vrednost na datum prelaska na MSFI,

  • revalorizovanu vrednost prema prethodnim propisima ili

  • fer vrednost na datum događaja kao što je privatizacija ili inicijalna javna ponuda akcija.

Vrednosno usklađivanje, odnosno svođenje knjigovodstvene vrednosti na fer vrednost može da se sprovede, prema stavu 33 MRS 16, na jedan od sledećih načina:

  • proporcionalnom korekcijom nabavne vrednosti i ispravke vrednosti, tako da sadašnja vrednost bude jednaka fer vrednosti ili

  • korekcijom ispravke vrednosti, tako što:

  • nabavna vrednost ostaje nepromenjena, a ispravka vrednosti se smanjuje ili

  • ispravka vrednosti se eliminiše u celini, a nabavna vrednost se svodi na fer vrednost.

Prilikom usklađivanja početnog stanja po osnovu Prve primene MSFI, na računu 330 - Revalorizacione rezerve, iskazuju se pozitivni efekti fer vrednosti osnovnih sredstava, dok se negativni efekti priznaju na teret neraspoređene dobiti (ili gubitka) ranijih godina.

Iznosi revalorizacije učešća u kapitalu banaka za 2003. godinu koji su obračunati u skladu sa propisima iz oblasti računovodstva koji su se primenjivali do 31.12.2003. godine, storniraju se na teret neraspoređene dobiti (ili gubitka) ranijih godina.

Dugoročna rezervisanja po osnovu odloženog revalorizacionog dobitka, paušalnog pokrića dubioznih potraživanja i ostalih dugoročnih rezervisanja čije priznavanje nije u skladu sa MRS 37 - Rezervisanja, potencijalne obaveze i potencijalna sredstva ukidaju se u korist neraspoređene dobiti (ili gubitka) ranijih godina.Izuzetno, dugoročna rezervisanja po osnovu troškova investicionog održavanja priznata u skladu sa propisima o računovodstvu koji su se primenjivali do 31.12.2003. godine, reklasifikuju se na ostala dugoročna rezervisanja i ukidaju prema planu investicionog održavanja osnovnih sredstava.

U nastavku dajemo uporedni prikaz konta po starom i novom kontnom okviru. Još jednom napominjemo da u skladu sa donetim računovodstvenim politikama po pitanju prihvatanja osnovnih ili alternativnih postupaka priznavanja odredjenih rashoda i imovine, vršite preknjiženje na odgovarajuća konta tamo gde je data alternativa, tj više novih konta za jedan stari.

Prilikom poziva programa za promenu kontnog okvira prvo se vrši ispis stanja konta, koje je potrebno da odštampate, a pri završetku promene konta u arhivi finansijskog knjigovodstva ponovo se poziva ispis stanja konta pa je potrebo uporediti ova dva ispisa i uvedeti eventaualne greške. Pre promene kontnog okvira potrebno je da izvršite sigurnosno snimanje podataka.



Osnovna sredstva i njihov tretman po MRS

Osnovna sredstva (nekretnine, postrojenja, oprema) definisana su kao materijalna sredstva koje preduzeće drži u cilju korišćenja u proizvodnji, prometu i pružanju drugih usluga, za izdavanje u zakup ili obavljanje administrativnih poslova, pod uslovom da to korišćenje traje duže od jednog obračunskog perioda, tj jedne godine (MRS 16, stav 6). Stav 11 MRS 16 predvidja obavezu pojedinačnog vodjenja osnovnih sredstava i dozvoljava da se grupno vodjenje primeni samo na opremu beznačajne vrednosti kao što su kalupi, alati i sl. Kada za neke rezervne delove pouzdano znamo da će neredovno biti korišćeni u vezi sa odredjenim osnovnim sredstvom, ti rezervni delovi se priznaju kao osnovna sredstva i amortizuju se tokom veka koji nije duži od veka konkretnog osnovnog sredstva. Dozvoljeno je i raščljanjivanje sredstva na delove i odvojeno vodjenje amortizacije tih delova ako im je korisni vek različit.

Početno priznavanje osnovnih sredstava po MRS 16, stav 14 do 18 je vrednovanje po nabavnoj vrednosti ili ceni koštanja. Stavovi 23 do 27 istog standarda bave se priznavanjem naknadnih troškova na postojećim osnovnim sredstvima. Ovi troškovi se dele na troškove održavanja uslovljene održavanjem OS i troškove sa ciljem produženja veka upotrebe, povećanja i poboljšanja kvaliteta učinka sredstva. Prvi izdaci imaju tretman troškova tekućeg perioda. Drugi izdaci se pripisuju vrednosti sredstva samo ako je verovatno da će priliv budućih ekonomskih vrednosti od nje biti veći od prvobitno procenjenog priliva, u suprotnom se priznaju kao tekući troškovi tj rashodi održavanja.

Osnovica za obračun amortizacije je nabavna vrednost umanjena za procenjeni ostatak vrednosti po završetku korišćenja osnovnog sredstva. Ukoliko se očekuje beznačajna vrednost sredstva po završetku korišćenja onda se ona ne uzima u obzir pa je osnovica za obračun amortizacije nabavna vrednosti.

Obavezi otpisivanja ne podleže zemljište kao prirodno bogatstvo koje se ne troši, jednom otpisano osnovno sredstvo ne može biti predmet ponovne procene niti naknadne amortizacije, nezavisno od toga dali je u upotrebi ili ne, osim u slučaju prelaska na prvu primenu MRS.

Prilikom prelaska na prvu primenu MRS dozvoljena je ponovna procena vrednosti osnovnog sredstva i utvrdjivanje stope amortizacije u narednom periodu. Za sredstva koja su već otpisana ukoliko se utvrdi da ista nebi bila otpisana da je bila primenjivana realna stopa amortizacije moguće je ponovno utvrdjivanje njegovie nabavne vrednosti i njegove otpisane vrednsoti na osnovu predvidjene stope amrotizacije i dosadašnjeg veka korišćenja i dobijanja sadašnje vrednosti, kao i njegova dalja amortizacija.

Po pitanju amortizacije ne postoje propisane stope amortizacije, već će samo u Zakonu o porezu na dobit preduzeća biti predvidjene poreske stope (po našem saznanju u predlugu zakona po članu 10 predvijene su 5 gupe i to 2,5%, 10, 15, 20, i 30%, s tim da se samo prvoj grupu priznaje proporcionalni otpis, a za ostale grupe degresivni metod, s tim što se ostavlja ministru finansija da izvrši razvrstavanje sredstava po grupama). Istim članom 10, stav 2 predvidjeno je da se stalnim sredsvima priznaju materijalna sredstva čiji je vek trajanja duži od jedne godine i čija je pojedinačna nabavna cena u vreme nabavke veća od prosečne bruto zarade po zaposlenom u republici.

Obzirom da su zakonom propisane samo 5 amortizacione grupe, od čega samo 1 sa proporcionalnim otpisom (ukoliko ovakav predlog zakona bude usvojen), a računovodstvenim standadrima predvijeno je utvrdjivanje otpisnog vega sredstva u skladu sa njegovim korišćenjem potrebno je utvrdditi stopu amortizacije tako što 100 podelimo sa previdjenim vekom korišćenja osnovnog sredstva. Na ovaj način amortizaciona stopa neposredno zavisi od stepena i vremena korišćenja osnovnog sredstva, pa je moguća situacija da ista sredstva koja se koriste sa različitim inenzitetom imaju različite stope amortizacije.

Članovima 49 do 51 predvidjeno je periodično preispitivanje korisnog veka trajanja nekretnina, kako za sredstva za koja je izvršeno dodatno ulaganje tako i za sredstva kod kojih je iz nekih razloga došlo do promene korisnog veka (tehničko tehnološki napredak ili zastarelost, promene na tržištu...).

U skladu sa napred navedenim stavovima Medjunarodnih računovodstvenih standarda izvršili smo dopune u programskom paketu Osnovna sredstva, gde prilikom otvaranja amortizacione grupe (možete kao grupe nastaviti sa korišćenjem dosadašnjim amortizacionih grupa) unosimo poreski priznatu amortizacionu stopu i način obračuna amortizacije, a za svako konkretno sredstvo unosimo njegovu stopu amortizacije i način obračuna amortizacije. Prilikom obračuna amortizacije koristimo stopu iz osnovnih sredstva, a kao početnu stopu prihvatamo trenutnu stopu amortizacije iz postojećih amortizacionih grupa. Pošto se u poreskom zakonu kao poreski trošak priznaju samo 5 grupe amortizacije, a MRS nam ne dozvoljavaju da sva sredstva otpisujemo istom stopom javlja se potreba za uporedni obračun amortizacije po propisanoj poreskoj stopi i stvarnim stopama radi iskazivanja podatka u poreskom bilansu i isti će do kraja godine biti uradjen tj po izlasku Zakona o prezu na dobit prieduzeća i preciziranju načina obračuna amortizacije za grupe sredstava, kao i samo preciziranje koja srestva u koju grup spadaju.



Nove mogućnosti programskog paketa Payroll - obračun plata

DNEVNA POENTAŽA

U cilju omogućavanja unosa evidencije rada po danima uveli smo dnevnu poentažu kao deo programskog paketa preko koga se unosi evidencija rada radnika neposredno od strane poslovodje i to za svaki dan rada posebno. Preko menija PLATE / DNEVNA EVIDNECIJA / Unos evidencije vršimo unos podataka o dnevnom radu svih radnika za odredjeni dan. Unose se iste šifre plaćanja koje su postavljene kod unosa evidencije rada za mesec. Pre unos unosi se datum za koji se veže evidencija.Preko menija PLATE / DNEVNA EVIDENCIJA / Dnevna evidencija vršimo unos podataka za odredjenog radnika po danima kada i kako je radio.Unos dnevne evidnecije je nezavisan od evidencije podataka za obračun plate i postoji nezavisno od obračuna plate, tako da je moguć ažuran i stalni unos evidencije bez obzira za koji mesec se vrši obračun plate.

Na meniju PLATE / DNEVNA EVIDNECIJA / Dnevnik evidencije vršimo ispis podataka dnevne evidencije po danima za radnika za odeljenje.

Po završetku obračuna plate za odredjeni mesec vršimo prepis podataka iz dnevne evidencije u evidenciju rada za mesec preko menija PLATE / DNEVNA EVIDENCIJA / Prepis u evidenciju. Ovom programom se poništava evidencija rada iz programa za obračun plata i prepisuju se podaci o dnevnoj evidenciji u evidenciju za obračun plate. Obračunski radnik treba još dodatno da unese podatke kojima poslovodja nije raspolagao i evenetualno podatke o bolovanjima i drugim nadoknadama.

Istim programom je moguć i unos dnevne evidencije u jednom zbriu za ceo mesec na jedan odredjeni dan (obično zadnji dan u mesecu), tako da se nezavisno od meseca obračuna plata vrši ažuran unos podataka o evidenciji.

 

PRAĆENJE PRAVA I ISKORIŠĆENJA PO VRSTAMA PLAĆANJA

U okviru Kadrovske evidencije i praćenja evidencije ostvarenog i iskoričćenog prava po vrstama plaćanja omogućili smo dodeljivanje prava za odredjene vrste plaćanja i praćenje iskorišenog prava po vrstana plaćanja.

Da bi se koristila ova mogućnost potrebo je da za vrste plaćanja koje hoćete da pratite (godišnji odmor, plaćeno odstustvo...) u matičnim podacima za vrstu plaćana (PLATE / MATICE PLATE / Šifre plaćanja ) promenljivu Prati karnet setujete na 1. Na ovaj način prilikom svakog unosa podatka o ostvarnim satima za vrstu plaćanja kumulira se podataka o ukupno ostvarenim satima. Unos podataka o pravu za odredjenu vrstu plaćanja vršimo preko menija PLATE / KADROVSKA / Unos prava za VP.

Kada želimo da krenemo praćenje ostvarenja po vrstama plaćanja od početka, preko menija PLATE / KADROVSKA / Reset prava za VP vršimo svodjenje na 0 tj na ostatak neiskorišćenog ili više iskorišćenog prava.

Prilikom unosa evidencije za obračun plate ili dnevne evidencije po danima prikazuju se podaci o ukupnom pravu i iskorišćenom pravu za unetu šifru plaćanja. Podatak se stalno ažurira sa unetim iznosom prava tj iskorišćenog prava.

 

UPLATA ZARADE DIREKTNO NA RAČUN ZAPOSLENOG

Većina poslovnih banaka prilikom otvaranja tekućeg računa omogućuje uplatu direktno na tekući račun radnika. Ukoliko želite da koristite ovu opciju potrebno je da kod otvaranja poslovne banke setujete parametar POJEDINAČNI VIRMAN ZA RADNIKA na 1, u pozivu na broj banke upišete karakteristični broj banke (180, 260, 235...), a kod radnika u polju broj tekućeg računa upištete njegov lični broj tekućeg računa, BEZ crtica.



Podrška fiskalnim uređajima u BusinessWare 4

U skladu sa zahtevima tržišta, od skora, uvedena je podrška za fiskalne uređaje (fiskalna kasa – FK i fiskalni štampač – FŠ) u BusinessWare 4 programskom paketu i to prvenstveno na onaj deo koji se odnosi na maloprodaju. U početnoj fazi ta podrška je urađena za fiskalne kase proizvođača SHARP i to za sve njegove modele, kao i za Fiškalov model MIKRO.

Uskoro, u vreme izlaska ovog biltena, očekuje se direktna podrška za fiskalni štampač Galeb FP-550. Ova podrška biće ugrađena na nivou programskog paketa BusinessWare Safe (računarska kasa).

Naime poznato je da svi SHARP-ovi modeli imaju mogućnost praćenja zaliha i omogućavanje dnevnih izveštaja o prodatim artiklima. Upravo ove mogućnosti ovih fiskalnih uređaja omogućuju nadovezivanje na programski paket BusinessWare Trade. Da bi smo objasnili način podrške moramo objasniti neke termine koji su veoma bitni za razumevanje rada fiskalnih uređaja:

  • Prodajno mesto – mesto na kome se vrši prodaja i rad sa kupcima na fiskalnom uređaju;

  • Bekofis (Back Office) – mesto na kome se koncetrišu informacije iz prodajnih mesta, a koji se nalaze u samom objektu gde i prodajna mesta ili blizu njega. Često, kada je to moguće za jedno ili manji broj prodajnih mesta, bekofis ne mora postojati.

  • Centralna baza – mesto na kome se vrši evidencija ulaza / izlaza (knjigovodstvo) i na kome se prikupljaju informacije sa svih prodajnih mesta i bekofisa.

 

Softverom proizvođača fiskalnih uređaja, podaci o prodatim artiklima, se preuzimaju sa prodajnih mesta ili bekofisa u centralnu bazu. Odatle se podaci “uvoze” u bazu podataka, tako da ta baza sadrži sve ulazno / izlazne promene. Dakle, na kraju dana ili na kraju perioda imamo u centralnoj bazi stanje iz svih maloprodajnih objekata preduzeća. Preuzimanje podataka sa prodajnih mesta vrši se obično modemski, putem telefonskih linija ili direktno kablom (za bliža rastojanja do 30m), ili pak prenosnim računarom (laptop ili notebook). Svi proizvođači fiskalnih kasa za svoje uređaje distribuiraju softver kojim se ovo može uraditi i jedini problem ostaje da se reši u samom računovodstvenom i knjigovodstvenom softveru.

Ovaj problem je rešen tako u BusinessWare 4 što mora biti omogućeno robno praćenje zaliha u maloprodaji. Šifre artikala moraju biti tako izabrane da ih podržavaju fiskalni uređaji i šifriranje artikala mora biti jedistveno za sve maloprodajne objekte. Ovo nije obavezan slučaj, ali je veoma poželjan kako bi se mogle pratiti zalihe artikala bez obzira u kom su maloprodajnom objektu. U matičnim podacima artikala u maloprodaji uveden je novi podatak koji se odnosi na naziv artikla u fiskalnom uređaju. S obzirom da postoji ograničenje u dužini naziva artikla u fiskalnim uređajima ovo je uvedeno kako bi se lakše održavala baza artikala u fiskalnim uređajima. Artikli se jednostavno mogu eksportovati iz centralne baze i biti preuzeti u fiskalni uređaj bez ikakve prepravke, što veoma olakšava posao kod postavljanja novih fiskalnih uređaja. Dakle da bi se ostvarila podrška fiskalnom uređaju treba:

  1. Fiskalni uređaj i softver koji dolazi uz njega, da omogućava davanje izveštaja o dnevnoj ili periodičnoj prodaji artikala;

  2. U matičnim podacima za objekte maloprodaje (vrsta “M”) treba za dotični maloprodajni objekat omogućiti robno i finansijsko praćenje zaliha;

  3. U matičnim podacima za objekte maloprodaje poželjno je da se uključi opcija za šifriranje artikala na nivou firme. Ovim će šifre artikala biti iste u svim objektima, što olakšava praćenje zaliha. Ovo donosi pogodnost kod otpreme robe iz lokalnih skladišta u maloprodajne objekte, jer šifre na ovaj način bivaju iste sa skladišnim.

  4. U matičnim podacima za objekte maloprodaje može se uneti podatak o dužini naziva artikla za dotični maloprodajni objekat, a prema dužini artikala koju podržava fiskalni uređaj u tom objektu. Ako ima više fiskalnih uređaja u objektu različitog tipa (što je redak slučaj) onda se mora ograničiti dužina naziva artikla na najkraći.

  5. Šifrirati artikle u maloprodaji i skladištima tako da odgovaraju šiframa u fiskalnim uređajima. U ovu svrhu se mogu koristiti i 13-cifreni barkodovi.

 

Sigurno se primećuje problem početka ovakve evidencije u toku poslovne godine, kada već imamo šifrirane artikle koji, najčešće, ne odgovaraju onima u fiskalnim uređejima. U ovom slučaju naša kompanija nudi pomoć onim preduzećima koji su zainteresovani i to besplatno za kupce fiskalnih uređaja SHARP i Fiškal MIKRO. Za ostale korisnike BusinessWare-a, koji imaju fiskalne uređaje drugih proizvođača, ovakve intervencije biće naplaćivane.

U programskom paketu BusinessWare Trade, nakon preuzimanja dnevnog izveštaja o prodatim artiklima sa fisklnih uređaja, sa menija:

 

MALOPRODAJA / Prihodi / Knjiž. fiskal. izv.

 

pozivamo program kojim se “uvozi” dnevni izveštaj o prodaji artikala iz maloprodajnog objekta, kao na slici:

Nakon popunjavanja polja na masci otvara se dijalog za izbor datoteke u koju je smešten dnevni izveštaj. Nakon provere dnevnog izveštaja nudi se “Knjiženje” stavki iz tabele. Napominjemo da je moguće izvršiti knjiženje samo onda kada su podaci u tabeli svi označeni kao ispravni. Neispravnost može nastupiti usled nesinhronizovanja šifri u fiskalnim uređajima sa centralnom bazom podataka.

 

Uvoz” artikala treba ponoviti za saki maloprodajni objekat, ako ih ima više. Ovim će Vaša centralna baza sada sadržati sve promene iz svih maloprodajnih objekata. Sada možete pristupiti ispisu lagera po objektima ili pak ispisu artikla u svim objektima. Za ovo pogledajte meni u maloprodaji “ROBNI ISPISI”.



Fiskalne kase SHARP

Kao što ste već najverovatnije i obavešteni prva grupa radnji i pravnih subjekata je već fiskalizovana, dok je datum za fiskalizaciju druge grupe određen kao krajnji 30. septembar. Većina je već nabavila ili uplatila 10% od vrednosti kase i time ispunila svoju zakonsku obavezu.

 

Često postavljano pitanje od strane kupaca našem servisu je:

 

Da li mogu sa mojom fiskalnom kasom da pratim zalihe ?

 

Saznali smo da mali broj modela na tržištu poseduje ovu karakteristiku. Među modelima koji je poseduju su fiskalne kase SHARP i to samo modeli ER-A277S, ER-A457S, ER-A457SF za ugostiteljstvo i trgovinu. Pored ovoga SHARP fiskalni uređaji svi od reda podržavaju priključivanje modema, što u mnogome olakšava daljinsko očitavanje ovih uređaja.

Pored ostalog treba napomenuti da su ovo fiskalni uređaji veoma robusne izrade namenjni za rad u otežanim uslovima velikog dnevnog prometa sa zanemarljivim otkazima. To se vidi i po garanciji koju daje proi-zvođač ovih uređaja, koja je jedinstvena na našem tržištu i iznosi 2 godine.

Sa prethodnim modelima, pre fiskalizacije, SHARP je imao dosta dobrog iskustva, jer su neki od modela radili do 25 godina, bez većih popravki. To samo ukazuje na ozbiljnost ovih proizvoda i na njihovu pouzdanost, tako da se praktično ne mogu ni rangirati, po ovom pitanju, sa konkurentskim modelima.



Uvodnik

Ovaj bilten, inače 14. po redu karakterišu opisi novog softvera koji je nastao kao produkt rada našeg razvojnog tima. S obzirom da je BusinessWare dosta zaokružen i završen programski paket, ove dorade i izmene praktično stavljaju tačku na slovo "i". Naravno da ima mesta poboljšanju i finom doterivanju BusinessWare softvera, ali se to "glancanje" nanovo naruši nekom zakonskom izmenom, kao što je slučaj sa budžetskim kontnim okvirom.

Kako ne bismo zamarali ne-budžetske korisnike ovim informacijama ostavićemo priliku da zainteresovani sami pročitaju o čemu se radi, a ostali mogu da svoje vreme posvete novotarijama u BusinessWare-u, kojih ima, barem po našem mišljenju, dovoljno.

Novih rešenja ima prilikom fakturisanja u BusinessWare Magic programskom paketu, zatim u BusinessWare Wizard, a naravno i novom softveru koji radi pod Windows-om.

Tu je i potpuno novi programski paket BusinessWare iFinex, koji omogućava internacionalno, odnosno, devizno poslovanje u finansijskom i robno-materijalnom knjigovodstvu (BusinessWare Finex, BusinessWare Magic i BusinessWare Wizard).



Uplatni računi javnih prihoda od 01.01.2003. godine

Pravilnikom o uslovima i načinu vođenja računa za uplatu javnih prihoda i raspored sredstava sa tih računa, ministar finansija i ekonomije propisao je uslove i našin vođenja računa.

Prema ovom pravilniku broj računa za uplatu javnih prihoda sastoji se iz tri odvojena dela:

  • trocifreni broj konsolidovanog računa trezora – 840,

  • 0000 + šestocifreni uplatni račun iz Plana računa + trocifreni broj 843,

  • dvocifreni kontrolni broj po modulu 97

Prilikom pisanja naloga nije obavezan unos vodećih nula, dok su u elektronskom unosu vodeće nule obavezne.

Broj modela poziva na broj odobrenja je obavezan i unosi se po modelu:

22 – kada pravna lica i preduzetnici, za obaveze po osnovu javnih prihoda koje su nastale u 2002.g. i za obaveze po osnovu javnih prihoda po osnovu rešenja poreskog orgrana iz 2002.g. , a plaćaju se u 2003.g. (akcize, porez na promet, porez na dobit, porez na imovinu, porezi i doprinosi po osnovu obavljanja samostalne delatnosti, komunalnih taksi, naknada za građevinsko zemljište itd.)

97 – u slučaju kada se plaćaju obaveze nastale posle 1.1.2003.g.

Poziv na broj odobrenja, kod modela 97, sastoji se iz tri dela:

  • dvocifreni kontrolni broj, po modulu 97

  • trocifreni broj opštine, tj. teritorije

  • obeležje za identifikaciju obveznika (poreski identifikacioni broj i dr.)

Za sve račune javnih prihoda obavezan je unos poziva na broj odobrenja i to redosledom: kontrolni broj – broj opštine – identifikacioni broj.

Kod modula 22 poziv na broj se piše: šifra opštine – poreski broj tj. na osnovu rešenja poreskog organa.

Bitno je da banka, tj. organizacija koja obavlja platni promet neće izvršiti nalog za plaćanje ukolko nalog nije popunjen u skladu sa napred navedenim pravilnikom



Promene žiro i uplatnih računa od 01.01.2003. godine

U skladu sa prelaskom platnog prometa na banke izvršena je i promena žiro računa firmi, kao i uplatnih računa poreza i doprinosa. Uporedni pregled nekih uplatnih računa poreza i doprinosa dali smo u posebnom članku, a ovde ćemo Vam pomoći kako da u pojedinim delovima programskog paketa BusinessWare izvšite promene uplatnih računa.

FINANSIJSKO KNJIGOVODSTVO

- Žiro račun Vaše firme – Kroz meni FINANSIJSKO/MATIČNI PODACI/NAZIVI, vrsta naziva F, u polje BROJ ŽIRO RAČUNA unesite Vaš novi broj računa. Po unosu osnovnog broja žiro računa otvara Vam se maska za unos još nekoliko brojeva žiro računa. Ukoliko nemate više brojeva žiro računa samo predjite enterom preko traženih podataka.

Pošto ste već na unosu matičnih podataka firme izvršite ažuriranje:

  • U polju PORESKI BROJ unesite podatak o Vašem poreskom broju koji ste do sada pisali prilikom uplate poreskih obaveza (porez na dobit, porez na imovinu...),

  • u polju PORESKI IDENT.BROJ unesti novi PIB koji ste dobili krajem 2002.g.

ŽIRO RAČUNI VAŠIH POSLOVNIH PARTNERA

Kroz meni FINANSIJSKO/MATIČNI PODACI/PARTNERI za konkretnu šifru poslovnog partnera izvršite promenu žiro računa. Po unosu prvog – osnovnog broja žiro računa otvara Vam se maska za unos još nekoliko brojeva žiro računa ukoliko Vaš poslovni partner ima više žiro računa, a ukoliko nema enterom predjite preko traženih podataka.

        OBRAČUN PLATA

U programskom paketu Payrol – plate potrebno je da izvršite sledeće promene računa:

-žiro račun firme sa koga se vrši isplata – plaćanje doprinosa:

Kroz meni PLATE/MATICE PLATE/MESTA TROŠKA,

- za šifru mesta troška unesite ENTER, i ukoliko se obračun odnosi na radnju – preduzetnika u polju VRSTA ORGRANIZOVANJA unesite vrednost 1, u suprotnom tu treba da bude vrednost 0

- dugmetima PGDW i PGUP dodjite do šifre vaše firme (od 1 do 9), u zavisnosti koja je osnovna šifra troškovnog mesta (u većini slučajeva 1), i u polje žiro račun unesite vaš broj žiro računa. Ukoliko imate više brojeva žiro računa, i neznate sa kog računa će biti plaćani doprinosi i vršena isplata plate, ovo polje neka ostane prazno, tako da na virmanu neći biti nikakvog podatka, a vi će te ga naknadno ručno popuniti

RAČUNI DOPRINOSA ZA UPLATU:

Kroz meni PLATE/SERVIS/PROMENA DOPRINOSA izvršite promene sledećih računa: (Kod KOMORE JUGOSLAVIJE – šifra 65, promenite i stopu sa 0,125 na 0,119)

Šifra doprinosa

Stari osnovni

račun

Novi osnovni

račun

Stari broj

računa

Novi broj

računa

1

843

840

14968

721111843-18

2

843

840

37139

721121743-88

4

843

840

76886

721131843-61

61

843

840

14926

721212843-46

62

843

840

42008

721222843-19

64

843

840

76802

721232843-89

65

678

205

8-4119937

1397-68

66

678

205

4-119825

2238-67

67

678

 

8-4023035

 

68

840

840

1221

712112843-75

81

843

840

11214

745162843-80

82

843

840

1905

745161843-73

83

843

840

76802

721232843-89

84

843

840

11209

721217843-81

85

843

840

10703

721223843-26

86

843

840

78950

721233843-96

 

Posebni žiro računi za preduzetnike i organizacije koje se finansiraju iz budžeta:

Šifra

doprinosa

Stari osnovni račun

Novi osnovni račun

Stari broj

računa

Novi broj računa

1

843

840

14973

721113843-32

61

843

840

14947

721214843-60

61

843

840

14994

721211843-39

62

843

840

42013

721221843-12

64

843

840

76818

721231843-82

68

840

840

1216

712112843-68

 

Žiro račun za PIO za vlasnike – osnivače koji u firmi primaju platu:

1,61

843

840

18007

721314843-81

 

Žiro računi za koje nemamo podatke u tabeli kada budu objavljeni, popunite tabelu i na isti način izvršite njihovu izmenu.

 

RAČUNI SAMODOPRINOSA

Kroz meni PLATE/MATICE PLATE/OPŠTINE

- unesite šifru opštine (0045, Knjaževac, 0002 Aleksinac...)

- za opštinske samodoprinose kod šifre mesne zajednice otkucajte samo enter, pa u poljima proračun i partija unesite nove račune za samodoprinos, dirkom PGDW ili PGUP krećite se dalje po mesnim zajednicama i kod mesnih zajednica gde ima samodoprios na isti način izvršite promenu računa (u polje proračun unesite prvi deo žiro računa – banku, a u polje partija unesite konkretnu partiju računa i kontrolni broj, koje će te razdvojiti crticom (-).

 

RAČUNI BANAKA

Kroz meni PLATE/MATICE PLATE/BANKE,

- opcija 1 – unos banaka, unesite šifru tražene banke i izvršite promenu žiro računa banke

- opcija 2 – unos računa za virmane, unesite šifru firme (obično 1), i šifru vrste plaćanja, pa zatim izvršite promenu podatka o žiro računu banke.

 

ŽIRO RAČUNI KREDITORA

Kroz meni PLATE/MATICE KREDITI/KREDITOR, unesite šifru kreditora (počnite od broja 1) i izvršite promenu žiro računa kreditora.

 

ŠIFRE VRSTE PLAĆANJA NA VIRMANIMA:

Kroz meni PLATE/MATICE PLATE/TABELA DOPRINOSA izvršite promene šifre na virmanu:

Šifra doprinosa

Stara šifra na virmanu

Nova šifra na virmanu

1

132

155

2

132

155

3

132

155

4

132

155

61

159

154

62

159

154

63

159

154

64

159

154

65

159

154

66

159

154

67

159

154

68

159

154

81

280

133

82

159

133

83

280

154

84

159

154

85

159

154

86

159

154

 

Ovo su šifre na virmanima sa kojima trenutno raspolažemo, ukoliko dodje do naknadnih promena na isti način izvršiti njihovu izmenu.

 



Promena poreskih računa u maloprodaji

U skladu sa poslednjim zakonskim izmenama koje stupaju na snagu od 1. januara 2003. godine potrebno je izvršiti promenu poreskih računa u maloprodaji.

Za ovu radnju potrebno je da se steknu nekoliko uslova:

  1. uraditi konačni obračun poreza na promet i pritom ispuniti sve uslove koji su potrebni za izradu konačnog obračuna poreza na promet;

  2. uraditi zaključak poslovne 2002. godine u maloprodaji, takođe uz ispunjenje svih potrebnih preduslova i

  3. izvršiti nivelaciju početnog stanja u 2003. godini sa datumom nivelacije 01.01.2003.

Nakon ovoga, postupkom nivelacije, biće promenjeni poreski računi u bazi podataka maloprodaje. Ovde će biti objašnjen postupak nivelacije i popuna polja na masci za nivelaciju.

Nakon zaključka poslovne 2002. godine u maloprodaji (vidi članak u biltenu!), pristupite nivelaciji pozivajući opciju sa menija maloprodaje:

MALOPRODAJA / KALKULACIJE / Nivelacije cena

Poželjno je da se nivelacija cena uradi odmah nakon zaključka poslovne godine, odnosno da redni broj nivelacije bude rađen pod kalkulacijom broj 2. Naravno ovo možda nije slučaj ako ste knjižili kalkulacije u 2003. godini, što apsolutno ništa ne remeti regularnost nivelisanja. Za datum knjiženja i datum naloga u nivelaciji, kao i za ostala polja, izaberite podatke u skladu sa pravilima pod kojim ih dodeljujete. Ovde ćemo Vam skrenuti pažnju na datum nivelacije, jer on mora nositi datum 01.01.2003.

  • Ako zalihe u maloprodajnom objektu vodite robno potrebno je nivelisati svaki artikal ponaosob, ne menjajući pritom ništa (nivelacija se radi samo zbog promene poreskih računa).

  • Ako zalihe pratite samo finansijski, radi boljeg snalaženja odštampajte kalkulaciju sa početnim stanjem, a zatim nivelisanje izvršite po poreskim grupama artikala koji su vidljive na samoj kalkulaciji.

I u jednom i u drugom slučaju efekat nivelacije možete proveriti izradom knjige poreza na promet na opciji sa menija:

MALOPRODAJA / ISPISI / Priprema KPP

Na ovaj način izvršiće se priprema podataka za ispis KPP i kod ispisa uključite ("čekirajte") opciju "Ispis podataka po uplatnim računima" i "Ispis samo salda poreskih tarifa". Nakon izvršene pripreme štampe odštampajte ovaj izveštaj i iskontrolišite salda starih poreskih računa, koji moraju biti sa vrednošću "0". Ovo je jedini dokaz da je nivelacija sprovedena u potpunosti. Ukoliko to nije slučaj ponovite postupak nivelacije za iznos neslaganja.

Prilikom zaključka poslovne 2002. godine stari poreski računi, u bazi podataka u kojoj knjižite uplate poreza po akontacijama, biće konvertovani u nove poreske račune. Za korisnike koji porez na promet plaćaju primenom prosečnih preračunatih stopa, prilikom izrade prve akontacije poreza na promet biće sračunate nove preračunate stope sa novim poreskim računima.

VAŽNA NAPOMENA:

Treba napomenuti da je prilikom knjiženja uplate akontacija i u knjizi poreza KPP i dalje zadržana šifra filijale SPP. Ovo je urađeno iz razloga kompatibilnosti baza podataka iz ranijih godina, a pogotovu u početnoj fazi primene novih poreskih računa. U kasnijoj fazi, tokom marta 2003. godine, treba očekivati izbacivanje podataka o šifri filijale.



Nova rešenja u programskom paketu BusinessWare

BusinessWare FINOP – finansijska operativa
Programski paket koji je nastao od pojedinih delova programskog paketa FINEX – finansijsko knjigovodstvo i uslužnih programa. Ovaj paket predstavlja skup programskih rešenja namenjenih ljudima u finansijskoj operativi, kao što su predlozi kompenzacija, specifikacija partnera, priprema i štampanje virmana, izračun kontrolnih brojeva, specifikacija čekova, specifikacija poslovnih partnera, promet poslovnog partnera, uporedna kartica i uporedno stanje partnera na dva konta, i dr. A tu je i nekoliko programa koji rade pregled unetih podataka u knjigovodstvu po operaterima.

BusinessWare IFINEX – devizno poslovanje
Devizno poslovanje obuhvata podatke u finansijskom i robnom knjigovodstvu.
U finansijskom knjigovodstvu je potrebno u matičnim podacima za konta konto označiti kao devizni konto. U toku knjiženja finansijskih podataka za konta koja su označena kao devizna konta otvara se maska za unos valute u kojoj se knjiži stavka. Ukoliko ne postoji valuta ili kurs za traženu valutu otvara se maska za unos podataka o valuti i kursu. Dinarski iznos se preračunava na bazi unetog kursa u iznos u valuti sa mogućnošću korekcije istog. U robnom knjigovodstvu uz pomoć deviznog poslovanja moguće je fakturisanje i ispis računa u valuti. Za pravilno funkcionisanje deviznog knjigovodstva neophodno je održavanje kursne liste. Programski paket omogućava ispis devizne kartice kao i obračun kursnih razlika.

BusinessWare KOMERC – komercijalno poslovanje
Za potrebe komercijale u preduzeću urađen je programski paket koji na jednom mestu omogućava ispis svih podataka neophodnih za pravilno odlučivanje i organizovanje komercijale. Pored standardnih ispisa, kroz ovaj paket moguće je određivanje minimalnih, maksimalnih kao i optimalnih zaliha, pregled kritičnih zaliha, odredjivanje valutne cene, održavanje kursne liste i dr.

BusinessWare SITIN – sitan inventar
Ovim programskim paketom omogućava se vođenje podataka o sitnom inventaru po računopolagačina. U okviru jednog magacina – sitan inventar u upotrebi evidentiraju se promene na sitnom inventaru po računopolagačima, uz mogućnost ispisa kartica računopolagača po svakom artiklu, stanje artikala kod računopolagača i dr. Programskim paketom je posebno rešeno zaduženje računopolagača uz mogućnost automatskog razduženja količina koje trenutno duži kod tog artikla. Veoma pogodno za inventar koji se prilikom novog zaduženja automatski razdužuje, kao što su zaštitne rukavice, mantili i dr.

BusinessWare EVIDAM – evidentna ambalaža
Za potrebe preduzeća koja ambalažu koju isporučuju svojim poslovnim partnerima vode kao evidentnu ambalažu pripremljen je ovaj paket koji omogućuje praćenje stanja ambalaže po licima koja se zadužuju uz evidenciju od koga su zadužili istu, tj. kome su predali svoju zalihu. Tu je i pregled stanja, kao i kartice po svakom parnteru, uz mogućnost usaglašenja stanja.



Novine u programskom paketu BusinessWare

BusinessWare OSA – osnovna sredstva
  • Osnovno stado – izvršena je dogradnja ovog paketa sa mogućnošću unosa podataka o osnovnom stadu, sa unosom tetovažnog broja kao osnovnog ključa (umesto inventurnog broja kod osnovnih sredstava) i unosa računopolagača koji je zadužen. Obračun amortizacije i revalorizacije u skladu sa zakonom i odnosom tržišne i klanične vrednosti stada kao i količinski prinos stada.

  • Pretraživanje - ugrađena je mogućnost pretraživanja računopolagača po delu naziva – imena računopolagača, kao i pretraživanje osnovnih sredstava po delu naziva osnovnog sredstva. Pretraživanje se ostvaruje pritiskom na funkcijsku dirku F9 kada se nadjete na polju šifra osnovnog sredstva ili šifra računopolagača. Pretraživanje je ugradjeno u svim programima gde se unosi šifra računopolagača ili inventruni broj osnovnog sredstva. Prilikom pretraživanja nije od uticaja da li ste podatak koji tražite uneli malim ili velikim slovima, a pretraživanje se vrši na osnovu početnih reči u traženom nazivu, reči koje počinju posle tačke, zareza, znaka navoda ili crtice.

  • Ulaganje u osnovno sredstvo – Povećanje vrednosti osnovnog sredstva kroz novo ulaganje je na meniju OSNOVNA SREDSTVA/MATIČNI PODACI/ULAGANJE U OS gde se posle unosa inventurnog broja osnovnog sredstva prikaže trenutna vrednost osnovnog sredstva, a unosi se podatak o iznosu ulaganja i novoj nabavnoj, sadašnjoj vrednosti kao i iznosu ispravke vrednosti. Datum ulaganja je bitan zbog obračuna amortizacije i revalorizacije koji se u daljem radu koristi kao datum preseka. Opis ulaganja je korisno uneti zbog kasnijeg lakšeg snalaženja prilikom čitanja kartice osnovnog sredstva.

  • Izmene odredjenih podataka – Promena računopolagača ili konta na kome se vodi osnovno sredstvo se radi kroz meni OSNOVNA SREDSTVA/IZMENE, gde je moguće izvršiti promenu svih sredstava jednog računopolagača na drugog ili pojedinačno sredstvo po sredstvo, kao i promena šifre konta svih sredstava na jednom kontu kao i pojedinačna promena podataka na jednom osnovnom sredstvu. Ukoliko prilikom unosa osnovnih sredstava niste imali tačan podatak o datumu nabavke osnovnog sredstva, na istom meniju se nalazi i program koji omogućava promenu datuma nabavke odredjenog osnovnog sredstva.

BusinessWare FINEX – finansijsko knjigovodstvo

  • Brojevi žiro računa – Uvedena je mogućnost unosa više brojeva žiro računa. Prilikom unosa podataka o žiro računu otvara se maska za unos drugih žiro računa ukoliko ih imate. Prvi žiro račun se smatra osnovnim.

  • Kontakt lica – Unos podataka o kontakt licima u firmi

  • Broj telefona – Uvedena je mogućnost unosa više brojeva telefona

  • Utvrdjivanje i knjiženje rezultata – Na meniju FINANSIJSKO/OBRAČUNI su programi za utvrdjivanje rezultata – odnos prihoda i rashoda, vrši se unos obračunatog poreza na dobit, odredjenih konta za knjiženje i knjiženje utvrdjenog rezultata u glavnu knjigu, sa prenosom sa klasa troškova i prihoda na klasu za obračun, utvrdjivanje salda na svakom kontu obračuna, utvrdjivanje rezultata (dobit i gubitak), korekcija istog sa obračunatim porezom iz rezultata i prenosom na konta dobiti ili gubitka. Program radi u grafičkom okruženju i potreban je računar ranga PENTIUM II ili jači i instaliran Windows 98 ili jači.

  • Poreska prijava PP4 – Za vlasnike radnji vrši se priprema i ispis obrasca PP4 sa unosom potrebnih podataka. Podaci u obrascu PP4 na odredjeni datum se pamte i mogu se naknadno po potrebi ponovo odštampati. Program radi u grafičkom okruženju i potreban je računar ranga PENTIUM II ili jači i instaliran Windows 98 ili jači.

  • Broj dokumenta – Polje za unos broja dokumetna u finansijskom knjigovodstvu je povećano na 20 znaka, gde se može uneti kombinacija slova i brojeva. Kod analitičkih konta prilikom unosa ovog polja prikažu se podaci na tom kontu za taj dokument, a pritiskom na dirke F7, F8 i F9 dobijaju se različite vrste pregleda. Ukoliko u matičnim podacima za konto stavite kao oznaku konta stavite broj 4 – po broju dokumenta, isti konto možete koristiti kao analitički konto poreza po uplatnim računima, o čemu smo pisali u jednom od prethodnih brojeva našeg biltena.

  • Pretraživanje troškovnog mesta – Pritiskom na dirku F9 moguće je pretraživanje mesta troška po delu naziva, bez obzira dali je naziv unet malim ili velikim slovima.

  • Dodeljivanje nove šifre poslovnog partnera – Kada se nalazite na polju šifra poslovnog partnera pritiskom na dirku INSERT otvara se program za unos matičnih podataka o poslovnim partnerima. U programu za unos matičnih podataka o poslovnim partnerima pritiskom na dirku INSERT vrši se dodeljivanje šifre novom poslovnom partneru. Program automatski pronalazi zadnjeg poslovnog partnera i dodeljuje naredni broj. Ukoliko unesete neki broj tom broju se dodeljuju još vrednosti od 000 i traži se prvi slobodan broj. Tako na primer, ukoliko unesete 1 pa insert traži se prvi slobodan broj od broja 1000, ako unesete 10 traži se prvi slobodan broj od broja 10000.

  • Pretraživanje poslovnih partnera po delu žiro računa – Prelaskom na novi sistem platnog prometa preko poslovnih banaka izvršena je promena logike žiro računa, tako da se broj žiro računa sada sastoji iz tri dela, Prvi deo je oznaka, tj. šifre banke u dužini od 3 znaka, drugi deo od ukupno 13 znaka i slobodno je formiranje njegove sadržine, i treći deo je kontrolni broj po modelu 97 u dužini od 2 znaka. Prilikom unosa dela broja žiro računa pretraživanje se vrši po broju partije žiro računa, tj. po drugom delu žiro računa.

BusinessWare MAGIC – magacinsko knjigovodstvo

  • Preuzimanje šifre magacina – U polju šifra magacina ukoliko unesete šifru 0 ili pritiskom na dugme F9 na ekranu se prikaže spisak svih otvorenih magacina, strelicama naniže i naviše, kao i dugmetom PgDw ili PgUp vrši se traženje konkretnog magacina, a pritiskom na dugme ENTER vrši se izbor konkretnog magacina.

    Knjiženje naredne poslovne godine pre zaključka stare
    – Unosom podatka o poslovnoj godini koju knjižite moguće je knjiženje naredne poslovne godine pre zaključka tekuće. Ovu opciju treba koristiti samo u slučaju nemogućnosti knjiženja popisa i zaključka godine a potrebe za knjiženjem nove godine. Preporučujemo da istu opciju koristite samo za potrebe fakturisanja, a sam popis i otvaranje poslovne godine uraditi što pre, a zbog stalnog računanja stanja magacina, računanja prosečne cene i dr. Po završetku popisa i zaključka poslovne godine vrši se prepis stavaka koje su knjižene. U slučaju automatske nivelacije kod vodjenja zaliha po prodajnim cenama potrebno je posle otvaranja nove godine izvršiti finansijsku nivelaciju zbog svodjenja cena.

  • Prošireno polje za broj otremnice – Moguć je unos više otpremnica ili prijemnica na osnovu kojih se vrši knjiženje. Broj znakova je povećan na 60 slova ili brojeva.

  • Pretraživanje troškovnog mesta – Pritiskom na dirku F9 moguće je pretraživanje mesta troška po delu naziva, bez obzira da li je naziv unet malim ili velikim slovima.

  • Unos radnog naloga – Ukoliko želite da pratite troškove proizvodnje po radnim nalozima u matičnim podacima za magacin u polju UNOS RADNOG NALOGA KOD KNJIŽENJA stavite 1 i prilikom knjiženja trebovanja dobićete masku za unos radnog naloga za koji se vrši trebovanje. Broj radnog naloga je sadržan od 3 grupe polja i to: tip radnog naloga u dužini od 3 znaka (slova ili brojevi), broj radnog naloga u dužini od 6 znaka (broj) i broj podnaloga u dužini od 2 znaka (broj). Prilikom otvaranja radnog naloga definiše se za koji artikal u magacinu gotovih proizvoda je taj radni nalog, kao i kratak opis – naziv radnog naloga i raspisana količina za proizvodnju. Na meniju MATERIJALNO/FINANSIJSKI PODACI moguć je ispis radnih naloga, kao i stavaka iz trebovanja po radnim nalozima sa ispisom ukupne vrednosti svih trebovanih količina za taj radni nalog, količinom uradjenih proizvoda i cenom koštanja po jedinici proizvoda.

  • Knjiženje u glavnu knjigu svakog magacinskog dokumenta – Ukoliko u matičnim podacima za magacin u polju AUTOMATSKO KNJIŽENJE U FINANSIJE unesete 1, a prilikom završetka knjiženja dokumenta u magacinskom knjigovodstu na pitanje da li je dokumenta završen odgovorite sa DA, prepis podataka u glavnu knjigu, po unapred zadatim stavovima, se vrši odmah, tako da kod mrežnog rada se odmah može videti promena koju je izazvao taj dokument. Uslov za korišćenje ove mogućnosti je postojanje programskog paketa BusinessWare WIZARD.

  • Automatsko dodeljivanje naredne šifre artikla – Kod unosa matičnih podataka za artikal, na polju šifra artikla, pritiskom na dirku INSERT vrši se automatsko dodeljivanje prve slobodne šifre artikla počev od broja 1.

  • Šifriranje artikala na nivou firme – U matičnim podacima za svaki magacin možete izabarati opciju da li je u tom magacinu dodeljivanje šifara artikala na nivou firme ili su šifre samo u magacinu. Ukolko se unese broj 1, moguće je šifriranje artikala na nivou firme, tako da jedan artikal u svim magacinima ima istu šifru. Moguć je selektivni izbor, tj. kod nekih magacina da se izabere šifriranje na nivou firme, a kod nekih na nivou magacina.

  • Broj računa na nivou firme – Ukoliko u matičnim podacima za magacin kod polja Broj računa na nivou firme unesete oznaku 1, brojevi računa će biti generisani na nivou firme. Moguć je selektivni izbor po magacinima, tj. za neke magacine da se broj računa dodeljuje na nivou firme a za neke na nivou magacina.

  • Korisnička grupa artikla – Kod unosa matičnih podataka o artiklima moguće je definisanje korisničkih grupa artikala koja se sastoji iz dva dela. Prvi deo u dužini od 2 znaka označava odredjenu grupu (kao na primer proizvodi od plastike, proizvodi od stakla ...) ,a drugi deo od 3 znaka označava celinu u okviru grupe (proizvodi od plastike – burad, proizvodi od plastike - flaše i td.). Ispis podataka po korisničkim grupama artikal biće podržan u BusinessWare KOMERC – komercijalno poslovanje.

BusinessWare TRADE – maloprodaja

  • Čarobnjaci za finansijsko – Moguće je definisanje stavova za knjiženje u glavnu knjigu za prihodovnu stranu trgovačke knjige. Stavovi se definišu po šiframa vrste prometa. U skladu sa tipom vrste prometa prilikom knjiženja pazara za trgovačku knjigu, ako je tip vrste prometa račun vrši se unos podatka o poslovnom partneru, i čarobnjaci za glavnu knjigu vrše zapis podataka po zadatim stavovima kad god se promeni vrsta prometa ili partner. Za korišćenje ove opcije potreban je programski paket BusinessWare WIZARD.

  • Vodjenje maloprodaje po artiklima – U matičim podacima za objekat kod načina vodjenja zaliha odaberite robno vodjenje zaliha, i prilikom knjiženja promena u maloprodajnom objektu vrši se otvaranje artikala. Kroz opciju ROBNI ISPISI mogući su ispisi kartice artikla, stanja artikla i dr. Moguć je selektivni izbor načina vodjenja zaliha po objektima, tj. da se neki objekti vode robno a neki ne.

  • Računarska kasa – U skladu sa odredbama Zakona o uvodjenju fiskalnih kasa u maloprodaji pripremljen je ovaj deo programskog paketa, koji pripada maloprodaji, preko koga je moguća evidencija pazara u maloprodaji sa ispisom paragon bloka, rekapitulacijom i drugim opcijama. Kada zakonodavac bude propisao šta treba da sadrži i kako treba da izgleda računarska kasa, ukoliko bude dozvoljeno da kasa bude računar, izvršiće se usaglašenje ovog programa sa zahtevima i primena istih.

  • Brzo pretraživanje poreskih grupa – Pritiskom na dirku F9 u maloprodaji vrši se brzo pretraživanje poreskih grupa artikala ili šifara artikala bilo da se objekat vodi robno ili finansijski.

BusinessWare KAM – obračun kamate

U grafičkoj verziji ovog paketa moguće je:

  • Pamćenje kamatnih obračuna, njihova dopuna, izmene i ponovni obračun.

  • Preuzimanje podataka iz finansijskog knjigovodstva - Moguće je podatke za obračun kamate preuzeti iz finansijskog knjigovodstva, jednostavno birajući pojedinačno stavke sa kartice partnera, uz poštovanje datuma valute i datuma izdavanja računa.

  • Ispis kamatnog lista za nove i postojeće (snimljene) kamatne obračune



Novi sadržaj sajta www.micro.co.yu

Shvatajući potrebe potencijalnih i sadašnjih korisnika našeg programskog paketa BusinessWare, kao i potrebu da se jasno iskaže profil naše kompanije na Internetu potpuno je redizajniran sajt kompanije na adresi www.micro.co.yu. Sajt je urađen standardnim tehnikama i namera mu je da potpuno informiše svakog o delatnosti i načinu rada kompanije. Radi se o veoma velikom broju informacija koje su sistematizovane i gde je pristup njima omogućen sa uvodne strane. Takođe su postavljeni i unakrsni linkovi na skoro sve pojmove i oblasti na sajtu, tako da je navigacija i dolazak do pravih informacija umnogome olakšan.

Pored standardnih informacija po prvi puta se na sajtu piše o distributerskom kanalu i uslovima za pristupu tom kanalu. Po prvi put se piše o lokalnom sistemu MicroNet On-Line, kao i o mogućnostima za apdejt sa Interneta ili On-line sistema. Kako se ipak radi o informacijama koje treba pregledati, pristupite sajtu na Internetu na adresi www.micro.co.yu i razgledajte ga, sigurno ćete naći informacije koje Vas interesuju.



Poresko oslobođenje za računare, računarsku opremu i softver

Ministar za nauku i tehnologiju je dana 26.12.2002.g. doneo Pravilnik o utvrdjivanju računara, računarske opreme i softvera na koje se ne plaća porez na promet, koji je objavljen u Službenom glasniku RS br. 90/2002, i stupio je na snagu 26.decembra 2002.g.

Odredbama ovog pravilnika porez na promet se ne plaća na: personalne računare, laptope – prenosne računare, notbukove i palmtopove. Računarom se smatra digitalni sistem za obradu podataka sa sopstvenom procesorskom jedinicom, u jednom ili više delova, koji može nezavisno funkcionisati.

Računarskom opremom se, u smislu člana 1 ovog pravilnika smatraju svi uređaji koji se priključuju na računare opisane u članu 1 ovog pravilnika, a koji ne mogu ostvarivati svoju osnovnu funkciju nezavisno, odnosno kada nisu priključeni na računar - ulazni uredjaji: tastature, miševi, tablice, džojstikovi, mikrofoni, skeneri, štampači, monitori, displeji od tečnog kristala, projektori, slušalice i zvučnici. U uredjaje za skladištenje podataka na koje se ne plaća porez spadaju magnetni, optički i magnetno optički diskovi i fleš memorije, a u komunikacione uredjaje spadaju analogni i digitalni modemi, radio komukacione i infracrvene kartice i kartice za pristup lokalnoj računarskoj mreži.

Pod softverom na koji se ne plaća porez na promet podrazumevaju se sva programska rešenja, dozvole za njigovu privremenu ili trajnu upotrebu (sistemska, aplikativna, razvojna i druga), u izvornom ili izvršnom kodu, koja se isporučuju upakovana na medijima svih vrsta, ili preko komunikacionih mreža, ili se ugradjuju na računar korisnika od strane proizvodjača.



Obaveza izdavanja maloprodajnog računa, tj. kasene trake i uvođenje fiskalne kase

Zakonom o porezu na promet (Sl. Glasnik br 22/2001, 73/2001 i 80/2002), članom 38 predvidjeno je:

Poreski obveznik - pravno lice i preduzetnik za svaki pojedinačno ostvareni promet proizvoda, odnosno za svaku pojedinačno izvršenu uslugu dužan je da kupcu proizvoda, odnosno korisniku usluge izda račun (fakturu) o vrsti, količini i ceni prodatih proizvoda, odnosno izvršenih usluga, a ako se promet evidentira preko registar-kase, odgovarajući isečak kasene trake na kojoj je taj promet evidentiran.

Lica koja vrše promet proizvoda na malo, odnosno promet usluga fizičkim licima, dužna su da evidentiraju svaki pojedinačni promet preko registar kase sa fiskalnom memorijom (u daljem tekstu: fiskalna kasa).

Obaveza izdavanja računa, odnosno registrovanja prometa preko fiskalne kase odnosi odnosi se na svako fizičko lice koje kod poreskog obveznika prodaje proizvode, odnosno vrši uslugu.

Obaveza iz st. 1 i 2 ovog člana ne odnosi se na poljoprivrednog proizvođača i vlasnika samostalne zanatske radnje koji na pijačnim tezgama i sličnim objektima prodaju poljoprivredne proizvode i sopstvene proizvode zanatstva i domaće radinosti.

Lice iz st. 1 i 2 ovog člana, dužno je da za prodate proizvode, odnosno izvršene usluge kupcu, odnosno korisniku usluge izda račun (fakturu), odnosno odgovarajući isečak kasene trake, bez obzira na to da li je kupac to posebno zahtevao ili ne. Kupac proizvoda, odnosno korisnik izvršene usluge dužan je da takav poreski dokumenat sačuva neposredno po izlasku iz radnje ili drugog poslovnog objekta i pokaže ga, na zahtev, organu nadležnom za poslove kontrole.

Vlada Republike Srbije donosi bliže propise o načinu evidentiranja prometa preko fiskalne kase i dinamiku uvođenja tih kasa, s tim što se uvođenje fiskalnih kasa mora završiti najkasnije do 31. decembra 2003. godine.

U skladu sa napred navedenim odredbama Zakona, naša firma je krajem 2002.g. zaključila ugovor o prodaji i servisiranju fiskalnih kasa sa preduzećem Digitron-ist, koje je ovlašćeni distributer kompanije SHARP za SRJ, pa je na taj način naša firma postala ovlašćeni prodavac i serviser registar kasa SHARP za teritoriju opštine Knjaževac i Sokobanja. Ovako sklopljeni ugovor omogućiće našim korisnicima da nabavku SHARP-ovih fiskalnih (registar) kasa mogu vršiti kod firme DOO "MICRO BUSINESS" po istim cenama i uslovima po kojima se one prodaju u drugim gradovima. Ovim ugovorom naša firma je stekla ekskluzivitet, tj. pravo da jedino mi možemo SHARP-ove fiskalne kase pusiti u rad, kao i vršiti njihovo održavanje u toku korišćenja istih.



Legalizacija softvera

Početkom ove 2002. godine Microsoft (u daljem tekstu Majkrosoft) je otvorio svoju kancelariju, odnosno predstavništvo, u Beogradu i tim potezom najavio svoje permanentno prisustvo u Jugoslaviji. Pre toga je prethodio sporazum sa Vladom Srbije kojim je najavljeno nekoliko hiljada besplatnih licenci softvera za potrebe Vlade, koje je Majkrosoft poklonio našoj Vladi.

Mislim da je svakome poznata činjenica da se softver, koji potpada pod intelektualnom svojinom, "piratizuje", odnosno neovlašćeno distribuira, instalira, kopira ili na bilo koji drugi način još i danas rastura, predstavljajući na taj način krivično delo prema članu 183. saveznog Zakona o autorskim i srodnim pravima SRJ. Sve ovo dobilo je dodatnu težinu otvaranjem pomenute kancelarije u Beogradu, kao i potpisivanjem sporazuma Vlada – Majkrosoft.

U periodu sankcija nije ni bilo moguće legalno kupiti bilo koju vrstu softvera, pa svesni ove činjenice, strani proizvođači softvera su ponudili jako povoljne uslove za legalizaciju postojećeg stanja i to samo u periodu od septembra do kraja decembra 2002. godine. Kada smo već kod "povoljnih uslova" treba reći da se popusti i diskaunti kreću do 50% od cena, što iskreno govoreći nije malo.

Da li se treba legalizovati i kada?
Ovo pitanje je praktično "biti ili ne biti" i za mnoge privredne subjekte i pojedince je dilema. Mnogi su skloni mišljenju da je to samo priča i da od toga neće ništa biti. Drugi su na smrt preplašeni i skupljaju informacije šta je potrebno da bi se ušlo u legalizaciju. Ova dilema praktično ne postoji. Takođe u ovoj godini je osnovana BSA, agencija koja će štititi strana autorska prava i intelektualnu svojinu. Naime radi se o agenciji na međunarodnom nivou, koja funkcioniše svuda u svetu sa istim ciljem i koja ima zadatak da bude neka vrsta "javnog tužioca", ako se negde pokaže da se krše autorska i intelektualna prava osnivača ove agencije. Iskustva iz našeg komšiluka (Hrvatska i BIH) pokazuju da su oni ozbiljni u svojim namerama i da je legalizacija tamo uzela maha, naročito u velikim firmama, državnim organima u prvoj godini, a skoro svuda pa i kod pojedinaca u kasnijem periodu.
BSA (Business Software Alliance) je dakle neka vrsta pravnog zastupnika udruženja proizvođača softvera iz celog sveta. Na njihov predlog se pokreće utvrđivanje krivične odgovornosti, gde se daje nalog MUP-u da ispita slučaj. MUP šalje lice sa veštakom koje utvrđuje činjenično stanje i dalje sve prelazi u nadležnost sudova. Po članu 183. Zakona o autorskim i srodnim pravima SRJ predviđena je kazna do tri godine za odgovorno lice ili novčana kazna, za počinioce po ovom članu Zakona. Kada se ovo sve ima u vidu "dilema" iz ovog članka gubi stvarno smisao pa se preporučuje što hitnija reakcija jer vremena ima malo do kraja 2002. godine, kada se inače može ovaj posao uraditi po povoljnim cenama.

Kako BSA može znati za Vas ?
Veoma jednostavno. Svako ko legalizuje svoj softver potrošiće dosta novaca u tu svrhu i samim tim će se to odraziti i na njegovu konkurentnost na tržištu. Svakome je stalo da konkurencija bude lojalna i da svi konkurenti imaju iste uslove pa će se sigurno sama konkurencija pobrinuti da, recimo, i drugi imaju legalan softver na kome rade i da to isto učine kad i oni. Pojavom stranih kompanija u Jugoslaviji, koje su članovi BSA, širi se i dilerska mreža među našim kompanijama koje zastupaju interese stranih kompanija u Jugoslaviji, pa se uglavnom očekuje da upravo one budu "motor" u legalizaciji softvera. To znači da će upravo dilerska mreža insistirati na legalizaciji, pa je predviđeno da se u ovu svrhu održe razni seminari i skupovi gde bi se pojasnila njihova uloga u procesu legalizacije i predožile mnoge povoljnosti kupcima u periodu legalizacije.
Naša kompanija je ovlašćeni diler ili riseler (Dealer & Reseller) softverskih kompanija Novell i Microsoft, što praktično znači da će u ovom regionu zastupati interese svojih partnera. Tako budući učesnici u legalizaciji mogu da se obrate nama za sve informacije oko legalizacije softvera i oko tehničke podrške za pomenute dve kompanije Novell i Microsoft na već poznate telefone, a dodatne informacije se mogu naći na Internetu na sajtovima kompanija:

www.bsa.org/yugoslavia 
www.novell.com
 
www.microsoft.co.yu
 
http://www.micro.co.rs/



Legalizacija Microsoft-ovih proizvoda

Otvaranjem svoje kancelarije u Beogradu Microsoft najavljuje svoje stalno prisustvo u našoj zemlji. Mnogo puta odlagana kampanja legalizacije softvera ipak je krenula od 01.09.2002. godine i trajaće do 31.12.2002. godine. U ovom periodu Microsoft nudi veoma povoljne uslove legalizacije postojećeg piratskog softvera, kao i neke nove mogućnosti koje će biti pomenute ovde u ovom tekstu. Svo ovo odlaganje legalizacije kao da je čekalo novi program Microsoft-ovog licenciranja koji nosi verziju 6.0 u kome su objašnjeni svi principi kupovine i održavanja, ili osiguranja, Vašeg već licenciranog softvera koji Microsoft naziva Open Licensing 6.0.

Ovaj program pored kupovine Microsoft-ovog softvera nudi i neke potpuno nove mogućnost, kao što je Software Assurance ili SA (osiguranje softvera) i Open Subscription Licesing ili OSL (pretplata na nove verzije softvera). Malo je primera u svetu koji su primenjivali ovakav način rada. Kao poenta svega Microsoft teži da svoje kupce preusmeri na korišćenje novih proizvoda i da im omogući, kroz jedan period od nekoliko godina da to plate, što će sigurno smanjiti udare na ionako tanak IT budžet.

Kada je u pitanju kupovina novog softvera ili apgrejda (prelazak sa stare na novu verziju softvera) više – manje je svakom poznat sistem, ali kada je u pitanju Software Assurance (SA – softver ašurans), složićete se, skoro nikom nije poznat termin.

SA je takav način kupovine softvera gde se ugovor sklapa na dve godine i uslov za njegovo potpisivanje je posedovanje legalne licence. Tim ugovorom se daje pravo korisniku da ukoliko izađe nova verzija softvera automatski postane njen vlasnik u periodu ugovora. Nakon isteka ugovora korisniku ostaje u vlasništvu poslednja verzija softvera iz perioda ugovora. SA praktično zamenjuje apgrejd softvera, jer se pravo apgrejda u Open Licensing 6.0 ukida. To znači da ako imate legalnu verziju softvera, a nemate potpisan SA, ne možete preći na novu verziju putem apgrejda (sa otprilike 50% popusta) već morate platiti punu cenu. Kod SA je bitno zapaziti da po isteku ugovora ostajete u vlasništu softvera.

Open Subscription Licensing ili OSL (open sabskripšn lajsensing) je takođe nova vrsta saradnje sa Microsoft-om. Ova vrsta saradnje predstavlja sporazum između Microsoft-a i korisnika njihovog softvera da korisnik može koristiti, sa privremenim licencama, softver iz sporazuma za period od tri godine. OSL sporazum se odnosi na korisnike koji imaju 10 i više računara i obuhvata takozvanu "OSL platformu". OSL platforma je paket softvera koji obuhvata MS Windows XP Upgrade, MS Ofice Profesional, MS CAL. OSL platforma može biti i "krnja" sa samo MS Windows XP Upgrade, bez preostale dve komponente. Kao uslov za potpisivanje OSL sporazuma je kupovina Windows SKU, odnosno licence Windows Profesional 2000, po veoma povoljnoj ceni. Po isteku OSL sporazuma, ako ga korisnik ne produži na još godinu ili tri, korisniku ostaje u vlasništvu samo Windows 2000 Profesional, jer su licence bile privremene i važile dok važi OSL ugovor.

Postavlja se pitanje šta će učiniti firme i pojedinci sa manjim brojem računara, tj. manjim od 10. Za njih je namenjen Open Licesing Product Business ili Open Licesing Product Volume, zavisno od veličine početne kupovine. Naravno tu je i standardni OEM kanal gde se softver kupuje uz opremu ili delove računarske opreme. Podrazumevani način kupovine je i Full Packet Product (FPP) gde se softver kupuje u kutiji sa odgovarajućom dokumentacijom i to praktično predstavlja najskuplji način kupovine softvera.

S obzirom da je Micro Business od skora postao autorizovani Microsoft Dealer, za sve vrste kupovina Microsoft-ovih proizvoda možete se obratiti na već poznate telefone. U skorijem planu je i dobijanje Microsoft Certified Partner statusa, što će našim korisnicima značiti kvalitetniji izvor informacija i bolju inžinjersku podršku. Bliže informacije možete potražiti i na Internetu:

www.micro.co.yu

www.microsoft.co.yu



Legalizacija Novell-ovih servera

Za razliku od Microsoft-a Novell je duže prisutan u Jugoslaviji preko svojih partnerskih firmi, koje ima nekoliko u Jugoslaviji. Za ovu 2002. godinu ne planiraju otvaranje kancelarije kod nas i stavljaju akcenat na legalizaciju softvera serverskih platformi. Legalizacijska kampanja u Jugoslaviji praktično traje u kontinuitetu od 1997. godine i nije prekidana ni do danas.

Zahvaljujući ovome Novell-ovi serverski proizvodi se mogu nabaviti dosta povoljno, povoljnije čak i od konkurentnih proizvoda. Novell trenutno ima lansiranu verziju 6.0 svog popularnog serverskog proizvoda NetWare. On se na tržištu nudi u enterprajz i smolbiznis (Enterprise & Small Business) varijanti, gde je prva varijanta namenjena skalabilnim serverskim platformama u većim preduzećima, dok je druga namenjena malim kompanijama sa 2 do 25 računara u mreži. Prelazak s manje na veću verziju servera je moguć uz zaštitu investicije (doplaćuje se samo razlika).

Novo u odnosu na dosadašnju praksu je bilo to da se sada broj korisničkih licenci kupuje samo za klijentski pristup, dok se serverske licence mogu koristiti neograničeno. Do sada se kupovinom nekog Novell-ovog serverskog proizvoda kupovala jedna serverska licenca i onoliko klijentskih licenci koliko je bilo potrebno za pristup tom serveru. To znači da u višeserverskim mrežama moramo kupiti onoliko serverskih licenci koliko imamo servera i za svaki server moramo pojedinačno kupiti klijentskih licenci koliko nam je potrebno. Sada je situacija mnogo drugačija i povoljnija (to je taj novi momenat) pa kupujemo samo jedan serverski proizvod, koga možemo instalirati na neograničenom broju servera, a takođe kupujemo onoliko klijentskih licenci koliko nam je potrebno (koliko imamo radnih stanica) za pristup svim serverima na mreži. Znači štedimo na dodatne licence po serveru plus klijentske licence po serveru.

U proces legalizacije mogu ući i korisnici koji momentalno ne poseduju nikakav Novell-ov piratski softver, ili koji koriste konkurentski softver za svoje servere. Ovo je moguće zahvaljujući tome jer se u procesu legalizacije ne proverava postojanje bilo kakve verzije Novell-ovog softvera, pa makar ona bila i konkurentska. Legalizacija se vrši na taj način što se kupuje apgrejd (upgrade) Novell NetWare 6.0 za onoliki broj računara na mreži za koliko Vam je potrebno. Pod apgrejdom Novell podrazumeva prelazak korišćenja sa starije verzije softvera na novu verziju. To praktično znači da legalizacijom dobijate najnoviju verziju Novell NetWare 6.0 serverskog softvera.

Kada je u pitanju apgrejd i njegova cena, ona je po pravilu skoro 50% jeftinija od pune cene softvera. Ovo pravilo važi i kod drugih proizvođača softvera, tako da ga možemo smatrati generalnim.

Micro Business je Vaša kompanija koja u dogledno vreme ima nameru da postane Novell Business Partner (NBP). Ova pogodnost će se odraziti i na našu spremnost da našim korisnicima pružimo dodatne pogodnosti po pitanju nabavke softvera, po pitanju podrške, i po pitanju roka isporuke. Za sve dodatne informacije možete nas kontaktirati na već poznate telefone, ili preko Interneta:

www.micro.co.rs  
www.novell.com



Završetak poslovne godine u maloprodaji

Pre zaključka poslovne godine obavezno se mora ispoštovati sledeći red postupaka:

- izrada svih akontacija poreza na promet za prethodnu godinu;

- izmirivanje obaveza po osnovu akontacije poreza na promet i isknjiženje uplata na poreskim karticama;

- izrada periodičnog obračuna (kumulativnog obračuna) poreza na promet;

- izmirivanje obaveza po osnovu periodičnog obračuna poreza na promet i isknjiženje uplata na poreskim karticama;

- izrada popisa robe u svim maloprodajnim objektima ;

- izrada konačnog obračuna poreza na promet;

- izvršenje obaveza po osnovu konačnog obračuna poreza na promet i isknjiženje uplata na odgovarajućim poreskim kartcama;

- zaštitno snimanje podataka na nekom od medijuma;

- zaključak stare poslovne godine.

Popis robe treba izvršiti u svim maloprodajnim objektima koji imaju zalihe na dan 31.12.. Popis treba uneti na opciju sa menija:

MALOPRODAJA / POPISI / Popis robe

Nakon unešenog popisa popisna lista se može odštampati na istom meniju:

MALOPRODAJA / POPISI / Popisne liste

Maloprodajni objekti koji su radili u toku godine i prekinuli sa radom isto u toku godine imaju poseban tretman kod popisivanja. Naime opcije za konačni obračun poreza i zatvaranje godine zahtevaju urađene popise za sve maloprodajne objekte, pa je to iz tog razloga. Kako ovakvi objekti nemaju zalihe za popis onda je praktično nemoguće uraditi popis u tim objektima. Zato je uvedena nova opcija za simulaciju popisa u ovim objektima i nalazi se na meniju za popise:

MALOPRODAJA / POPISI / Zatvaranje objekta

Ova opcija ne proverava zalihe u maloprodajnom objektu, pa je njome praktično moguće uraditi zatvaranje bilo kog objekta i iz tog razloga treba voditi računa. Kao što je gore pomenuto nakon unosa popisa (i zatvaranju objekata koji su prestali sa radom) moguć je rad konačnog obračuna poreza i zaključak poslovne godine.

Nakon zaključka stare poslovne godine i otvaranja nove poslovne godine biće urađeno:

- prenos zaliha po popisu (kod zatvorenih objekata neće biti preneto nikakvo stanje);

- sva knjiženja u novoj godini, knjižena pre zaključka poslovne godine, biće preneta u novu poslovnu godinu i pri tome će zadržati brojeve u trgovačkoj knjizi;

- popis (početno stanje) će dobiti novi redni broj u trgovačkoj knjizi, što apsolutno neće remetiti ništa u daljim obračunima i knjiženjima;

- u poreskim karticama biće prenešena samo pozitivna salda po poreskim računima;

- stara poslovna godina u maloprodaji biće vidljiva, na već poznati način, iz programa ARHIVA.

 

Tek nakon zaklučene stare i otvorene nove poslovne godine mogu se raditi akontacije poreza na promet u novoj godini.



Zaključak godine i pregled arhiva ranijih godina

Prilikom zaključivanja poslovne godine podatke iz stare poslovne godine je potrebno arhivirati - opdštampati bilo na papriu bilo na nekom od magnetnih medija. Ispis podataka za štampanje je automatsko prilikom zaključivanja godine u svakom od delova paketa BusinessWare.

 

DOS verzija

Zapravo zaključivanjem se ispisuju svi podaci iz evidencija u datoteke na disku tako da se mogu pregledati bilo kojim programom za pregled tekstualnih datoteka. Prilikom arhiviranja se kreira program ARHIVA.BAT kojim se mogu pregledati arhivirani podaci i koji ostaje u trajnom vlasništvu imaoca arhiviranih podataka.

Program za pregled arhiva se poziva tako što se nalazite na dirktorijumu tekuće godine firme za koju se vodi knjigovodstvo i iz DOS prompta otkucate

 

ARHIVA

 

nakon čega ne treba zaboraviti da pritisnemo Enter dirku. Program je sam dovoljno intuitivan da ga nećemo objašnjavati. Pojedine opcije se biraju tako što se pritisne broj ili znak na tastaturi bez pritiskanja Enter dirke. Najpre se mora izabrati poslovna godina koju hoćemo da gledamo, a zatim poslovna evidencija. Sam uvid arhiva vrši se poznatim programom LIST.

Često puta potrebno je pronaći neko pojavljivanje nekih znakova (nekog teksta) u arhivi programom LIST, kao što je to slučaj sa pregledom arhive kupaca i dobavljača. Na slici su dati podaci koji su dobijeni iz opcije sa menija:

 

  1. Kartica partnera

 

Kada se pritisne “1” dobija se:

 

LIST 1 10-31-97 19:44 FIN93\KARTPP.TXT

Firma "MOJA FIRMA" 93

Konto 041000 ULOZENA SREDSTVA U BANKE N.P

19350 KNJAŽEVAC tel.

 

KARTICA PARTNERA NA KONTU PO DATUMU NALOGA OD 01/01/93 DO 31/12/93

 

Software by Micro Business

********************************************************************************

Nalog i datum Vez.dok Dokument i datum Duguje Potražuje

********************************************************************************

 

1 10193 1 10193 ,01

5/11 310393 8/11 150393 1,14

5/27 310393 3651 110393 1,09

1/243 251093 243 251093 500.000,00

DEN 131293 131293 131293 131293 500.002,24-

DEN 131293 131293 131293 131293 1,00

================================================================================

UKUPNO ZA PARTNERA 1,00

SALDO PARTNERA 1,00

UKUPNO NA KONTU 1,00

 

Command *** Top of file *** Toggles: h8kMpswTclj Keys: X=exit ?=Help

Ovo je poznati izgled programa LIST. U poslednjoj liniji na ekranu nalazi se komandna linija programa LIST. Ukoliko želimo da pretražujemo kartice partnera (kupaca i dobavljača) potrebno je otkucati slovo “S” ili “s” da bi se pristupilo pretraživanju. Poslednja linija na ekranu promeniće izgled i sada će se od Vas zahtevati da otkucate tekst ili znakove koje želite tražiti u ovoj arhivi. Poslednja linija će izgledati ovako sa ukucanim znakovima “MOJ DOBAVLJAC” koje želimo da program LIST pronađe u arhivi:

 

Scan > MOJ DOBAVLJAC Toggles: h8kMpswTclj Keys: X=exit ?=Help

 

Nakon ukucanih znakova potrebno je pritisnuti Enter kako bi započelo ptretraživanje. U toku ptretraživanja u donjem levom uglu biće ispisano:

 

Looking

 

što je znak da se vrši pretraživanje. Kada se željeni tekst pronađe biće vidno istaknut na ekranu, a ukoliko se ne nađe, poslednja linija ekrana će izgledati ovako:

 

Command *** Text not found *** Toggles: h8kMpswTclj Keys: X=exit ?=Help

  Treba napomenuti da će se pronaći bilo koje pojavljivanje ukucanog teksta koje može biti sadržano i u nekom drugom kontekstu. Ukoliko nismo zadovoljni pronađenim, možemo izvršiti pretraživanje dalje, naniže, kroz arhivu pritiskom na dirku “F3”, sve dok ne pronađemo željeni podatak. Ovo je traženje nekog podatka s početka ka kraju arhive i isto je moguće učiniti samo obrnuto: s kraja ka početku arhive. Postupak je isti samo šro se namesto funkcijske dirke “F3” kuca dirka “F9”. U toku pretraživanja moguće je naizmenično koristiti tastere “F3” i “F9” za pretraživanje “na dole” i “na gore”.

Što se tiče sistema pretraživanja, uvek kada treba tražiti neki podatak potrebno je najpre proveriti da li ga ima u stanjima. To znači ukoliko tražite poslovnog partnera, potrebno je prvo proveriti da li postoji u stanju partnera, ili pak ako tražite karticu nekog artikla potrebno je prvo proveriti u stanju skladišta da li artikal uopšte postoji. Arhive sa stanjima obično su mnogo kraće za pretraživanja i mogu pružiti maltene trenutne informacije o onome šta tražimo. Tako ako želimo da tražimo neku karticu konta u arhivi kartica konta, potrebno je otići i proveriti stanje konta da li je na tom kontu uopšte knjiženo u arhiviranoj godini, jer je to mnogo brži način od beskonačnog pretraživanja arhiva kartica konta.

Iz programa LIST, o kome smo do sada govorili, moguće je vršiti i ispis na lokalnom štampaču. Ispis se vrši na taj način što se ispisuje sadržaj ekrana, tako da je najpre potrebno dovesti na početak ekrana mesto u arhivi odakle želimo da ispis počne. U tu svrhu najbolje je na početak ekrana dovesti (kursorskim strelicama) početak kartice, s obzirom da se na početku kartice nalaze kontrolni kodovi koji će Vaš štampač podesiti za ispis. Ovo treba da bude obavezujuće ukoliko želite da Vaš odštampani dokument dobije formu onoga na ekranu. Svi ispisi se rade na papiru 240x12” (A4), izuzev arhive zaključnog lista za koji se mora postaviti 380x12” (A3) papir.

Samo štampanje započinje, nakon pozicioniranja dokumenta i uključenja štampača, pritiskom na dirku “P” ili “p”. Program LIST će odštampati samo sadržaj do dna ekrana, pa za nastavak štampanja treba pritisnuti dirku Enter ili PageDown. Štampanje prekidamo tako što ponovo pritisnemo dikru “P” ili “p”, što znači da naizmenično pritiskanje ovog slova uključuje, odnosno isključuje štampanje. Nadamo se da će ovo uputstvo pomoći da se lako snalazite u pretraživanju Vaših arhiviranih podataka.

Izlazak iz programa LIST je pritiskom na dirku , ili dirku “X”, uz uslov da je u zadnjem redu na ekranu reč COMMAND, tj. zadnji red treba da izgleda ovako:

 

Command Toggles: h8kMpswTclj Keys: X=exit ?=Help

 

Ukoliko vam nešto nije jasno, pritiskom dirke “?” ili “H” dobićete na ekranu kompletan Help za rad sa programom List na engleskom jeziku.

  1. Windows verzija

BusinessWare 2000™ Pregled Arhiva je program namenjen korisnicima računovodstvenog programskog paketa BusinessWare™ i služi za pregled arhiva iz prethodnih godina.

Program pripada novoj generaciji softvera, radi samo u Windows okruženju i treba da korisnicima omogući lakši, udobniji i efikasniji uvid u arhive.

 

Instalacija programa

 

  • Ubacite CD "Knjigovodstvena arhiva" u CD uređaj;

  • Otvorite ikonu My Computer (dupli klik mišem);

  • U prozoru My Computer pronađite i otvorite ikonu CD uređaja na kojoj piše "Arhiva";

  • Kada otvorite sadržaj CD-a, pronađite i otvorite direktorijum (folder) WinPrArh;

  • Pronađite i pokrenite program SETUP;

  • Po završenoj instalaciji možete startovati program klikom na dugme START i odabiranjem opcije iz Windows menija: PROGRAMS > BusinessWare 2000 > Pregled Arhiva.

 

Prilikom prvog startovanja programa potrebno je izvršiti konfiguraciju arhiva,

  • program automatski startuje modul za konfiguraciju, klikom na dugme Nova arhiva

  • otvara se deo za upis nove arhiveu polje naziv arhive upišite opisni naziv Vaše arhive,

  • na levoj strani izaberite CD uređaj, kada ste pravilno izabrali u polju Arhivski direktorijum treba da piše npr. "d:\", nakon toga pritisnite dugme upiši arhivu, zatim dugme izlaz.

 

Konfiguracija arhiva

 

Da bi program mogao uspešno da radio potrebno je pre početka upotrebe "konfigurisati arhive", tj. podesiti direktorijume sa arhivama.

Prilikom prvog startovanja programa, automatski će se startovati i program za konfiguraciju arhiva (slika 1.). Ukoliko korisnik ne unese ni jedan direktorijum sa arhivama program će prekinuti rad.

Pri startovanju konfiguracionog programa korisnik ima tabelarni pregled već upisanih arhiva i mogućnost da unese novu arhivu ili prekid rada konfiguracionog programa (slika 1.).

 

Pritiskom na dugme Nova Arhiva u donjem delu aktivnog programa pojavlju se polja za unos podataka (slika 2.). Program sam dodeljuje Oznaku (broj) Arhive (npr. ARHIVA1) i pozicionira se na polje za unos Naziva Arhive. U ovo polje korisnik unosi proizvoljni (opisni) naziv za Arhivu (npr. Radna Arhiva, Arhiva iz 1998 i sl.), jedino ograničenje je da naziv arhive ne može biti duži od 250 karaktera. U polje Arhivski direktorijum korisnik unosi putanju do direktorijuma sa arhivama, može je ukucati, ali je sigurnije da odgovarajući direktorijum izabere iz pregleda direktorijuma na levoj strani programa (Slika 3.).

 

Posle uspešnog unosa podataka korisnik pritiskom na dugme Upiši Arhivu vrši upis podataka u konfiguracionu datoteku i upisani podaci se pojavljuju u tabeli.

Pritiskom na dugme Izlaz, korisnik izlazi iz režima konfigurisanja, program nastavlja sa radom i odmah je moguć pregled novounetih arhiva.

Konfiguraciju Arhiva korisnik može izvršiti u bilo kom delu izvršavanja programa biranjem stavke Konfiguracija Arhiva iz menija Opcije.

Izbor Arhive i pregled dokumenata

Po startovanju, program na Navigatoru prikazuje pregled direktorijuma iz prvog definisanog Arhivskog Direktorijuma (slika1.). Klikom miša na odgovarajući direktorijum, korisnik dobija pregled sadržaja arhive (slika 2.).

Naziv arhive sadrži broj, koji označava poslovnu godinu, i vrstu knjigovodstva na koju se odnosi data arhiva (npr. "1999 Finansijsko knjigovodstvo"). Klikom miša na odgovarajuću stavku na donjem delu Navigatora pojavljuje se spisak Arhiva čiji se uvid može izvršiti klikom miša na naziv odgovarajuće arhive (npr. "Stanje partnera"), posle čega se sadržaj traženog dokumenta pojavljuje na desnoj strani programa i spreman je za pregled i štampu.

Program sadrži detaljno uputstvo za rad tako da korisnik može u svakom trenutku, pritiskom na taster F1 da dođe do informacija kako da izvrši određenu operaciju.



Uvodnik

Tema ovog novogodišnjeg broja su izmene u samom BusinessWare-u. Dugo najavljivani prelazak na Windows verziju BusinessWare-a je uobličen u obliku BusinessWare Enterprise 2000, ili skraćeno BW2K. O čemu se zapravo radi čitajte u ovom biltenu.

Početak nove poslovne godine je idealan za poreske promene, pa nas je tako naša Vlada obradovala poreskim olakšicama, o čemu iscrpno pišemo u ovom broju. Konačno je uređen i pojam «rastura, kala i loma», pa je to propraćeno odgovarajućim izmenama u samom BusinessWare-u, iako se radi o uredbi Vlade.

Početak 2002. godine je značajan i po novoj monetarnoj jedinici Evropske unije EVRO €, pa neka nam je

srećna Nova 2002. godina sa puno €.



BusinessWare Enterprise 2000

Svaka zamena starog softvera novim softverom mora proteći u nekom periodu koga obično nazivamo vreme paralelizma. Taj period treba da omogući potpunu tranziciju sa starog softvera na novi, ne namećući preterano korisnicima potrebu da suviše investiraju u novi hardver. Period paralelizma biće praćen i odgovarajućim akcijama i promocijama koje treba korisnicima da što više približe novu platformu.

Zvanična promocija BusinessWare Enterprise 2000 biće započeta od 1. januara 2002 godine i trajaće do 31. decembra 2003. godine. U tom periodu svi korisnici BusinessWare za DOS okruženje treba da pređu na korišćenje nove verzije BusinessWare Enterprise 2000, ili kako ga skraćeno nazivaju BW2K (BW od BusinessWare i 2K od 2000).

Šta je zapravo BusinessWare Enterprise 2000?

To je potpuno nova verzija popularnog programa BusinessWare koja je namenjena radu u grafičkom okruženju Windows operativnih sistema. Kod nove, BW2K, verzije zadržana je modularnost i nezavisnost programskih paketa namenjenih pojedinačnim poslovima u računovodstvu i poslovanju, tako da je prelazak sa stare na novu verziju potpuno «bezbolan». Svi korisnici koji imaju ugovor o paušalnom održavanju BusinessWare-a dobiće, bez nadoknade, novu verziju BW2K u periodu tranzicije. 

Šta je potrebno da korisnici urade ?

Korisnici treba u periodu tranzicije, 01.01.2002 do 31.12.2003. godine, da ispune tehničke uslove pomenute u ovom biltenu i da izvrše obuku kadrova za rad sa Windows operativnim sistemom, kao i samim BW2K. Za ispunjavanje tehničkih uslova, odnosno nabavku nove ili upotrebljavane opreme, kao i za obuku kadrova za rad sa tekućom verzijom Windows operativnog sistema, korisnici se mogu obratiti našoj kompaniji. Akcija obuke trajaće ceo period tranzicije po posebnom, skraćenom, programu koji treba da uvede korisnika u korišćenje nove platforme. Takođe će biti sprovedena obuka i za BusinessWare Administratore s obzirom da su u BW2K uključeni neki novi elementi administracije BusinessWare-a.

Da li je obavezan prelazak na BusinessWare Enterprise 2000 ?

U neku ruku da. Naime u periodu tranzicije polako će se prelaziti na BW2K i stari BusinessWare za DOS okruženje će se polako napuštati. Posle 1. januara 2004. godine stara verzija BusinessWare za DOS neće se više usavršavati i razvijati, pa će korisnici koji insistiraju na staroj platformi i ostati na njoj, ali bez mogućnosti dogradnje novog i bez usaglašavanja sa zakonskim izmenama nakon ovog perioda. Naime, razvijaće se i dograđivati samo BW2K, što je i normalno s obzirom na cenu razvoja. Korisnici koji ne pređu u periodu tranzicije na BW2K moraće da kupe novi BW2K, bez obzira ako imaju ugovor o paušalnom održavanju i bez obzira ako su vršili plaćanja po osnovu tog ugovora.

Kolika je cena prelaska na novi BusinessWare Enterprise 2000?

To je relativna stvar. Za korisnike sa paušalnim načinom održavanja u periodu tranzicije prelazak na BW2K je besplatan. Van tog perioda nije. S obzirom da je potrebno načiniti dodatnu investiciju za nabavku nove opreme i obuku kadrova za rad sa novom opremom i operativnim sistemom, cena prelaska se svodi na cenu investicije u novu opremu i kadrove.

Da li će biti moguć paralelan rad starog i novog BusinessWare-a na mreži?

To je bio u neku ruku i osnovni zahtev naših korisnika. U svakom slučaju DA. Na lokalnoj mreži korisnika mogu paralelno da funkcionišu računari sa starom verzijom BusinessWare-a i računari sa novom BW2K verzijom. Čak je moguć paralelan rad i na istom računaru. Kada se kaže paralelan rad to znači da sve promene koje se načine na staroj platformi, bez konverzije su vidljive na novoj i obrnuto.

Da li je potrebna promena u mrežnoj infrastrukturi za BW2K ?

 U principu ne. Naravno ako se radi o ugradnji novog mrežnog softvera ili povečanju protoka podataka na mreži to su efekti koji su poželjni ali ne i neophodni da bi BW2K funkcionisao. Kao i do sada BW2K će funkcionisati na bilo kojoj mreži sa Novell NetWare 4.x ili jačim, Windows 95 ili jačim mrežnim sistemom.



Minimalni tehinički uslovi za BusinessWare Enterprise 2000

Najavom smene BusinessWare za DOS radno okruženje i lansiranjem potpuno novog softvera kao što je to BusinessWare Enterprise 2000 zahteva i objašnjenje koji su to tehnički preduslovi za rad sa novim softverom. Moram odmah reći da to nikako nisu nikako nedostižni uslovi i potpuno sam ubeđen, sa čim će se i većina korisnika složiti, da će ogroman broj računara koji naši korisnici poseduju ući u uži izbor.

Naime za rad BusinessWare Enterprise 2000 potreban je, verovali ili ne, minimalno računar tipa 486 sa sledećim tehničkim karakteristikama:

  • procesor 486 100 MHz;
  • RAM memorija 16 MB;
  • grafička kartica VGA sa monitorom u boji koji radi u rezoluciji 800x600 piksela;
  • hard disk 540 MB;
  • faks/modem brzine 33600;
  • Windows 95 OSR2 ili noviji;
  • instalirana podrška za YU slova.

Ubeđen sam da većina korisnika koji koriste BusinessWare za DOS imaju i noviju opremu tako da ne moraju brinuti. Svakako minimalni uslovi u principu ispunjavaju i minimalne zahteve, pa se uglavnom preporučuje bolja oprema za rad BusinessWare Enterprise 2000:

  • procesor Pentium 166 Mhz i jači;
  • RAM memorija 32 MB i više;
  • grafička kartica sa monitirom u boji koji radi u rezoluciji 800x600 piksela ili više;
  • hard disk 1 GB ili više;
  • faks/modem brzine 33600 i više;
  • pristup Internetu;
  • Windows 98 ili noviji;
  • instalirana podrška za YU slova.

 Na ovakvom računaru rad sa BusinessWare Enterprise 2000 će biti konforan, brz i pouzdan. Korisnici koji ne ispunjavaju gore navedene uslove imaju rok od dve godine da zamene svoje računare tipa 286, 386 i 486 novim, ili upotrebljavanim sa gore pomenutim karakteristikama. Moram priznati da takve korisnike, kao i broj računara koje treba zameniti ima veoma malo i da su pomenuti korisnici odavno u razmišljanju da zamene takve računare. Uglavnom se računari 286, 386 i stariji modeli 486 ne koriste i nisu u upotrebi, pa tako mogu slobodno reći da su se potpuno stvorili uslovi za prelazak na novi BusinessWare Enterprise 2000.



Napuštanje BusinessWare za DOS okruženje

Od samog osnivanja kompanije do danas postojala je namera da se napusti DOS radno okruženje i da se kvalitativno i kvantitativno pređe na novo, grafičko, radno okruženje. Da se nije samo ostalo na namerama primećuje se i u ovom biltenu koji je skoro ceo posvećen ovoj temi.

Naime kompanija je punih deset godina razvijala jedan sistem za DOS operativni sistem, koji je radio i u svim verzijama Windows operativnih sustema, ali u takozvanom «DOS prozoru». Teškoće koje smo imali pri razvoju ovakvog jednog sistema kakav je BusinessWare za DOS operativni sistem bile su ogromne i uglavnom su se odnosile na stabilnost i pouzdanost sa ogromnom redundancijom u pisanju softvera, što je uglavnom nametao sam operativni sistem DOS.

Trenutna verzija BusinessWare za DOS ima skoro 900.000 linija programskog koda i nimalo nije lak posao napustiti ovako jedan glomazan sistem i preći na drugi ostavljajući mogućnost da se paralelno radi na jednom i na drugom. Paralelnost rada je bio projektni zadatak No.1. Trebalo je izabrati takav način za novi sistem koji će:

  • omogućiti kompatibilnost baza podataka iz starog sistema;
  • omogućiti korisniku nesmetano korišćenje starog sistema za jedan razuman vremenski period;
  • omogućiti paralelan rad starog i novog sistema u tom periodu;
  • omogućiti lak način za korišćenje novog sistema, što sličniji starom načinu korišćenja;
  • omogućiti korisniku da sam izabere vreme prelaska na novi sistem.

Kada se sve ovo sagleda odmah se golim okom vidi da je zadatak bio dosta težak, a da li je ispunjen ostaje korisnicima da odluče. Kod korisnika koji imaju uslova za prelazak na grafičko radno okruženje već je instaliran «novi» BusinessWare, odnosno BusinessWare Enterprise 2000, pa se već može isprobati rad u potpuno novom okruženju.

Zvaničan stav naše kompanije je da se u periodu januar 2002. do januara 2004. godine izvrši potpuna smena softvera koji radi u DOS okruženju sa softverom koji radi potpuno u Windows okruženju. Ovaj period je, po našem mišljenju, sasvim dovoljan i pomalo iznuđen postupcima proizvođača operativnog sistema Windows koji u novim operativnim sistemima (Windows Me, Windows 2000, Windows XP) odavno najavljuje isključivanje podrške DOS programima.

Apsolutno smo sigurni da će novije verzije Windows operativnih sistema, nakon Windows-a XP, biti bez te podrške. Ako bi smo zadržali staru DOS platformu za BusinessWare bili bi smo osuđeni na upotrebu neke starije verzije Windows-a, a samim tim ostali uskraćeni za puno toga što nude novije verzije.

Prelazak na novo grafičko radno okruženje će se odvijati tempom koji diktiraju naši korisnici. Naime, čim se stvore uslovi za prelazak na novi sistem to će se uraditi na računarima, tamo gde su uslovi stvoreni. Tamo gde uslovi nisu stvoreni zadržaće se «stari» BusinessWare za DOS okruženje do momenta zamene računara novijim na kojem će raditi BusinessWare Enterprise 2000.



Izmene poreza na promet od 1.1.2002. godine

Narodna Skupština Srbije, na svom zasedanju od 21.12.2001.g. usvojila je Zakon o izmenama i dopunama Zakona o porezu na promet, koji se primenjuje od 01.01.2002.g. i koji se sastoji iz sledećeg:

-     povećana je stopa poreza na promet proizvoda i usluga sa 17% na 20%

-    uvedena su nova oslobođenja od poreza na promet

Obzirom da od 1.1.2002. prestaje da važi Zakon o posebnom saveznom porezu na promet, po kome je stopa poreza bila 3%, povećanje stope republičkog poreza nema uticaja na promenu ukupne stope i ona ostaje 20% , samo je razlika u tome što više nije zbirna stopa od 17 + 3, već je jedinstvena 20%.

 Uvedena su nova oslobođenja poreza i to:

-  sveže i smrznuto voće (sve vrste svežeg voća, južnog voća i smrznutog voća: kruška, jabuka, šljiva, kajsija…., limun, narandža, bananan, kivi, ananas…., malina, kupina…)

-  sveže i smrznuto povrće (krompir, luk, šargarepa, celer, peršun, pasulj, grašak, paprika …)

- sveće i smrznuto meso i riba (sve vrste mesa od domaćih i divljih životanja, i morka i rečna riba)

- sveža jaja

-  lekovi koju su na listi lekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava za zdravstveno osiguranje

-  materijal za dijalizu

-  krv i krvni produkti

-  ortotička i protetička sredstva (ministar finansija treba da donese bliže propise)

-  medicinska sredstva koja se hirurški ugrađuju u organizam

- ogrevno drvo

-  komunalne usluge

Pored ovih, na osnovu dosadašnjih odrebi zakona porez se ne plaća i na:

-  sve proizvode koji se izvoze

-  proizvodi koji se uvoze, a za koje je prema čl.22-25. Carinskog zakona predviđeno oslobođenje od plaćanja carine

-  sve vrste hleba i mleka

-  seme i sadni materijal, đubriva, sredstva za zaštitu bilja i kompleti krmne smeše za ishranu stoke

-   proizvodi koje pod uslovima reciprociteta nabavljaju diplomatska i konzularna predstavništva i strano diplomatsko osoblje...

-   važeće taksene i poštanske marke i hartije od vrednosti

-   proizvode koji se uvoze kao humanitarna pomoć preko ili posredstvom međunarodne humanitarne organizacije....

-  publikacije od posebnog interesa za nauku, umetnost i kulturu

-  predmeti koje muzeji otkupljuju kao muzejske vrednosti, kao i zlato, nakit i drugi predmeti od plemenith metala koje otkupljuje NBJ

-  sredstva naoružanja o opreme koju Vosjka Jugoslavije i organi unutrašnjih poslova nabaljuju...

-  proizvodi dobijeni po osnovu zamene u garantnom roku

-  upotrebljavani proizvodi kod kojih se promet vrši neposredno između fizičkih lica

-   poljoprivredni proizvodi i proizvodi šumarstva koje prodaje fizičko lice – poljoprivredni proizvođač

-  oprema u skladu sa propisima o amrtizaciji i rezervni delovi za tu opremu...

-  poljoprivredna mehanizacija, uređaji i druga oprema i delovi poljoprivredne mehanizacije koji služe za obradu zemljišta

-  voda za piće iz vodovoda

 Obaveza popisa se odnosi na sve trgovinske i ugostiteljske radnje i preduzeća koja se bave prometom na malo, sa obavezom utvrđivanja novih maloprodajnih cena sa ukalkulisanim povećanim, smanjenim ili ukinutim porezom na promet proizvoda.

Predmet popisa su skoro svi proizvodi, a vreme popisa je 01.01.2002.godine.

Za proizvode kod kojih se ne menja ukupna stopa poreza na promet ne vrši se ni promena maloprodajne cene.

Za proizvode kod kojih se ukida porez na promet do nove maloprodajne cene dolazi se množenjem tekuće cene koeficijentom 0,8333.

U cilju pravilnog iskazivanja i vođenja poreske evidencije, neophodno je izvršiti popis i razgraničenje na:

- artikle sa porezom od 20%, 

- artikle sa faznim (prenetim) porezom, (kafa, cigarete, alkoholna pića)

- artikle bez poreza na promet,

- artikle koji se u 2001.g. bili oporezovani a od 1.1.2002. su bez poreza na promet.

Do premene grupa artikla došlo je samo kod grupa koje su po novim stopama podeljene, i to:

-   807, ranije VOĆE I PROIZVODI OD VOĆA, a sada samo PROIZVODI OD VOĆA, dok za voće morate koristiti neku od sledećih grupa:

1101 JUŽNO VOĆE,
1102 ORAH, BADEM,LEŠNIK,KESTEN,ROGAČ 
1103 JAGODASTO VOĆE, SVEŽE SMOK.       
1104 JABUKE, KRUŠKE, ŠLJIVE, DUNJE. LUBEN  
1105 KOŠTIČAVO VOĆE (KAJS,BRES.TRE...)
1106 SUŠENO VOĆE – ŠLJIVE 
1107 SUŠENO VOĆE – SMOKVE I OSTALO    
1108 EGZOTIČNO VOĆE
1109 OSTALO SVEŽE VOĆE

-    808, ranije MESO I MESNE PRERAĐEVINE, a sada samo MESNE PRERAĐEVINE, dok za meso morate da koristite neku od sledećih grupa:

1701 MESO SVEŽE
1702 RIBA SVEŽA
1703 RIBA SMRZNUTA
1704 RIBA SUŠENA
1705 SLANINA SVEŽA,LOJ,SALO,MAST
1706 SUHOMESNATI PROIZV,VAKUM.MESO
1707 OSTALI PROIZVODI OD MESA      
 

 -    823 – ranije UGALJ I OGREVNO DRVO, a sada samo OGREVNO DRVO, a za UGALJ je potrebno koristiti neku od sledećih šifara:

2101 UGALJ DRVENI RINFUZ
2102 UGALJ U VREĆAMA
2103 UGALJ LIGNIT U FINFUZI
2104 OSTALI UGALJ
2105 OGREVNO DRVO

Obzirom da je Vlada Republike Srbije u Službenom glasniku broj 68 od 04.12.2001.g. objavila Uredbu o količini rashoda na koji se ne plaća porez na promet proizvoda, ovo je i mogućnost da se artikli razvrstaju na grupe artikala u skladu sa navedenom uredbom, i tako izvrši popis i razgraničenje zaliha. U našem programskom paketu BusinessWare uveli smo i mogućnost praćenja zaduženja po maloprodajnim i velikoprodajnim objektima po ovim grupama (videti poseban članak u ovom biltenu). 

MALOPRODAJA 

Posle sprovedenog popisa i zaključka godine, zbog promene u strukturi poreza – prelazak sa 17 + 3 na jedinstvenu stopu od 20% potrebno je proći kroz opciju nivelacija cena, sa promenom cena kod artikala kod kojih je došlo do smanjenja stope poreza – ukidanje i sa mogućnošću prebacivanja – promene poreskih grupa za artikle za koje želite da pratite zaduženje zbog izračunavanja dozvoljenog kala, rastura i loma. 

MALOPRODAJA
     KALKULACIJE
          NIVELACIJA CENA

          -    datum naloga, knjiženja i nivelacije 01.01.2002.g.

-          vrsta prometa 11 NIVELACIJA

-          grupa artikla PORESKA GRUPA 

-         količina za nivelaciju: kod artikla koje unosite zbirno ovde unesite količinu 1 a u polju stara cena unesite staru vrednost, i u polju nova cena unesite novu vrednost, a artikle koje pratite po količini unesite konkretne podatke. 

-          Nova grupa artikla – ukoliko menjate poresku grupu ovde unesite novu grupu artikla

-          Opis – unosimo naziv artikla ili kratak opis da znamo šta je sadržano u stavci, ili pak oznaku tarife i td.

Po završetku knjiženja na meniju

MALOPRODAJA

     ISPISI

          NIVELACIJA, POPISA

možemo ispisati obračun popisa, na kome će biti evidentirana stara i nova vrednost, kao i porez sadržan u staroj i porez u novoj vrednosti.

Zbog promene stope poreza na promet prilikom prve akontacije nemoguće je uzeti stope poreza koje su važile za prethodnu godinu, tj. na dan 31.12.2001.g. već ćemo 15.01.2002.g. sračunati nove preračuante stope na bazi početnog stanja i prometa za period 1.1.-15.01.2002.g.

Kod ukalkulisane metode javiće se razlika poreza, tj. više plaćen poreza na račune saveznog poreza za iznod poreza u zalihama, o čemu treba konsultovati poreski organ radi dogovora o načinu regulisanja ovog poreza, eventualnog povraćaja ili preknjižavanja.

MATERIJALNO KNJIGOVODSTVO

Posle sprovedenog popisa u materijalnom knjigovodstvu pre početka knjiženja promena u novoj 2002.g., ukoliko želimo da pratimo promet artikala po grupama za dozvoljeni kalo rastur, kvar i lom potrebno je da izvršimo promenu, tj. usaglašenje poreskih grupa za svaki artikal u svakom magacinu.

Da nebismo prolazili kroz svaki artikal ručno, napravili smo servisni program koji se nalazi ma meniju

MATERIJALNO / SERVISI / PROMENA GRUPE ARTIKLA

koji automatski čita magacin koji želite i pita vas za promenu poreske grupe. Po završetku promene nastavljamo sa redovnim knjiženjem.

 Za artikle koje u magacinskom vodimo sa ukalkulisanim porezom na promet (cigarete, rakija, pivo, vino i kafa) potrebno je da prođemo kroz program za nivelaciju da bi se izvršilo preračunavanje ukalkulisanog poreza na uplatne račune, i to kroz meni

MATERIJALNO

     KNJIŽENJE

          ULAZ, IZLAZ, FAKTURISANJE

          

          Datum naloga, knjiženja, dokumenta 01.01.2002.g.

          Vrsta promet 48 NIVELACIJA CENA

          Potrebno je proći sve navedene artikle, bez obzira dali se vrši promena cene ili ne.

Kroz meni

MATERIJALNO

     PREGLEDI ZALIHA

          ISPIS KALKULACIJA, 

izvršićete ispis kalkulacije u kojoj ste vršili nivelaciju, gde će na kraju biti ispisani potrebni podaci, a ukoliko ne menjate cenu ukupna vrednost svih podataka bi trebala da bude 0.



KALO, RASTUR, KVAR I LOM

Narodna Skupština Srbije, na svom zasedanju od 21.12.2001.g. usvojila je Zakon o izmenama i dopunama Zakona o porezu na promet, koji se primenjuje od 01.01.2002.g. i koji se sastoji iz sledećeg:

-     povećana je stopa poreza na promet proizvoda i usluga sa 17% na 20%

-    uvedena su nova oslobođenja od poreza na promet

Obzirom da od 1.1.2002. prestaje da važi Zakon o posebnom saveznom porezu na promet, po kome je stopa poreza bila 3%, povećanje stope republičkog poreza nema uticaja na promenu ukupne stope i ona ostaje 20% , samo je razlika u tome što više nije zbirna stopa od 17 + 3, već je jedinstvena 20%.

 Uvedena su nova oslobođenja poreza i to:

-  sveže i smrznuto voće (sve vrste svežeg voća, južnog voća i smrznutog voća: kruška, jabuka, šljiva, kajsija…., limun, narandža, bananan, kivi, ananas…., malina, kupina…)

-  sveže i smrznuto povrće (krompir, luk, šargarepa, celer, peršun, pasulj, grašak, paprika …)

- sveće i smrznuto meso i riba (sve vrste mesa od domaćih i divljih životanja, i morka i rečna riba)

- sveža jaja

-  lekovi koju su na listi lekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava za zdravstveno osiguranje

-  materijal za dijalizu

-  krv i krvni produkti

-  ortotička i protetička sredstva (ministar finansija treba da donese bliže propise)

-  medicinska sredstva koja se hirurški ugrađuju u organizam

- ogrevno drvo

-  komunalne usluge

Pored ovih, na osnovu dosadašnjih odrebi zakona porez se ne plaća i na:

-  sve proizvode koji se izvoze

-  proizvodi koji se uvoze, a za koje je prema čl.22-25. Carinskog zakona predviđeno oslobođenje od plaćanja carine

-  sve vrste hleba i mleka

-  seme i sadni materijal, đubriva, sredstva za zaštitu bilja i kompleti krmne smeše za ishranu stoke

-   proizvodi koje pod uslovima reciprociteta nabavljaju diplomatska i konzularna predstavništva i strano diplomatsko osoblje...

-   važeće taksene i poštanske marke i hartije od vrednosti

-   proizvode koji se uvoze kao humanitarna pomoć preko ili posredstvom međunarodne humanitarne organizacije....

-  publikacije od posebnog interesa za nauku, umetnost i kulturu

-  predmeti koje muzeji otkupljuju kao muzejske vrednosti, kao i zlato, nakit i drugi predmeti od plemenith metala koje otkupljuje NBJ

-  sredstva naoružanja o opreme koju Vosjka Jugoslavije i organi unutrašnjih poslova nabaljuju...

-  proizvodi dobijeni po osnovu zamene u garantnom roku

-  upotrebljavani proizvodi kod kojih se promet vrši neposredno između fizičkih lica

-   poljoprivredni proizvodi i proizvodi šumarstva koje prodaje fizičko lice – poljoprivredni proizvođač

-  oprema u skladu sa propisima o amrtizaciji i rezervni delovi za tu opremu...

-  poljoprivredna mehanizacija, uređaji i druga oprema i delovi poljoprivredne mehanizacije koji služe za obradu zemljišta

-  voda za piće iz vodovoda

 Obaveza popisa se odnosi na sve trgovinske i ugostiteljske radnje i preduzeća koja se bave prometom na malo, sa obavezom utvrđivanja novih maloprodajnih cena sa ukalkulisanim povećanim, smanjenim ili ukinutim porezom na promet proizvoda.

Predmet popisa su skoro svi proizvodi, a vreme popisa je 01.01.2002.godine.

Za proizvode kod kojih se ne menja ukupna stopa poreza na promet ne vrši se ni promena maloprodajne cene.

Za proizvode kod kojih se ukida porez na promet do nove maloprodajne cene dolazi se množenjem tekuće cene koeficijentom 0,8333.

U cilju pravilnog iskazivanja i vođenja poreske evidencije, neophodno je izvršiti popis i razgraničenje na:

- artikle sa porezom od 20%, 

- artikle sa faznim (prenetim) porezom, (kafa, cigarete, alkoholna pića)

- artikle bez poreza na promet,

- artikle koji se u 2001.g. bili oporezovani a od 1.1.2002. su bez poreza na promet.

Do premene grupa artikla došlo je samo kod grupa koje su po novim stopama podeljene, i to:

-   807, ranije VOĆE I PROIZVODI OD VOĆA, a sada samo PROIZVODI OD VOĆA, dok za voće morate koristiti neku od sledećih grupa:

1101 JUŽNO VOĆE,
1102 ORAH, BADEM,LEŠNIK,KESTEN,ROGAČ 
1103 JAGODASTO VOĆE, SVEŽE SMOK.       
1104 JABUKE, KRUŠKE, ŠLJIVE, DUNJE. LUBEN  
1105 KOŠTIČAVO VOĆE (KAJS,BRES.TRE...)
1106 SUŠENO VOĆE – ŠLJIVE 
1107 SUŠENO VOĆE – SMOKVE I OSTALO    
1108 EGZOTIČNO VOĆE
1109 OSTALO SVEŽE VOĆE

-    808, ranije MESO I MESNE PRERAĐEVINE, a sada samo MESNE PRERAĐEVINE, dok za meso morate da koristite neku od sledećih grupa:

1701 MESO SVEŽE
1702 RIBA SVEŽA
1703 RIBA SMRZNUTA
1704 RIBA SUŠENA
1705 SLANINA SVEŽA,LOJ,SALO,MAST
1706 SUHOMESNATI PROIZV,VAKUM.MESO
1707 OSTALI PROIZVODI OD MESA      
 

 -    823 – ranije UGALJ I OGREVNO DRVO, a sada samo OGREVNO DRVO, a za UGALJ je potrebno koristiti neku od sledećih šifara:

2101 UGALJ DRVENI RINFUZ
2102 UGALJ U VREĆAMA
2103 UGALJ LIGNIT U FINFUZI
2104 OSTALI UGALJ
2105 OGREVNO DRVO

Obzirom da je Vlada Republike Srbije u Službenom glasniku broj 68 od 04.12.2001.g. objavila Uredbu o količini rashoda na koji se ne plaća porez na promet proizvoda, ovo je i mogućnost da se artikli razvrstaju na grupe artikala u skladu sa navedenom uredbom, i tako izvrši popis i razgraničenje zaliha. U našem programskom paketu BusinessWare uveli smo i mogućnost praćenja zaduženja po maloprodajnim i velikoprodajnim objektima po ovim grupama (videti poseban članak u ovom biltenu). 

MALOPRODAJA 

Posle sprovedenog popisa i zaključka godine, zbog promene u strukturi poreza – prelazak sa 17 + 3 na jedinstvenu stopu od 20% potrebno je proći kroz opciju nivelacija cena, sa promenom cena kod artikala kod kojih je došlo do smanjenja stope poreza – ukidanje i sa mogućnošću prebacivanja – promene poreskih grupa za artikle za koje želite da pratite zaduženje zbog izračunavanja dozvoljenog kala, rastura i loma. 

MALOPRODAJA
     KALKULACIJE
          NIVELACIJA CENA

          -    datum naloga, knjiženja i nivelacije 01.01.2002.g.

-          vrsta prometa 11 NIVELACIJA

-          grupa artikla PORESKA GRUPA 

-         količina za nivelaciju: kod artikla koje unosite zbirno ovde unesite količinu 1 a u polju stara cena unesite staru vrednost, i u polju nova cena unesite novu vrednost, a artikle koje pratite po količini unesite konkretne podatke. 

-          Nova grupa artikla – ukoliko menjate poresku grupu ovde unesite novu grupu artikla

-          Opis – unosimo naziv artikla ili kratak opis da znamo šta je sadržano u stavci, ili pak oznaku tarife i td.

Po završetku knjiženja na meniju

MALOPRODAJA

     ISPISI

          NIVELACIJA, POPISA

možemo ispisati obračun popisa, na kome će biti evidentirana stara i nova vrednost, kao i porez sadržan u staroj i porez u novoj vrednosti.

Zbog promene stope poreza na promet prilikom prve akontacije nemoguće je uzeti stope poreza koje su važile za prethodnu godinu, tj. na dan 31.12.2001.g. već ćemo 15.01.2002.g. sračunati nove preračuante stope na bazi početnog stanja i prometa za period 1.1.-15.01.2002.g.

Kod ukalkulisane metode javiće se razlika poreza, tj. više plaćen poreza na račune saveznog poreza za iznod poreza u zalihama, o čemu treba konsultovati poreski organ radi dogovora o načinu regulisanja ovog poreza, eventualnog povraćaja ili preknjižavanja.

MATERIJALNO KNJIGOVODSTVO

Posle sprovedenog popisa u materijalnom knjigovodstvu pre početka knjiženja promena u novoj 2002.g., ukoliko želimo da pratimo promet artikala po grupama za dozvoljeni kalo rastur, kvar i lom potrebno je da izvršimo promenu, tj. usaglašenje poreskih grupa za svaki artikal u svakom magacinu.

Da nebismo prolazili kroz svaki artikal ručno, napravili smo servisni program koji se nalazi ma meniju

MATERIJALNO / SERVISI / PROMENA GRUPE ARTIKLA

koji automatski čita magacin koji želite i pita vas za promenu poreske grupe. Po završetku promene nastavljamo sa redovnim knjiženjem.

 Za artikle koje u magacinskom vodimo sa ukalkulisanim porezom na promet (cigarete, rakija, pivo, vino i kafa) potrebno je da prođemo kroz program za nivelaciju da bi se izvršilo preračunavanje ukalkulisanog poreza na uplatne račune, i to kroz meni

MATERIJALNO

     KNJIŽENJE

          ULAZ, IZLAZ, FAKTURISANJE

          

          Datum naloga, knjiženja, dokumenta 01.01.2002.g.

          Vrsta promet 48 NIVELACIJA CENA

          Potrebno je proći sve navedene artikle, bez obzira dali se vrši promena cene ili ne.

Kroz meni

MATERIJALNO

     PREGLEDI ZALIHA

          ISPIS KALKULACIJA, 

izvršićete ispis kalkulacije u kojoj ste vršili nivelaciju, gde će na kraju biti ispisani potrebni podaci, a ukoliko ne menjate cenu ukupna vrednost svih podataka bi trebala da bude 0.



ZAKON O RADU i programski paket BusinessWare Payroll

U Službenom glasniku 70/01 od 13.12.2001.g. objavljen je novi Zakon o radu, koji je, možemo slobodno reći, neke oblasti rada i radnih odnosa rešio na mnogo drugačiji i radikalniji način nego do sada.

Ono što je u ovom članku za nas najiteresantnije je oblast zarade i naknade zarada. Zarada, naknada zarade i druga primanja zaposlebnih obrađena su i regulisana članovima 81. do 92. ovog Zakona.

Osnovna karatkeristika ovog dela Zakona jesu suštinski nova rešenja. Odredbe o obavezi pridržavanja Opšteg, Posebnog i drugih kolektivnih ugovora je skinuta, tj. postoji samo za preduzeća članice i potpisnice ugovora, dok je ostalim subjektima ostavljena mogućnost samostalnog uređenja pitanja rada i zarada. 

Zakonodavac je ostavio subjektima – poslodavcu i zaposlenom puno pravo dogovora oko zarade, s tim da neophodno poštovanje minimalne zarade koju će objavljivati Vlada Republike. Novim Zakonom nisu predviđeni nikakvi elementi utvrđivanja zarade već je to prepušteno da se reguliše ugovorom o radu ili prvalnikom. 

Prema članu 81. stav 3 Zakona, zarada se sastoji:

1)       od zarade koju je zaposleni ostvario

-          za obavljeni rad

-          za vreme provedeno na radu

2)       od uvećane zarade, za

-          prekovremeni rad

-          rad na dane praznika koji je neradni dan

-          noćni rad

-          rad u smenama i 

-          drugim slučajevima utvrđenim opštim aktom ili ugovorom o radu

3)       od naknade zarade za

-          državni praznik koji je neradni dan

-          godišnji odmor

-          plaćeno odsustvo

-          vojna vežba

-          odzivanje na poziv državnih organa

-          bolovanje

-          prinudni odmor

-          prekida rada do koga je došlo naredbom nadležnog državnog organa ili nadležnog organa poslodavca, i

4)       drugih primanja predviđenih opštim aktom ili ugovorom o radu.

 Po starom zakonu, u novi zakon nisu kao obaveza uvršteni:

-          minuli rad

-          ishrana u toku rada (topli obrok)

-          regeres za godišnji odmor

-          terenski dodatak

ali je zato u okviru alineje 4 data mogućnost dogovora radnika i poslodavca za uvođenje nekih od navedenih ili nekih novih naknada radnika. 

Ukoliko se opštim aktom ili ugovorom o radu predividi neka obaveza zarade ili drugih primanja ista je obavezujuća za poslodavca.

Osnovnu zaradu ubuduće dogovaraju zaposleni i poslodavac koja ne može biti niža od minimalne zarade koju utvrđuje i objavljuje Vlada. Pod zaradom se podrazumeva bruto zarada.

Druga primanja, kao što su otremnina za penziju, solidarna pomoć, jubilarne nagrade, pomoći u slučaju smrti zaposlenog ili ćlana njegove uže porodice više nisu obaveza poslodavca, već samo mogućnost poslodavca da isplati. 

Naravno, da bi mogli da poštujemo odrebe ovog zakona potrebno je doneti niz normativnh akata u preduzeću, a stare ugovore staviti van snage. Dok se ne potpišu novi opšti akti (Pravilnk o radu...) i ugovori o radu, postoji obaveza poslodavca da poštuje ranije potpisane ugorvore o radu i kolektivne ugovore, ali samo u delu koji nisu u suprotnosti sa Zakonom.

Zakonodavac nije postavio obavezu zaključivanja novih ugovora sa radnicima, već je moguće nastaviti dalje rad i sa starim ugovorima, ali to znači i dalje obavezu poslodavca za isplatu svih zarada, naknada i dodataka predviđenih tim ugovorima koji nisu u suprotnosti sa Zakonom, pa samim tim i cene rada. Smatramo da ipak treba što pre pristupiti izradi novih normativnih akata, a pre svega zato što cene rada objavljene do 21.12.2001.g. ostaju kao zadnje i više se neće objavljivati nove, pa može doći do značajnih problema u isplati zarada.

 U skladu sa napred iznetim, nema potrebe više tumačiti da li topli obrok ide za dane državnog praznika ili ne, ili pak za vreme gorišnjeg odmora, šta je osnovica za minuli rad ili neka druga pitanja, već je potrebno što pre ovu oblast urediti novim ugovorima i drugim normativnim aktima u kojima precizno treba reći koje su sve vrste rada i zarada i koja zarada na koju utiče i kako. Odmah po donošenju takvih pravilika i ugovora potrebno je da se obratite vašem dobavljaču ili direktno našoj firmi radi usaglašenja programa za obračun plata sa vašim pravilnikom, ugovorom i drugim aktima. 

 Na kraju natpisa ukratko ćemo i o jednoj veom bitnoj izmeni. Naime u delu kaznenih odrdbi došlo je do višestrukog povećanja kazni za poslodavca i odgovornog radnika za nepridržavanje odredbi zakona. Među mnogobrojnim kaznama je i kazna od 100.000 do 200.000 dinara ako do dana prestanka radnog odnosa zaposlenom ne izvrši isplatu svih dospelih zarada i drugih primanja, kao i kazna u iznosu od 10.000 dinara ako zaposlenom ne dostavi obračun zarade.



Završetak poslovne godine u maloprodaji

Pre zaključka poslovne godine obavezno se mora ispoštovati sledeći red postupaka:

- izrada svih akontacija poreza na promet za prethodnu godinu;

- izmirivanje obaveza po osnovu akontacije poreza na promet i isknjiženje uplata na poreskim karticama;

- izrada periodičnog obračuna (kumulativnog obračuna) poreza na promet;

- izmirivanje obaveza po osnovu periodičnog obračuna poreza na promet i isknjiženje uplata na poreskim karticama;

- izrada popisa robe u svim maloprodajnim objektima;

- izrada konačnog obračuna poreza na promet;

- izvršenje obaveza po osnovu konačnog obračuna poreza na promet i isknjiženje uplata na odgovarajućim poreskim karticama;

- zaštitno snimanje podataka na nekom od medijuma;

- zaključak stare poslovne godine.

Popis robe treba izvršiti u svim maloprodajnim objektima koji imaju zalihe na dan 31.12.. Popis treba uneti na opciju sa menija:

MALOPRODAJA / POPISI / Popis robe

Nakon unešenog popisa popisna lista se može odštampati na istom meniju:

MALOPRODAJA / POPISI / Popisne liste

Maloprodajni objekti koji su radili u toku godine i prekinuli sa radom isto u toku godine imaju poseban tretman kod popisivanja. Naime opcije za konačni obračun poreza i zatvaranje godine zahtevaju urađene popise za sve maloprodajne objekte, pa je to iz tog razloga. Kako ovakvi objekti nemaju zalihe za popis onda je praktično nemoguće uraditi popis u tim objektima. Zato je uvedena nova opcija za simulaciju popisa u ovim objektima i nalazi se na meniju za popise:

MALOPRODAJA / POPISI / Zatvaranje objekta

Ova opcija ne proverava zalihe u maloprodajnom objektu, pa je njome praktično moguće uraditi zatvaranje bilo kog objekta i iz tog razloga treba voditi računa. Kao što je gore pomenuto nakon unosa popisa (i zatvaranju objekata koji su prestali sa radom) moguć je rad konačnog obračuna poreza i zaključak poslovne godine.

Nakon zaključka stare poslovne godine i otvaranja nove poslovne godine biće urađeno:

- prenos zaliha po popisu (kod zatvorenih objekata neće biti preneto nikakvo stanje);

- sva knjiženja u novoj godini, knjižena pre zaključka poslovne godine, biće preneta u novu poslovnu godinu i pri tome će zadržati brojeve u trgovačkoj knjizi;

- popis (početno stanje) će dobiti novi redni broj u trgovačkoj knjizi, što apsolutno neće remetiti ništa u daljim obračunima i knjiženjima;

- u poreskim karticama biće prenešena samo pozitivna salda po poreskim računima;

- stara poslovna godina u maloprodaji biće vidljiva, na već poznati način, iz programa ARHIVA.

Tek nakon zaključene stare i otvorene nove poslovne godine mogu se raditi akontacije poreza na promet u novoj godini.



Godišnje obrade i zaključak godine u programskom paketu BusinessWare Magic

MATERIJALNO KNJIGOVODSTVO

Pre početka unosa i obrade popisa kao uslova za zaključak godine potrebno je izvršiti sva knjiženja u svim magacinima, a koja se odnose na tekuću poslovnu godinu. Takođe treba izvršiti rasknjižavanje svih rashoda, otpisa i drugih preknjižavanja sa artikla na artikal. Podrzumeva se da posle svih knjiženja treba izvršiti i slaganje podatka u finansijskom knjigovodstvu (konta zalihe) i vrednosti zaliha (svih artikala), pa tek po usaglašenju ovih podataka pristupiti daljem radu.

Ukoliko se nekada desilo da ste imali negativne zalihe, tj. da ste prvo knjižili izlaz pa onda ulaz, moguće je da je došlo do neslaganja u odnosu količina * cena i vrednosti zaliha. U tom slučaju potrebno je izvršiti i finansijsku nivelaciju na meniju:

MATERIJALNO / KNJIŽENJE / Finansijska nivelacija

Ovaj program uporedjuje vrednost zaliha sa rezultatom količina * cena, i ukoliko ima odstupanja svodi vrednost zaliha na rezultat količina * cena, a razliku knjiži kao nivelaciju. Na meniju:

MATERIJALNO / PERIODIČNE OBRADE / Liste za popis

možete izvršiti ispis popisnih listi za komisije za popis. Ispis ovih listi nije vezan za završetak knjiženja u materijalnom knjigovodstvu. Ove popisne liste služe komisiji za popis. Ukoliko se kasnije u toku meseca, a posle odštampavanja ovih listi, desi da se otvori novi artikal, komisija isti treba da dopiše na popisne liste.

Po završteku svih knjiženja i izrade Finansijske nivelacije radimo popis i obradu popisa. Obradu svih podataka moguće je vršiti odjednom za sve magacine, ili pojedinačno magacin po magacin. Bitno je samo da se sledi red radnji za svaki magacin i da se ne preskoči neka od datih opcija.

MATERIJALNO / PERIODIČNE OBRADE / Knjižno stanje (OBAVEZNO POZVATI OVAJ PROGRAM)

On vrši prenos knjižnog – knjigovodstvenog stanja u stvarno stanje, tako da se prilikom unosa popisa unose samo artikli koji imaju različito stanje od knjižnog. Nema potrebe pozivati svaki artikal. Obradu knjižnog stanja moguće je vršiti odjednom za sve magacine ili svaki magacin pojedinačno.

Unos popisa

Ovim programom se vrši unos stvarnog stanja po popisu za magacine za koje je urađen prenos knjižnog stanja u stvarno stanje. Može da se vrši unos svih artikala, a može i unos samo artikala čije se stvarno stanje razlikuje od knjižnog stanja.

Popisne liste

Vrši se ispis popisnih listi sa obračunom viškova i manjkova. Ukoliko pregledom ovih listi ustanovimo da smo negde u unosu podataka pogrešili, vraćamo se na unos popisa, i unosimo ispravno stanje gde smo pogrešili, ponovo ispisujemo popisne liste i tako dalje sve dok nam obračun popisa ne bude u redu.

Knjiženje viškova i manjkova

Ukoliko ste prilikom prepisa knjižnog u stvarno stanje uzeli opciju «svi magacini», onda je potrebno da pre ovoga programa izvšite unos popisa i ispis popisnih listi za sve magacine, pa tek kada sve popisne liste budu u redu pozivate ovaj program i vršite rasknjiženje viškova i manjkova na kartici artikla.

Ukoliko ste izabrali opciju «magacin po magacin» onda je potrebno završtiti sve programe (Knjižno stanje, Unos popisa, Popisne liste, i ukoliko ima viškova i manjkova Knjiženje viškova i manjkova), pa se onda vraćate na isti postupak za drugi magacin. Prilikom obrade popisa za svaki magacin posebno potrebno je posebno voditi računa da se ne preskoči neki magacin.

Ukoliko ste izabrali opciju obrade za sve magacine odjednom, onda se pojedinačno može vršiti unos popisa i ispis popisnih listi, a obrada viškova i manjkova po završetku svih magacina.

Po zavšetku obrade popisa vršimo ispis dnevnika rada i prepis podataka u finansikog knjigovodstvo. Prepis će biti urađen ukoliko postoje veze za knjiženje viškova i manjkova. Ukoliko ne postoje na obračunu popisa imate iznose viškova i manjkova, i iste treba proknjižiti u finansijsko knjigovodstvo.

Kada ste izvšitili unos i obradu popisa za sve magacine prelazimo na ZAKLJUČAK GODINE. Prilikom zaključka godine vrši se ispis stanja magacina, kartice artikla, stanja u magacinu po račuopolagačima i kartice po računopolagačima. Ovako ispisani podaci se zajedno sa bazama prebacuju se na poddirektorijum MATnn, gde je nn oznaka poslovne godine.

Po završetku obrade pregled podataka ranijih godina moguć je komandom:

ARHIVA

sa tekućeg direktorijuma.

Upozoravamo vas da čuvanje ovako “odštampanih” podataka na disku nije pouzdano, a još manje je pouzdano iste snimiti na disketu. Preporučujemo da se isti prekopiraju na neki od pouzdanijih medija, kao što je Compact Disk (CD), eventualno ZIP drive ili pak izvršiti odštampavanje istih na papiru. Obaveza čuvanja i zaštite podataka prethodnih godina je u vašoj nadležnosti i vi preuzimate odgovornost za bezbednost podataka ranijih godina.



Godišnje obrade, ispis bilansa i zaključak godine u finansijskom knjigovodstvu

U sklopu godišnih i periodičnih obrada, programskim paketom BusinessWare Finex predviđen je ispis obrazaca Bilansa uspeha, Bilansa stanja i Aneksa. Da bi ispis obrazaca bio uspešan, kao i sam zaključak godine potrebno je pridržavati se određenih pravila.

U okviru knjiženja i ispisom stanja konta potrebno je utvrditi rezultat poslovanja i isknjižiti isti potrebnim stavovima:

- obračun i knjiženje odstupanja, razlike u ceni, poreza, amortizacije, revalorizacije i dr.

- utvrditi rezultat poslovanja

- proknjižiti prenos troškova stavovima 7.../590

- proknjižiti prenos prihoda stavovima 690/7...

- izvršiti utvrđivanje i knjiženje rezultata u okviru klase 7

- rasporediti rezultat sa klase 7 na dobit ili gubitak

Po završetku ovih stavova radi se ispis bilanasa:

- bilBilans uspeha – Pre puštanja pripreme i ispisa Bilansa uspeha potrebno je proveriti da li sva konta imaju odgovarajući saldo (naročito kupci, dobavljači, avansi i dr.), ukoliko ima potrebe iste prekinjižiti (avansi, krediti i dr.). Po utvrđivanju pravilnog salda na meniju:

FINANSIJSKO / BILANSI / Priprema i ispis BU

- vršimo pripremu podataka za ispis Bilansa uspeha i ispis istog. Ukoliko podaci u bilansu prilikom zaokruživanja u 000 dinara imaju odstupanja, programom:

Unos / ispravka BIL

- vršimo eventualne ispravke ali samo iznosa u 000 dinara. Po završetku ispravke vršimo ispis obrasca Bilansa uspeha programom

Ispis BU

- gde vršimo ispis podataka u skladu sa ispravkama koje smo uradili. Ukoliko opet postoji neko odstupanje istim postupkom vršimo potrebne izmene.

Napominjem da posle izvršenih izmena pozivamo program Ispis BU, bez programa Priprema i ispis BU, jer ukoliko bi smo pozvali ovaj program, onda bi smo poništili efekat urađenih izmena.

Na isti način vršimo ispis i ispravku Bilansa uspeha u okviru menija:

FINANSIJSKO / BILANSI / Priprema i ispis BS

FINANSIJSKO / BILANSI / Ispis BS,

a korekture zbog zaorkužavanja u 000 dinara vršimo programom:

Unos/ispravka BIL

Pre ispisa Bilansa stanja potrebno je takođe proveriti da li sva konta imaju pravilan saldo. Ukoliko neki konto ima negativan saldo, tj. suprotno nego što treba prenosom konta na odgovarajući suprotni konto regulišemo ispis bilansa. Ukoliko ste vršili otvaranje konta ISPRAVKE VREDNOSTI, potrebno je proveriti da li ste pravilno uneli oznaku AOP za taj konto, jer ukoliko nije uneta oznaka AOP, program će taj konto uzeti u okviru salda sa osnovnim kontom, a ne kao konto ispravke vrednosti.

Ukoliko ne postoje uporedni podaci za obrasce Bilans uspeha i Bilans stanja, unos istih je moguće uraditi programom:

FINANSIJSKO / BILANSI / Unos/ispravka BIL

gde vršimo unos potrebnih podataka na određeni dan.

Ispis Anex-a vršimo programom:

FINANSIJSKO / BILANSI / Ispis ANEKS I

gde se vrši samo ispis blanko obrasca ANEKS I, a popunu podataka vršimo ručno.

ZAKLJUČAK GODINE U FINANSIJKOM KNJIGOVODSTVU

Po završetku ispisa obrazaca bilansa pristupamo ZAKLJUČKU GODINE putem menija:

FINANSIJSKO / ZAKLJUČAK GODINE / Zatvaranje klasa

- vršimo rasknjižavanje (zatvaranje) u okviru klasa 5, 6, 7, i 9, tj. program vrši knjiženje na teret svakog konta u okvru klase 5 i u korist konta 590, u korist svakog konta u okviru klase 6 i na teret konta 690, zatvara sva konta u okviru klase 7 i sva konta u okviru klase 9 – datum naloga 31.12., a broj naloga ZAKLJ

- vršimo zatvaranje glavne knjige, gde program čita stanje svakog konta glavne knjige i knjiži stavove za zatvarnje glavne knjige. Datum naloga je 31.12., a broj naloga ZAKLUCAK.

Ukoliko želite da vi sami ručno zatvorite glavnu knjigu, zbog prepisa početnog stanja i ispisa podataka za pregled potrebno je da se držite pravila o datumu i broju naloga.

. Po završetku ovog knjiženja programom:

Zaključak godine

vršimo:

- ispis kartice partnera na svim kontima koja su proglašena analitičkim kontima

- ispis stanja partnera na svim kontima koja su proglašena analitičkim kontima

- ispis stanja svih konta

- ispis zaključnog lista

- zatvaranje svih ostalih konta – klasa

- ispis svih knjiženja na kontima (kartica konta)

- ispis stanja svih naloga za knjiženje

- ispis svih naloga po stavkama - analitički

- ispis kartice konta glavne knjige (sintetička kartica)

- ispis naloga – sintetika

- ispis dnevnika knjiženja po danima

- ispis poreske kartice za konta koja ste proglasili za način 4

- ukoliko imate programski paket osnovna sredstva vrši se i ispis kartica osnovnih sredstava, stanja osnovnih sredstava i popisa osnovnih sredstava

Po završetku ovih ispisa vrši se prenos podataka na poddirektorijum FINnn gde je nn oznaka godine, i prepis svih podataka i urađenih ispisa na isti. Zatim program vrši prenos početnog stanja po kontima u novu poslovnu godinu, u skladu sa načinom kako smo naveli u matičnim podacima konta (stanje konta, stanje partnera na kontu, otvorene stavke po partnerima na kontu, stanje po mestima troškova po partnerima na kontu, otvorene stavke po mestima troškova po partnerima na kontu, stanje po broju dokumenta – poreski račun), a po završetku ovog prenosa proveravamo da li je bilo knjiženja u novoj poslovnoj godini, i ukoliko je bilo vršimo prenos svih knjiženja u novu godinu.

Po završetku obrade pregled podataka ranijih godina moguć je komandom:

ARHIVA

sa tekućeg direktorijuma. Upozoravamo vas da čuvanje ovako “odštampanih” podataka na disku nije pouzdano, a još manje je pouzdano iste snimiti na disketu. Preporučujemo da se isti prekopiraju na neki od pouzdanijih medija, kao što je Compact Disk (CD), eventualno ZIP drive ili pak izvršiti odštampavanje istih na papiru. Obaveza čuvanja i zaštite podataka prethodnih godina je u vašoj nadležnosti i vi preuzimate odgovornost za bezbednost podataka ranijih godina.



Zaključak godine i pregled arhiva ranijih godinak

Prilikom zaključivanja poslovne godine podatke iz stare poslovne godine je potrebno arhivirati - odštampati bilo na papiru bilo na nekom od magnetnih medija. Ispis podataka za štampanje je automatsko prilikom zaključivanja godine u svakom od delova paketa BusinessWare.

DOS verzija

Zapravo zaključivanjem se ispisuju svi podaci iz evidencija u datoteke na disku tako da se mogu pregledati bilo kojim programom za pregled tekstualnih datoteka. Prilikom arhiviranja se kreira program ARHIVA.BAT kojim se mogu pregledati arhivirani podaci i koji ostaje u trajnom vlasništvu imaoca arhiviranih podataka.

Program za pregled arhiva se poziva tako što se nalazite na dirktorijumu tekuće godine firme za koju se vodi knjigovodstvo i iz DOS prompta otkucate

ARHIVA

nakon čega ne treba zaboraviti da pritisnemo Enter dirku. Program je sam dovoljno intuitivan da ga nećemo objašnjavati. Pojedine opcije se biraju tako što se pritisne broj ili znak na tastaturi bez pritiskanja Enter dirke. Najpre se mora izabrati poslovna godina koju hoćemo da gledamo, a zatim poslovna evidencija. Sam uvid arhiva vrši se poznatim programom LIST.

Često puta potrebno je pronaći neko pojavljivanje nekih znakova (nekog teksta) u arhivi programom LIST, kao što je to slučaj sa pregledom arhive kupaca i dobavljača. Na slici su dati podaci koji su dobijeni iz opcije sa menija:

1. Kartica partnera

Kada se pritisne “1” dobija se:

LIST 1 10-31-97 19:44 FIN93\KARTPP.TXT

Firma "MOJA FIRMA" 93

Konto 041000 ULOZENA SREDSTVA U BANKE N.P

19350 KNJAŽEVAC tel.

KARTICA PARTNERA NA KONTU PO DATUMU NALOGA OD 01/01/93 DO 31/12/93

Software by Micro Business

***********************************************************

Nalog i datum Vez.dok Dokument i datum Duguje Potražuje

***********************************************************

1 10193 1 10193 ,01

5/11 310393 8/11 150393 1,14

5/27 310393 3651 110393 1,09

1/243 251093 243 251093 500.000,00

DEN 131293 131293 131293 131293 500.002,24-

DEN 131293 131293 131293 131293 1,00

===================================================

UKUPNO ZA PARTNERA 1,00

SALDO PARTNERA 1,00

UKUPNO NA KONTU 1,00

Command *** Top of file *** Toggles: h8kMpswTclj Keys: X=exit ?=Help

Ovo je poznati izgled programa LIST. U poslednjoj liniji na ekranu nalazi se komandna linija programa LIST. Ukoliko želimo da pretražujemo kartice partnera (kupaca i dobavljača) potrebno je otkucati slovo “S” ili “s” da bi se pristupilo pretraživanju. Poslednja linija na ekranu promeniće izgled i sada će se od Vas zahtevati da otkucate tekst ili znakove koje želite tražiti u ovoj arhivi. Poslednja linija će izgledati ovako sa ukucanim znakovima “MOJ DOBAVLJAC” koje želimo da program LIST pronađe u arhivi:

Scan > MOJ DOBAVLJAC Toggles: h8kMpswTclj Keys: X=exit ?=Help

Nakon ukucanih znakova potrebno je pritisnuti Enter kako bi započelo ptretraživanje. U toku pretraživanja u donjem levom uglu biće ispisano:

Looking

što je znak da se vrši pretraživanje. Kada se željeni tekst pronađe biće vidno istaknut na ekranu, a ukoliko se ne nađe, poslednja linija ekrana će izgledati ovako:

Command *** Text not found *** Toggles: h8kMpswTclj Keys: X=exit ?=Help

Treba napomenuti da će se pronaći bilo koje pojavljivanje ukucanog teksta koje može biti sadržano i u nekom drugom kontekstu. Ukoliko nismo zadovoljni pronađenim, možemo izvršiti pretraživanje dalje, naniže, kroz arhivu pritiskom na dirku “F3”, sve dok ne pronađemo željeni podatak. Ovo je traženje nekog podatka s početka ka kraju arhive i isto je moguće učiniti samo obrnuto: s kraja ka početku arhive. Postupak je isti samo što se namesto funkcijske dirke “F3” kuca dirka “F9”. U toku pretraživanja moguće je naizmenično koristiti tastere “F3” i “F9” za pretraživanje “na dole” i “na gore”.

Što se tiče sistema pretraživanja, uvek kada treba tražiti neki podatak potrebno je najpre proveriti da li ga ima u stanjima. To znači ukoliko tražite poslovnog partnera, potrebno je prvo proveriti da li postoji u stanju partnera, ili pak ako tražite karticu nekog artikla potrebno je prvo proveriti u stanju skladišta da li artikal uopšte postoji. Arhive sa stanjima obično su mnogo kraće za pretraživanja i mogu pružiti maltene trenutne informacije o onome šta tražimo. Tako ako želimo da tražimo neku karticu konta u arhivi kartica konta, potrebno je otići i proveriti stanje konta da li je na tom kontu uopšte knjiženo u arhiviranoj godini, jer je to mnogo brži način od beskonačnog pretraživanja arhiva kartica konta.

Iz programa LIST, o kome smo do sada govorili, moguće je vršiti i ispis na lokalnom štampaču. Ispis se vrši na taj način što se ispisuje sadržaj ekrana, tako da je najpre potrebno dovesti na početak ekrana mesto u arhivi odakle želimo da ispis počne. U tu svrhu najbolje je na početak ekrana dovesti (kursorskim strelicama) početak kartice, s obzirom da se na početku kartice nalaze kontrolni kodovi koji će Vaš štampač podesiti za ispis. Ovo treba da bude obavezujuće ukoliko želite da Vaš odštampani dokument dobije formu onoga na ekranu. Svi ispisi se rade na papiru 240x12” (A4), izuzev arhive zaključnog lista za koji se mora postaviti 380x12” (A3) papir.

Samo štampanje započinje, nakon pozicioniranja dokumenta i uključenja štampača, pritiskom na dirku “P” ili “p”. Program LIST će odštampati samo sadržaj do dna ekrana, pa za nastavak štampanja treba pritisnuti dirku Enter ili PageDown. Štampanje prekidamo tako što ponovo pritisnemo dirku “P” ili “p”, što znači da naizmenično pritiskanje ovog slova uključuje, odnosno isključuje štampanje. Nadamo se da će ovo uputstvo pomoći da se lako snalazite u pretraživanju Vaših arhiviranih podataka.

Izlazak iz programa LIST je pritiskom na dirku <ESC>, ili dirku “X”, uz uslov da je u zadnjem redu na ekranu reč COMMAND, tj. zadnji red treba da izgleda ovako:

Command Toggles: h8kMpswTclj Keys: X=exit ?=Help

 

Ukoliko vam nešto nije jasno, pritiskom dirke “?” ili “H” dobićete na ekranu kompletan Help za rad sa programom List na engleskom jeziku.

Windows verzija

BuinessWare 2000™ Pregled Arhiva je program namenjen korisnicima računovodstvenog programskog paketa BusinessWare™ i služi za pregled arhiva iz prethodnih godina. Program pripada novoj generaciji softvera, radi samo u Windows okruženju i treba da korisnicima omogući lakši, udobniji i efikasniji uvid u arhive.

Instalacija programa

Ubacite CD "Knjigovodstvena arhiva" u CD uređaj;

Otvorite ikonu My Computer (dupli klik mišem);

U prozoru My Computer pronađite i otvorite ikonu CD uređaja na kojoj piše "Arhiva";

Kada otvorite sadržaj CD-a, pronađite i otvorite direktorijum (folder) WinPrArh;

Pronađite i pokrenite program SETUP;

Po završenoj instalaciji možete startovati program klikom na dugme START i odabiranjem opcije iz Windows menija: PROGRAMS > BusinessWare 2000 > Pregled Arhiva.

Prilikom prvog startovanja programa potrebno je izvršiti konfiguraciju arhiva,program automatski startuje modul za konfiguraciju, klikom na dugme Nova arhiva otvara se deo za upis nove arhive u polje naziv arhive upišite opisni naziv Vaše arhive, na levoj strani izaberite CD uređaj, kada ste pravilno izabrali u polju Arhivski direktorijum treba da piše npr. "d:\", nakon toga pritisnite dugme upiši arhivu, zatim dugme izlaz.

Konfiguracija arhiva

Da bi program mogao uspešno da radio potrebno je pre početka upotrebe "konfigurisati arhive", tj. podesiti direktorijume sa arhivama.
Prilikom prvog startovanja programa, automatski će se startovati i program za konfiguraciju arhiva (slika 1.). Ukoliko korisnik ne unese ni jedan direktorijum sa arhivama program će prekinuti rad.

Pri startovanju konfiguracionog programa korisnik ima tabelarni pregled već upisanih arhiva i mogućnost da unese novu arhivu ili prekid rada konfiguracionog programa (slika 1.).

Pritiskom na dugme Nova Arhiva u donjem delu aktivnog programa pojavlju se polja za unos podataka (slika 2.). Program sam dodeljuje Oznaku (broj) Arhive (npr. ARHIVA1) i pozicionira se na polje za unos Naziva Arhive. U ovo polje korisnik unosi proizvoljni (opisni) naziv za Arhivu (npr. Radna Arhiva, Arhiva iz 1998 i sl.), jedino ograničenje je da naziv arhive ne može biti duži od 250 karaktera. U polje Arhivski direktorijum korisnik unosi putanju do direktorijuma sa arhivama, može je ukucati, ali je sigurnije da odgovarajući direktorijum izabere iz pregleda direktorijuma na levoj strani programa (Slika 3.).

Posle uspešnog unosa podataka korisnik pritiskom na dugme Upiši Arhivu vrši upis podataka u konfiguracionu datoteku i upisani podaci se pojavljuju u tabeli.
Pritiskom na dugme Izlaz, korisnik izlazi iz režima konfigurisanja, program nastavlja sa radom i odmah je moguć pregled novounetih arhiva.
Konfiguraciju Arhiva korisnik može izvršiti u bilo kom delu izvršavanja programa biranjem stavke Konfiguracija Arhiva iz menija Opcije.

Izbor Arhive i pregled dokumenata

Po startovanju, program na Navigatoru prikazuje pregled direktorijuma iz prvog definisanog Arhivskog Direktorijuma (slika1.). Klikom miša na odgovarajući direktorijum, korisnik dobija pregled sadržaja arhive (slika 2.).

Naziv arhive sadrži broj, koji označava poslovnu godinu, i vrstu knjigovodstva na koju se odnosi data arhiva (npr. "1999 Finansijsko knjigovodstvo"). Klikom miša na odgovarajuću stavku na donjem delu Navigatora pojavljuje se spisak Arhiva čiji se uvid može izvršiti klikom miša na naziv odgovarajuće arhive (npr. "Stanje partnera"), posle čega se sadržaj traženog dokumenta pojavljuje na desnoj strani programa i spreman je za pregled i štampu.

Program sadrži detaljno uputstvo za rad tako da korisnik može u svakom trenutku, pritiskom na taster F1 da dođe do informacija kako da izvrši određenu operaciju.



Uvodnik

Ova godina je, kao što smo i predviđali, godina promena. Nakon promena u poreskom sistemu, o čemu smo pisali u jedanaestom broju, došlo je do daljih promena.

Naravno da ne izlazi Vaš i naš bilten samo kada su u pitanju promene u zakonodavstvu, već kada za to postoji dovoljan broj razloga. Upravo sada, ovoga juna gospodnje 2001. godine, ima i previše razloga za izlazak novog broja. Tu su izmene u platama, poreskim računima i po nama najvažniji događaj promene cena BusinessWare programskog paketa.

Potpuno smo svesni da je ovo totalno nepopularan potez, ali smo takođe svi zajedno svesni da je došlo do poskupljenja svega i svačega i da je ovaj potez praktično iznuđen. Prethodni cenovnik je aktuelan još s početka 1998. godine, kada su cene struje, životnih potrebština bile mnogo puta manje i kada je taj cenovnik potpuno odgovarao tom vremenu. Novi cenovnik ne odražava linearni skok cena, već se vodilo dosta računa o odmeravanju cena prema ciljnom tržištu.

U ovom broju takođe možete naži skoro sve informacije o saradnji sa Micro Business-om.



Bruto sistem plata i primena istog u programskom paketu BusinessWare Payroll

Od 1.juna stupili su na snagu Zakoni koji regulišu bruto sistem primanja. Ovim zakonom predviđeno je utrvrđivanje cene rada i obračun plate po bruto sistemu, tj. ugovara se cena rada u bruto iznosu, od koje se odbijaju porez na liča primanja i socijlani doprinosi na teret zaposlenog, a koji su različiti u kategorijama radnih odnosa, tj, po isplatiocima plata. 
Druga velika izmena je određivanje šta čini platu – zaradu radnika, i pravo radnika na isplatu: 

  • zarada radnika koju ostvari na osnovu cene rada, radnog učinka i vremena provedenog na radu 
  • naknade zarade, gde spadaju sve vrste naknada, kao što su 
    • po osnovu korišćenja godišnjeg odomora 
    • po osnovu plaćenog odsustva 
    • po osnovu odsustva u dane državnog i verskog praznika 
    • odstustvo prilikom davanja krvi, tkiva i dr 
    • stručno osposobljavanje 
    • prisustvo sednicama državnih organa, organa uprave i dr. 
    • vojna vežba i drugo odazivanje na poziv vojnih organa 
    • učešće u raznim takmičenjima, 
    • bolovanje 
    • i druge naknade po raznim odstustvovanjima za posla 

 

  • dodaci na zaradu (visina se utvrđuje kolektivnim ugovorom, a tu spada: 
    • dodatak za rad na dan državnog i verskog praznika najmanje 110% 
    • dodatak za rad noću, najmanje 26% 
    • dodatak za prekovremeni rad, najmanje 26% 
    • dodatka za rad u smenama 
    • dodatak na vreme provedeno u radnom odnosu – minuli rad, 0,4% po godini
    • dodatak za ishranu – topli obrok, 20% prosečne plate privrede Republike 
    • dodatak za korišćenje godišnjeg odmora, 1 prosečna bruto plata Republike 
    • terenski dodatak, najmanje 3% 
    • ostali dodaci koji se mogu odrediti kolektivnim ugovorom 

 

  • obaveze koje zaposleni plaća po osnovu poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje iz zarade 

Propisani su i novi obrasci, nešto složeniji nego do sada, ali valja ćemo se snaći. 


Najbitnije izmene su u domenu obaveze plaćanja pripadajućih doprinosa na platu radnika iako ona ne bude isplaćena. Naime, stvorena je obaveza poslodavcima da do 30-tog u mesecu izvrše uplatu pripadajućih doprinosa na zaradu radnika, iako platu nisu uplatili. Ova obaveza važi počev od plate za maj 2001.g.. Poslodavci koji kasne sa isplatom plata mogu u junu mesecu da krenu sa isplatom plate za maj, ali je potrebno da prethodno se sa drugim strukturama u firmi (sindikat, radnici) usaglase rokovi i dinamiku isplate zaostalih plata. Ukoliko to ne urade, u mesecu junu ih čeka plata koja je na redu i doprinosi za mesec maj, idućeg meseca opet i tako redom. Uplata doprinosa bez plate se ne smatra izmirenjem obaveze za doprinose za mesec, već se prilikom isplate zarade za konkretni mesec vrši konačan obračun doprinosa, a uplaćuje se razlika između obračunatih i ranije uplaćenih. Ovo je zbog toga što se uplata doprinosa vrši na propisane osnovice, a kod obračuna plate doprinosi se obračunavaju i uplaćuju na podatak koji je veći izmedju plate i osnovice. Takođe do promene obračunatog doprinosa može doći i zbog promene najnižih osnovica. 

Još jedna pozitivnost koja je doneta je po pitanju promena osnovica. Naime sve osnovice se sada usaglašavaju tromesečeno, a ne kao ranije za I i II stepen svakog meseca, a za ostale stepene tromesečno. Ova promena je dobra jer produžava "vek trajanja plate", tj, obračun plate može da se radi bilo kad u periodu od 3 meseca i važiće. 

Iako na prvi pogled male izmene, prelazak na bruto sistem otvara mnoga pitanja. Neka od njih su: 

  • šta ako radnik nema dovoljnu bruto zaradu da mogu iz nje da se obračunaju i isplate pripadajući porezi i doprinosi. Jedan od primera za ovo pitanje je i isplata samo toplog obroka bez plate, obzirom da se i on sada računa kao plata. U ovom slučaju to bi bila I akontacija plate za mesec, ali ako neki radnik nema pravo na topli obrok za ceo mesec (službeni put, odmor...) i njegov iznos toplog obroka ne podmiruje obaveze iz bruto plate, da li do znači da on ne samo da neće ništa da primi već će morati firmi i da doplati ???????? 
  • šta ako se radnik odrekne plate, da li se odriče bruto ili neto zarade, na šta se plaćaju porezi i doprinosi i koliko 
  • neplaćeno odsustvo do 30 dana ima i doprinose na teret zaposlenog, iz kog iznosa da se isplati kada je to neplaćeno odsustvo i nema zarade radnika, 
  • da li je cena rada u bruto iznosu jedinstvena za sve kategorije radnog odnosa – isplatioce, mislimo na redovan rad, bolovanje preko 60 dana, porodiljsko odstustvo, invalidninu.... Ako je ista onda su ove druge kategorije rada privilegovanije, tj, zbog manjih stopa doprinosa na teret zaposlenog njima će od ukupne bruto zarade ostati veći iznos neto "koji nose kući", obzirom da se sada više ne zove neto zarada već "iznos koji se nosi kući".  
  • šta sa firmama koje su u permanentnoj blokadi žiro računa pa ne mogu da isplate zarade, da li obaveze po doprinosima imaju prvenstvo ili cela zarada..... 
  • šta sa podacima u kartonu radnika do sada i od sada, tj, šta ćemo i kako ćemo da sastavljamo M4 za 2001.godinu, tj, gde i u kom obliku da evidentiramo podatke o sadašnjim primanjima u odnosu na prethodna primanja..... 


Ovo su samo neka od pitanja za koja očekujemo odgovore, ali su to istovremeno i veoma bitna pitanja jer mnoge stvari u samom sistemu obračuna, a najviše po pitanju programskog rešenja, zavise od toga. 

U našem programskom paketu BusinessWare Payrol, pokušali smo, a nadam se i da smo uspeli, da donete Zakone ugradimo i omogućimo Vam lak i prijatan rad. 

Vizuelno posmatrano, trudili smo se da po pitanju ekranskog rada i unosa nema nekih velikih promena. Najbitnije su sledeće stvari: 

  1. cena rada firme mora biti utvrdjena u bruto iznosu. Isto se odnosi i na vrednost boda, ukoliko firma radi po sistemu bodova. 
  2. za svakog radnika je potrebno uneti njegovo dnevno radno vreme u matičnim podacima radnika, a zbog ispisa platne liste koja je propisana na obrascu OZ 
  3. u mesečnim podacima je pored fonda sati za mesec potrebno uneti i broj radnih dana za mesec, jedinstveno za firmu 
  4. pre bilo kakvog rada u obračunu plate, potrebno je uneti mesečni podatak o kome mesecu se radi. Ovo je potrebno zbog pamćenja podataka po mesecima, zbog kumuliranja za mesec, ukoliko firma odluči da vrši isplatu zarada za jedan mesec, topli obrok za neki drugi, a doprinose da uplaćuje za zadnji mesec. Ovakav način rada je veoma komplikovan i finansijski neisplativ za firmu, ali je moguće da bude i takvih primera. 

Osim ovih, drugih vizuelnih efekata nema. 

Javljaju se određeni problemi u zaokružavanju kod obrasca OD, ali efekat je u principu 1 dinar, zbog toga što odredjene kolone imaju više sabiraka, pa u zavisnosti kako se izvrši zaokružavanje u njima tako se dobijaju podaci, ali nadamo se da Služba planog prometa neće praviti problema obzirom da je to normalno u slučajevima zaokružavanja. 

Pre početka rada programskim paketom potrebno je izvršiti neka dodatna podešavanja u podacima o vrstama plaćanja. Postojeće vrste plaćanja treba grupisati po vrstama datim u Pravilniku za OD obrazac i pravilniku za OZ obrazac, kao i po potrebi otvoriti nove. Po ovom pitanju preporučujemo Vam da se obavezno konsultujete sa službom tehničke podrške naše firme. 

Naravno ono što je možda najbitnije, ali nije od uticaja na rad našeg programa, potrebno je izvršiti usaglašenje sa Kolektivnim ugovorom po pitanju odredjivanja cene rada i prava na određene naknade. 

Određivanjem plate i cene rada u bruto iznosu kao nepoznat javlja se podatak o neto zaradi, tj, zaradi koju zaposelni nosi kući. Ovaj iznos može mnogo da varira u zavisnosti da li je bruto ostvarena plata u okviru propisane osnovice za traženu kvalifikaciju radnika, ili mnogo ispod nje, ili pak, a što će sigurno biti redak slučaj, daleko veća od nje, tj, veća i od petostrukog iznosa proseka Republike. 

Na ovako definisanu zaradu obaveze su: 

  • porez na zaradu, u iznosu od 14%, i osnovica za njegov obračun je ukupna bruto plata radnika doprinosi na teret zaposlenog i to: 
    • PIO 9,80% 
    • Zdravstveno 5,95% 
    • Nezaposlenost 0,55% 

      Osnovica za ove doprinose je konkretna zarada ukoliko je ista veća od propisanih osnovica, a ukoliko je manja osnovica je propisana osnovica

 

  • kada od definisane bruto zarade oduzmemo porez i doprinose dobijamo neto iznos, ili "iznos koji zaposleni nosi kući". 
  • Na teret poslodavca se obračunava i isplaćuje: 
    • PIO 9,80 % 
    • Zdravstvo 5,95% 
    • Nezaposlenost 0,55% 

      Osnovica se računa isto kao i kod doprinosa na teret zaposlenog

    • Porez na fond zarada u iznosu od 3,5% 

      Ne plaća se na bolovanje na teret Zavoda, naknade za rad invalida i porodiljsko odsustvo

    • Doprinosi komorama i zadružnim savezima

Jedna još veoma bitna novina je data u Kolektivnom ugovoru, a to je mogućnost da poslodavac, u skladu sa rezultatom poslovanja, može da donese odluku o umanjenju cene rada firme u odnosu na gransku cenu rada najviše u iznosu do 30%, a što je veoma povoljno za naše uslove poslovanja i rezultate rada koje ostvarujemo. 

U našem programskom paktu ugradili smo sve navedene izmene, ali smatramo da u veoma brzo treba da dođu još neka pojašnjenja vezana za obračun i isplatu plate, tako da očekujemo još izmena i dopuna programskog paketa u narednom periodu.



Novi uplatni računi za uplatu poreza na promet

Ministar finansija i ekonomije, na osnovu člana 89. tačka 1. Zakona o javnim prihodima i javim rashodima ("Sl. glasnik RS", br. 76/91, 41/92, 18/93, 22/93, 37/93, 67/93, 45/94, 42/98, 54/99 i 22/2001) doneo je novu Naredbu o uplaćivanju određenih prihoda budžeta Republike, autonomne pokrajine, opština, gradova, grada Beograda i prihoda organizacija obaveznog socijalnog osiguranja

Naredba je objavljena u "Službenom glasniku RS", br. 25/2001.

Računi za uplatu obaveza po osnovu akciza i poreza na promet od 1.04.2001. godine

Pregled uplatnih računa koji su vezani za obaveze koje su nastale po osnovu novog Zakona o akcizama ("Sl. gl. RS", br. 22/2001) i novog Zakona o porezu na promet ("Sl. gl. RS", br. 22/2001), dakle za obaveze koje su nastale od 1.04.2001. godine :

Red. broj Naziv računa Broj računa
1 2 3
  POREZ NA PROMET PROIZVODA
 
1.
Porez na promet proizvoda (opšti režim) 840-2026
2.
Porez na promet lekova sa posebne liste 840-20278
3.
Porez na promet ostalih lekova, medicinskih sredstava, ortopedskih pomagala i sl. 840-20283
4.
Porez na promet duvanskih prerađevina, alkoholnih pića i kafe 840-20299
  POREZ NA PROMET USLUGA
 
1.
Porez na promet usluga prometa proizvoda na veliko 840-22001
2.
Porez na promet komunalnih usluga 840-22017
3.
Porez na promet finansijskih usluga (kamate za date kredite i pozajmice, bankarske i druge usluge, usluge platnog prometa, berzanske usluge i usluge osiguranja i reosiguranja) 840-22022
4.
Porez na promet ugostiteljskih i turističkih usluga 840-22038
5.
Porez na promet usluga organizovanja priredbi i estrada 840-22043
6.
Porez na promet usluga priređivanja igara na sreću 840-22293
7.
Porez na promet usluga od priređivanja igara na sreću pomoću automata, koji se plaća u paušalnom iznosu 840-22288
8.
Porez na promet usluga u godišnjem paušalnom iznosu 840-22300
9.
Porez na promet ostalih usluga 840-2208

Uplate posebnog saveznog poreza

Za uplate obaveza po osnovu saveznog poreza na promet koriste se do sada važeći računi, tj.:

  • 40818-840-928-21030 – poseban savezni porez na promet proizvoda po stopi od 3%
  • 40818-840-928-28512 - poseban savezni porez na promet usluga po stopi od 3%.

Računi za uplatu obaveza po osnovu propisa su računi koji su važili do 31.03.2001.g. tj. stari uplatni računi po starim stopama.

Za obaveze koje su nastale a nisu plaćene do 31.03.2001. godine po osnovu "starog" Zakona o akcizama i porezu na promet ("Sl. gl. RS", br. 43/94, 53/95, ... i 25/2000), a biće plaćene u narednom periodu, koriste se računi koji su bili u upotrebi do 31.03.2001. godine. (Na ove račune uplaćuje se evenutalna razlika po periodičnom obračunu akontacija poreza na promet za januar - mart koji se podnosi 20.04.2001. godine).

Postupak sa promenom poreza u Poslovnom paketu BusinessWare:

- Pretplate poreza po kumulativnom obračunu 1-3.2001.g. preknjižite sa starih na nove uplatne račune (cigarete, kafu i alkohol na 20299, lekove sa posebne liste na 20278, ostale lekove, medicinska sredstva i ortopedska pomagala na 20283, a sve ostalo na 2026). Kod prenetog poreza ako je pretplata po osnovu uplate istu preknjižite kao uplatu, a ako je pretplata po osnovu plaćenog poreza dobavljačima isti proknjižite kao storno zaduženja.

- Prilikom izrade akontacija u pregledu – akontaciji pojaviće se novi i stari uplatni računi. Stari uplatni računi odnose se na popis zaliha, tj. Nivelaciju po popisu od 31.03.2001.g. Kod plaćanja poreza UKALKULISANOM METODOM iznosi na ovim uplatnim računima biće u minusu i predstavljaju vrednost poreza po starim uplatnim računima i njih treba dodati (pošto su iznosi negativani u suštini izvršiće se umanjenje) na vrednost dobivenu na nove uplatne račune i stope i to savezni porez sa 20236 na 21030, a republičke poreze po vrstama republičkih poreza (cigarette, kafu i alkohol na 20299, lekove sa posebne liste na 20278, ostale lekove, medicinska sredstva i ortopedska pomagala na 20283, a sve ostalo na 2026). Isti postupak treba sprovesti kod knjiženja poreza, i na starim uplatnim računima stornirati obvezu (vrsta knjiženja 1) a proknjižiti obavezu na nove uplatne račune, tako da poreske kartice daju zbireve koje dobijete na akontacijama. (MALOPRODAJA, POREZI, Knjiženje poreza)

- Kod obračuna poreza na alkoholna pića i cigarete poreska osnovica se može umanjiti za iznos posebnih naknada koje su sadržane u vrednost popisanih zaliha proizvoda na dan 01.04.2001.g. Mogućnost umanjenja prestaje kada se zalihe tih proizvoda utvrđene popisom utroše – prodaju. Podatke o iznosu takse dobićete ispisom Knjige poreza na promet za period 01.04 do 01.04.2001.g. Dobijeni iznos takse umanjite od poreske osnovice, ili, što je lakše, na dobijeni iznos primenite preračunatu stopu poreza od 14,1667 i 2,50 i tako dobijene iznose poreza umanjite od iznosa poreza dobivenih u akontaciji.

- U robno-materijalnom knjigovodstvu kod alkoholnih pića i cigareta potatke o posebnoj taksi na vrednost popisa morate izračunati sami na bazi popisa i količina zaliha po popisu.



BRUTO zarade za februar 2001.

Prema saopšrenju RZS br. 68 od 20.03. 2001. godine, prosečne BRUTO zarade u FEBRUARU su:

 

O P I S   XII/2000 I/2001 II/2001 Indeksi
5 : 3 5 : 4
SRJ  Ukupno  6.912   
Privreda  6.390 
Neprivreda  8.516 
Crna Gora  Ukupno  12.395 
Privreda  10.462 
Neprivreda  16.516 
Republika Srbija  Ukupno  6.477  6.091  6.546 101,1  107,5 
Privreda  6.101  5.952  6.463 105,9  108,6 
Neprivreda  7.669  6.578  6.836 89,1  103,9 
Centralna Srbija  Ukupno  6.218  5.928  6.273 100,9  105,8 
Privreda  5.776  5.727  6.155 106,6  107,5 
Neprivreda  7.619  6.627  6.686 87,7  100,9 
Vojvodina  Ukupno  7.191  6.543  7.299 101,5  111,5 
Privreda  6.997  6.573  7.314 104,5  111,3 
Neprivreda  7.810  6.442  7.246 92,8  112,5 
Beograd  Ukupno  7.846  7.278  7.778 99,1  106,9 
Privreda  7.354  7.182  7.884 107,2  109,8 
Neprivreda  8.910  7.635  7.496 84,1  98,2



Promene cena BusinessWare 4

Početkom 1998. godine donet je cenovnik BusinessWare 4 koji je bio sastavljen na bazi poslovnih pokazatelja koji su u to vreme važili. Kao što svi znamo to je bio period pod sankcijama sa izrazito netržišnim mehanizmima koji su pratili našu ekonomiju, gde se standard građana merio potrošačkom korpom u čiji sastav su ulazili uglavnom proizvodi čija je cena bila pod kontrolom države. 

Skidanjem sankcija međunarodne zajednice, ponovnom tržišnom orijentacijom došlo je do porasta cena, koje su bile merilo standarda u pređašnjem periodu, pa je moralo, nužno, doći i do promena cenovnika BusinessWare 4 programskih paketa. Cenovnik je radikalno promenjen u smislu povećanja cena i prestruktuiranja programskih paketa. 

Naime BusinessWare Remote, programski paket za distribuciju podataka iz udaljenih skladišta, pripojen je BusinessWare Wizard programskom paketu. Treba napomenuti da ovaj programski paket jedini nije promenio cenu s obzirom da je postao nezaobilazni deo kupovine u najvećem broju slučajeva. Takođe je BusinessWare Lite dobio još jednog novog člana (BusinessWare Safe) i pritom neznatno poskupeo. 

Novi cenovnik BusinessWare 4 će važiti od 1. juna 2001. godine. Treba napomenuti da će svi sklopljeni ugovori, pre ovog datuma biti ispoštovani i da će čak i stare ponude, koje su date neposredno pre povećanja cena biti važeće do 30. juna. Nadamo se da će ovo biti dovoljno dug period da se započeti poslovi realizuju po veoma povoljnim uslovima po za kupce BusinessWare 4 programskih paketa.

Uslovi prodaje BusinessWare 4 nisu menjani, pa tako i dalje ostaje na snazi maksimalni rabat kod avansnog plaćanja do 20% u slučaju kupovine najmanje 2 programska paketa. Takođe se nisu promenili ni uslovi “kreditiranja”, gde Micro Business prodaje BusinessWare na otplatu do 3 rate.

Treba napomenuti da će se povećanje cena odraziti neminovno na visinu paušalnog održavanja. O ovome će već biti reči u ovom biltenu.



Uslovi kupovine BusinessWare 4

Prošlo je dosta vremena od kada smo pisali o načinima kupovine BusinessWare 4 poslovnog paketa. Naime BusinessWare 4 je profesionalni računovodstveni programski paket koji se prodaje u tri varijante:
· BusinessWare 4 Enterprise (enterprajz),
· BusinessWare Lite,
· BusinessWare 4 (agencijska verzija).
Prva varijnta je se sastoji od mnoštva programskih paketa koji se mogu kupovati po izboru kupca. U prvoj varijanti može se kupiti najmanje samo jedan programski paket i kasnije se po potrebi mogu dokupiti dodatni programski paketi. Ovo je takozvana “Enterprise” varijanta za kupce koji imaju veći broj promena u računovodstvu ili sa specifičnim zahtevima.

Druga varijanta (Lite) je namenjena ciljnom tržištu sa malim brojem promena u knjigovodstvu sa ograničenjem na 7000 stavaka u finansijskom knjigovodstvu. Lite varijanta predstavlja skup programskih paketa iz Enterprise varijante koji su najpotrebniji malim preduzećima sa pomenutim ograničenjem. Treba napomenuti da nije moguć izbor programskih paketa kao u Enterprise varijanti, što znači da nije moguće odbaciti pojedine delove na račun smanjenja cene. Mnogo više o Lite varijanti možete pročitati u ovom biltenu, dok će ovde biti bačen akcenat na kupovinu delova programskog paketa u Enterprise i agencijskoj varijanti.

Treća varijanta BusinessWare-a je u suštini identična Enterprise varijanti sa dodatnim mogućnostima koje su potrebne agencijama za vođenje knjigovodstva. Agencijska verzija je 20% skuplja od Entrerprise verzije i s obzirom da je redak slučaj kupovine nije data u cenovniku. Kod agencijske verzije BusinessWare Administrator može samostalno otvarati knjigovodstva svojih komintenata i vršiti još neke radnje koje nisu moguće u Enterprise varijanti.

Cene koje su date u cenovniku su date za prva dva računara (ili operatera) u mreži. To je praktično donji limit u pogledu broja računara koji se mogu koristiti. Naravno da je moguć rad i na samo jednom računaru, što se u većini manjih preduzeća i čini. Za svaki dodatni računar (ili operatera) dodaje se cena iz poslednje kolone cenovnika, konkretno za svaki deo BusinessWare-a.

To znači ako se kupuje BusinessWare Finex po ceni od 900 DEM za, na primer 6 radnih stanica, cena BusinessWare Finex-a računaće se prema sledećem:
 - za prva dva računara 900 DEM;
 - za preostala četiri računara 90 DEM x 4 = 360 DEM dodatno.
 ---------------------------------------------------------------
 UKUPNO za sva šest računara (radnih stanica) 1260 DEM.

Pod nekim brojem radnih stanica u mreži se podrazumeva broj radnih stanica koje istovremeno mogu raditi sa BusinessWare programskim paketom.

S obzirom da ima mnogo malih preduzeća kojima je potreban veći broj radnih stanica i da ovakav način računanja njima ne odgovara (krajnji iznos je prevelik) može se odobriti popust kod kupovine do 20%, ali samo ako se kupuje u paketu od najmanje dva proizvoda. 

Recimo za kupovinu u paketu sledećih proizvoda iz BusinessWare paketa:
 BusinessWare Finex,
 BusinessWare Magic i
 BusinessWare Trade
daje se popust do 20% za veoma mala preduzeća.

Potpunom otplatom kupljenih delova BusinessWare programskog paketa kupac postaje vlasnik licenci kupljenih delova. To znači da u fazi otplate korisnik ne može biti vlasnik licence, već samo nakon potpune otplate. Kada je u pitanju kupovina BusinessWare programskih paketa može se vršiti u nekoliko mesečnih rata (najčešće tri) i pri tome se gubi popust, ukoliko je postojao.



Načini održavanja BusinessWare-a

Tokom svog postojanja Micro Business je stalno menjao politiku održavanja svog softvera. Otvaranje prema svetu i skidanje sankcija su nametnule dilemu: dali se držati svojih načela ili usvojiti opšteprihvaćeni standard u svetu, kada je u pitanju održavanje softvera. Naravno nije bilo moguće tek tako usvojiti ni jedno, a ni drugo načelo. S obzirom da je naša ekonomija u tranziciji i da su česte promene u zakonodavstvu (ponekad i radikalne) to se neminovno odražava na poslovni softver, pa su troškovi oko implementacije zakonskih izmena izuzetno visoke. Zato je načinjen kompromis izmeđ‘u pomenuta dva načela pa je prihvaćena neka mešavina pomenuta dva.

S obzirom na česte izmene u zakonodavstvu korisnici opravdano zahtevaju da poseduju odgovarajuće verzije softvera koje će biti u skladu sa izmenama zakona. To opet naravno utiče na pomenute troškove u implementaciji tih izmena, pa je zadržano takozvano paušalno održavanje. Ovo je u svetu veoma redak slučaj održavanja softvera, mada ga nešto u poslednje vreme zagovara lider u oblasti proizvodnje softvera, Microsoft. Microsoft planira da uvede paušalno održavanje za svoje proizvode, s obzirom da njihovi proizvodi veoma često obiluju promenama, kako onih tehnoloških, tako i onih kojima se ispravljaju greške na postojećim verzijama softvera. Da li to znači da je Micro Business išao ispred Microsofta?

Šalu na stranu ali ovakav način održavanja je nametnut od velikog broja korisnika koji zahtevaju da njihov BusinessWare softver bude potpuno usklađen sa izmenama zakona. S obzirom da je veoma teško održavati različite verzije istog programskog paketa, prišlo se održavanju samo tekuće (najnovije) verzije BusinessWare-a pa je i isporuka novih verzija dodata pod paušalnim održavanjem. Za to je cena paušalnog održavanja neznatno veća u odnosu na konkurenciju (čini 25%, namesto konkurentskih 20% od vrednosti softvera na godišnjem nivou).

Na taj način BusinessWare korisnik u slučaju paušalnog održavanja, osim usklađivanja BusinessWare softvera sa zakonskim izmenama dobija ujedno i najnovije verzije pomenutog softvera za nešto uvećan godišnji iznos održavanja. Sada se može postaviti pitanje kako će biti usluženi korisnici koji ne žele paušalno održavanje njihovog BusinessWare-a?

Odgovor je jednostavan. S obzirom da ne plaćaju paušalno održavanje, sve izmene (po osnovu zakonskih izmena ili novih verzija) platiće 20% od vrednosti kupljenog softvera po trenutno važećem cenovniku za BusinessWare. Međutim treba napomenuti da ovo važi samo u periodu od 12 meseci od poslednjeg apgrejda. Ako istekne više od 12 meseci od poslednjeg apgrejda (dana kada je poslednji puta vršena izmena softvera) korisnik plaća novi apgrejd sa 50% popusta po trenutnom cenovniku. Ovo je neophodno jer je u našim uslovima period od 12 meseci dug period i za to vreme se BusinessWare radikalno poboljša ili uskladi sa zakonskim izmenama.

Da nisu česte promene zakona, kao u našem slučaju, moglo bi se raditi kao svuda u svetu i nove verzije naplaćivati 50% od vrednosti, a starije verzije pečovati (patch) besplatno radi otklanjanja sitnijih nedostataka. Pri tome stari korisnici ne bi morali da prelaze bezuslovno na nove verzije, već bi koristili stare sve dok ne reše da se tehnološki osavremene.

Paušalno održavanje:

· usklađivanje sa zakonskim izmenama
· nove, tehnološki savremenije, verzije

Održavanje po pozivu:

· u roku od 365 dana popust kod kupovine do 80% od trenutnih cena BusinessWare;
· preko 365 dana popust kod kupovine do 50%.


Dakle sadašnji korisnik BusinessWare-a se mora odlučiti:

· da li želi paušalno održavanje svog BusinessWare-a ili
· ne želi paušalno održavanje i pri tom automatski podpada pod održavanje po pozivu.

I u jedno i u drugom slučaju važe pravila koja su gore pomenuta, bar za sada.

S obzirom da je sada u 2001. godini aktuelna migracija BusinessWare-a sa DOS okruženja na potpuno Windows okruženje, korisnici koji su se odlučili za paušalno održavanje dobiće Windows verziju BusinessWare-a bez nadoknade, jer to naravno ulazi u cenu paušalnog održavanja. Korisnici koji nemaju potpisan ugovor o paušalnom održavanju mogu kupiti najnoviju Windows verziju BusinessWare-a, zavisno od toga da li je prošlo više od 12 meseci od poslednjeg apgrejda ili ne sa 50% ili 80% popusta respektivno.

Treba napomenuti da korisnici koji ne plaćaju paušalno održavanje potpadaju u drugu prioritetnu grupu, što znači da će biti usluženi kada budu opsluženi svi korisnici koji plaćaju paušalno održavanje. To praktično znači da je red čekanja dva do četiri dana. Ovo je i normalno jer se Micro Business trudi da paušalne korisnike opsluži i van radnog vremena, zbog ugovorenih obaveza, dok ostali moraju čekati na opsluženje.



Obuka i stručna zvanja za BusinessWare 4

Obuka za korišćenje programskih paketa iz sastava BusinessWare je predviđena i troškovi obuke su sastavni deo cene kupljenih programskih paketa. Predviđena obuka je jedan slušalac na dan po programskom paketu koji se pominje u cenovniku. Ovo je sasvim dovoljna obuka, mada korisnici sa slabim predznanjem o računarima zahtevaju više vremena. Naravno u obuku koja se ovde pominje uključeno je predavanje samo u vezi programskih paketa koji je dotična firma kupila i sve ostalo nije predmet obuke. Dodatna obuka se može sprovesti prethodno ili naknadno i naplaćuje se po cenovniku. U vezi obuke često je potrebno znati kakav profil ljudi firma kupac treba da obezbedi i kakav profil ljudi se dobija nakon obuke.

Za rad sa programskim paketom BusinessWare Micro Business vrši obuku za sticanje dve vrste zvanja:

· BusinessWare Operater i
· BusinessWare Administrator.

Obuka za profil korisnika BusinessWare Operater je uključena u cenu kupljenih delova programskih paketa i tiče se znanja upotrebe softvera koji se koristi. Ovo je ujedno i najniži nivo znanja potreban za normalan rad sa kupljenim delovima BusinessWare programskog paketa i sasvim dovoljan za normalan rad. Obuka se može vršiti u prostorijama kupca na opremi kupca ili u školskim centrima Micro Business-a, što je ređi slučaj. S obzirom da se vrši obuka samo jednog polaznika po programskom paketu kupcima je najčešće potreban veći broj operatera, pa Micro Business može izvršiti obuku dodatnih operatera. Najčešće kupci ovaj posao poveravaju svojim, već obučenim, BusinessWare Operaterima i na taj način smanjuju troškove obuke.

Obuka za profil BusinessWare Administrator se izvodi isključivo u Micro Business centrima u Knjaževcu i Aleksincu po programu koji propisuje Micro Business. Pravo da prisustvuju imaju BusinessWare Operateri koji su savladali dodatne kurseve za primenu pojedinih operativnih sistema na radnim stanicama. Dakle potrebno je predznanje o nekoj verziji Windows operativnog sistema i odslušan kurs za BusinessWare Operatera. Obuka se izvodi u vidu višednevnog seminara i na kraju se dobija sertifikat o odslušanom i položenom kursu. Ovo znanje je dovoljno za postavljanje i konfigurisanje BusinessWare programskog paketa, za samostalno vršenje apgrejda i za administraciju prava pristupa pojedinim delovima programskih paketa.

S obzirom da je BusinessWare Administrator odgovorna uloga u lancu uvođenja BusinessWare-a posebno se insistira na potrebnim znanjima za polaznike kursa, kao i na stečeni nivo znanja nakon kursa. Pravilo je da svaka iole veća implementacija BusinessWare-a ima svog BusinessWare Administratora. Kod manjih implementacija tu ulogu vrši, za račun kupca, Micro Business bez nadoknade samo prilikom kupovine BusinessWare programskih paketa. Ostala pomoć u radu iz administratorskog domena se posebno naplaćuje.

Prilikom uvođenja većih implementacija posebno se insistira od kupca da kupac obezbedi kvalitetne stručnjake u svom računskom centru, a posebno se to odnosi na:

· administratora baze podataka;
· administratora sistema i
· BusinessWare Administratora.

Ovakav sastav je neophodan u potpunoj i pravilnoj implementaciji BusinessWare programskog paketa, što je između ostalog i interes kupca, jer na taj način visoko koristi svoju investiciju.



BusinessWare Lite ili sve što je potrebno

Početkom 1999. godine nastao je BusinessWare Lite (biznisver lajt), programski paket koji je dosta sličan BusinessWare 4.x u koncepciji i arhitekturi i razlikuje se jedino u ciljnom tržištu kome je namenjen. Kao što i sam “Lite” naziv kaže radi se o softveru koji ima određena ograničenja koja ne bi trebalo da smetaju ciljnom tržištu kome je ovaj programski paket namenjen.

Kao što već sigurno znamo BusinessWare 4.x (x - je namesto brojke koja označava sve verzije koje počinju sa 4) je robustan programski paket koji je namenjen širokom tržištu i kao takav ima svoju cenu, koja nije baš za potcenjivanje za male preduzetnike. Dakle ovakav kakav je nije potpuno orijentisan na male preduzetnike koji nisu spremni da investiraju sumu novca koju će teško u svom poslovanju  opravdati.

S obzirom da istraživanja tržišta pokazuju da ovakvi mali preduzetnici preovlađuju (tačnije oni čine 75% od ukupnog broja firmi), došli smo do zaključka da je opravdano omogućiti i tim malim preduzetnicima jedan računovodstveni softver kakav je BusinessWare. Naravno pri tom su načinjena neka ograničenja u pogledu broja stavki u finansijskom knjigovodstvu. Istraživanja su takođe pokazala da mali preduzetnici imaju između tri do pet hiljada stavki godišnje i da trenutni limit od 7000 stavaka koji važi u Lite verziji nije nikakvo ograničenje za ciljno tržište. Drugo ograničenje je broj od dva operatera koji mogu istovremeno raditi sa BusinessWare Lite verzijom. Sigurno je i rad samo jednog operatera za male zahteve ciljnog tržišta dovoljan, međutim često se javlja potreba da se na drugom računaru izvrše neki uvidi dok neki od operatera obavlja knjiženje na prvom računaru, što je najčešći slučaj.

Dakle ograničenja koja su ugrađena u BusinessWare Lite nikako nisu razlog za uznemirenje bilo koje vrste u odnosu na BusinessWare 4.x jer se dobija kvalitativno sve ono što već ima mnogo skuplji BusinessWare 4.x.

Šta se dobija u paketu BusinessWare Lite ?

  • BusinessWare Finex (finansijsko knjigovodstvo sa bilansima);
  • BusinessWare Magic (robnomaterijalno knjigovodstvo sa fakturisanjem i poreskom evidencijom);
  • BusinessWare Trade (maloprodaja sa praćenjem robnih zaliha i poreskom evidencijom);
  • BusinessWare Safe (računarska kasa koja u potpunosti zamenjuje jednu klasičnu kasu)
  • BusinessWare Wizard (“čarobnjaci” ili automatsko knjiženje promena iz maloprodaje i robnomaterijalnog knjigovodstva u finansijsko knjigovodstvo);
  • BusinessWare Utility (pomoćni programi: specifikacija čekova građana, popuna i ispis virmana, telefonski imenik, izračun kontrolnog modula za plaćanje...).

Kakva su ograničenja u BusinessWare Lite?

  • Ograničenje samo u finansijskom knjigovodstvu je na 7000 stavaka godišnje.
  • Maksimalno dva operatera mogu raditi istovremeno, od koji jedan može biti na kasi.
  • Ne mogu se dodavati drugi programski paketi iz BusinessWare 4.x namesto gore pomenute. Ako želite recimo Payroll (plate) moraćete platiti punu cenu za taj deo BusinessWare 4.x koji ć‡e raditi odvojeno od Lite verzije.
  • Ne mogu se izbacivati delovi koje čine Lite verziju, iz gornjeg spiska, i na taj način smanjivati cenu.
  • Može se knjižiti samo jedna glavna knjiga, odnosno može se raditi samo jedno knjigovodstvo samo jednoj firmi.
  • Ne mogu se ovim paketom izvoditi agencijske (knjigovodstvene) usluge trećim licima.

Kakva je cena i garancija za BusinessWare Lite?

  • Cena je u protivrednosti 600 DEM po tržišnom kursu bez bilo kakvih popusta.
  • Garancija je kao i na sve softverske proizvode jedna godina od datuma kupovine.
  • Za vreme garancije se ne plaća nikakva nadoknada.

Kako je organizovana obuka za BusinessWare Lite ?

  • Obuka za ovaj programski paket je predviđena samo prilikom instalacije, ako instalaciju vrši neko iz kompanije Micro Business ili neko od ovlašćenih distributera u trajanju od 3 časova po slušaocu. Ako instalaciju vrši sam korisnik potrebne informacije mogu se pročitati iz odgovarajućeg uputstva.

Kakvo je održavanje paketa BusinessWare Lite u vangarantnom roku?

  • Održavanje je u visini od 50% od trenutne cene Lite verzije na godišnjem nivou. To dakle iznosi 250 DEM godišnje ili približno 20 DEM mesečno. Održavanje se može plaćati mesečno ili u dogovorenoj periodici.

Da li mogu da pređem sa BusinessWare Lite verzije na BusinessWare 4.x verziju, kada, za koju cenu i kako ?

  • Prelazak sa Lite verzije na 4.x verziju je moguć bilo kada.
  • Obavezan je prelazak na BusinessWare 4.x ako se ispuni limit od 7000 stavaka u finansijskom knjigovodstvu ili bilo koji drugi od limita.
  • Kupovinom BusinessWare Lite verzije Vi štitite svoju investiciju. Naime u slučaju prelaska na verziju 4.x plaća se samo razlika.
  • Prilikom prelaska na 4.x verziju baze podataka se ne menjaju, to jest nikakve intervencije nad bazama podataka se ne vrše (nema preknjižavanja), već se sve radi automatski.

Da li mogu i dalje da koristim verziju BusinessWare Lite po prelasku na verziju 4.x?

  • Da, ako niste izvršili doplatu za prelazak na BusinessWare 4.x, već ste kupili 4.x verziju.

Kakva oprema mi je potrebna za BusinessWare Lite?

  • Potreban je minimalno računar sa 486 ili jačim procesorom, 16 MB RAM memorije, CD ROM, hard disk i instaliran Windows 95 ili noviji, kao i matrični štampač.
  • Poželjan je što veći hard disk i računar Pentium tipa sa kolor monitirom.
  • Matrični štampač je poželjan bilo koji 9-iglični štampač A4 formata.
  • Poželjan je i uređaj za “backup” (snimanje) podataka kao što je ZIP Drive ili strimer traka.
  • Poželjan je i izvor za neprekidno napajanje, minimum 300 VA.
  • Poželjan je faks-modem i uplaćen nalog za pristup Internet-u.
  • Ako želite da povežete dva računara potreban Vam je i odgovarajući hardver u tu svrhu.

Kakvo predznanje mi je potrebno za rad sa BusinessWare Lite?

  • Poznavanje opšteg računarstva i informatike u šta spada vladanje osnovnim tehnikama u radu sa računarom.
  • Poznavanje rada sa Windows-om 95 ili jačim, a naročito korišćenje Internet brauzera, rada sa Internet-om, programima za backup podataka, kao i rad sa štampačem ispod Windows-a.
  • Nije obavezan, ali poželjan sertifikat za BusinessWare Operater ili BusinessWare Administrator, koji izdaje Micro Business na osnovu sprovedene obuke u trening centrima.



Uvodnik

Promene koje su se dogodile u politici počele su nužno da se reflektuju i na ekonomiju, gde pri tome podrazumevamo i promene u fiskalnoj politici. Nijedna promena nije bezbolna pa ni promene ovog tipa. Iskreno se nadamo će se prognoze Vlade Republike obistiniti i da će nove fiskalne promene načiniti naš život boljim sa što manje promena u fiskalnoj politici ubuduće. Ovaj broj Vašeg i našeg biltena je situacijom bio iznuđen, tako da je nastao u rekordnom roku. Nadam se da se to neće odraziti na kvalitet članaka, ali ako se to ipak dogodi, ne zamerite. Idući brojevi bi trebalo da se što manje tiču promena u fiskalnoj i ekonomskoj politici, a više o stvarima koje će nam konačno uvećati profite. Nadam se da takvo vreme dolazi



Između dva biltena

Vlada Republike Srbije donela je uredbe koje su objavljene U "Službenom glasniku RS", br. 51/2000 od 12.12.2000.:

  • Uredba o izmenama i dopunama Uredbe o cenama sirove nafte i derivata nafte,
  • Uredba o dopuni Uredbe o načinu utvrđivanja osnovice za obračun akcize i poreza na promet derivata nafte,
  • Uredba o izmeni Uredbe o posebnoj naknadi na cigarete,
  • Uredba o izmeni Uredbe o posebnoj naknadi na alkoholna pića, i

Uredba o izmeni i dopuni Uredbe o posebnoj naknadi za registraciju određenih vozila.

Uredbe stupaju na snagu 13. decembra 2000. godine.
Uredbom o izmenama i dopunama Uredbe o cenama sirove nafte i derivata nafte izmenjen je uplatni račun za posebnu naknadu iz cene derivata nafte za istraživanje nafte i gase koji saga glasi 840-31915 (umesto dosadašnjeg broja 45700-601-2-2043421).
Uredbom o izmeni Uredbe o posebnoj naknadi na cigarete SMANJENA je naknada za licencne i uvozne cigarete sa 14,40 dinara (koja je uvedena 17.11.2000. godine) na 4,65 dinara i promenjena je visina izdvajanja sredstava od ove naknade za finansiranje socijalnog programa, finansiranje obnove zemlje i za društvenu brigu o deci.

Smanjenje naknade je kod proizvođača, tako da se maloprodajne cene ne menjaju, pa ne postoji obaveza popisa cigareta.

Trenutno, posebne naknade koje se plaćaju na cigarete su:

  • Posebna naknada na cigarete za finansiranje socijalnog programa Republike Srbije
  • Posebna naknada na nove vrste domaćih cigareta, licencne i uvozne cigarete
  • Posebna naknada za podsticaj proizvodnje sirovog duvana

 Tabelarno izgled ovih naknada je:

Red. br. Vrsta – kvalitetna grupa socijalni program posebna naknada za podsticaj proizvod ukupno
1

Uvozne cigarete

2,35 pak

117,50 kgr

4,65 pak

232,50 kgr

1,00 pak

50,00 kgr

8,00 pak

400 kgr

2

Licencne cigarete

VINSTON, VINSTON LIGHT, CAMEL, CAMEL LIGHT
2,35 pak

117,50 kgr

4,65 pak

232,50 kgr

1,00 pak

50,00 kgr

8,00 pak

400 kgr

 
3

Ekstra domaće

DRINA-EX 2000
2,15 pak

107,50 kgr

8,65 pak

432,50 kgr

1,00 pak

50,00 kgr

11,80 pak

590 kgr

3

I kvaliatetna grupa

CLASSIC LIGHT-2000, MAGNUS
1,00 pak

50,00 kgr

8,25 pak

412,50 kgr

1,00 pak

50,00 kgr

10,25 pak

512,5 kgr

4

II kvalitetna grupa

CLASSIC STRONG, CLASSIC-2000, WELS-2000 FILTER 95-2000, GOLD-2000
0,85 pak

42,50 kgr

5,35 pak

267,50 kgr

1,00 pak

50,00 kgr

7,20 pak

360 kgr

5

III kvalitetna grupa

DRINA ORIGINAL-2000, BEST PLAVI –2000, BEST CRVENI-2000, DRINA CLASSIC-2000, DIV-2000, ZETA-2000
0,45 pak

22,50 kgr

3,95 pak

197,50 kgr

1,00 pak

50,00 kgr

5,40 pak

270 kgr

6

IV kvalitetna grupa

MORAVA-2000, MORAVACL-2000, VEK-2000, FORMULA-2000, VIKEND-2000
2,00 pak

100,00 kgr

0,50 pak

25,00 kgr

2,50 pak

125 kgr

Naknada pada na teret proizvođača, nema promene maloprodajnih cena, ali dolazi do promena u strukturi maloprodajne cene, obzirom da napred navdena naknada ne ulazi u osnovicu za obračun i plaćanje poreza na promet, tako da će ukupna obaveza po osnovu poreza u daljem periodu biti manja. U skladu sa tim ne postoji obaveza popisa niti nivelacije cena cigareta u prometu na malo. Međutim, obzirom da zalihe cigareta u magacinu vodimo sa ukalkulisanim porezom na promet, potrebno je samo proći kroz nivelaciju, kako bi se izvršilo storniranje ukalkulisanog poreza po starim osnovicama, a izvršilo ukalkulisavanje poreza po novim osnovicama.

Uredbom o posebnoj naknadi na alkoholna pića SMANJENA je naknada koja se plaća u procentu na osnovicu:

- na koju se plaća akciza na promet prirodne rakije i vinjaka, osim prirodne rakije – jabukovače sa 27% (uvedena 17.11.2000. godine) na 9%, i

- na koju se plaća akciza na promet žestokih i drugih alkoholnih pića, osim prirodnih vina, piva, prirodne rakije i vinjaka sa 46% (uvedena 17.11.2000. godine) na 13%.

Uredbom o izmeni i dopuni Uredbe o posebnoj naknadi za registraciju određenih vozila za priključna vozila proizvedena 1995, 1996, 1997. i 1998. godine utvrđeno je da

- Ukupno umanjenje iznosa naknade ne može preći 60% propisanog iznosa naknade, umesto ranijih 40%.

Uvedena je odredba o umanjenju iznosa utvrđene naknade za teretna  vozila i autobuse za 5% za svaku narednu godinu starosti, s tim da ukupno umanjenje ne može preći 60% propisanog iznosa naknade.

Uvozna pića

UVOZNA PIĆA

Zaključkom Savezne Vlade od 12.08.1999.g. predviđeno je da je uvoznik obavezan da prilikom carinjenja cigareta i žestokih alkoholnih pića uplati u dinarima deviznog porekla, tj. proda devize po zvaničnom kursu, na ime carinskog i ukupnog poreskog opterećenja (akciza, porez na promet, posebna naknada za socijalni program) 30% od devizne vrednosti inofakture, i na taj način se smatra da je izmirio sve obaveze po osnovu poreza na promet i u daljem prometu u zemlji za promet ovih proizvoda više se ne plaća porez, pod uslovom da u prometu na veliko učestvuje samo jedan učesnik u prometu.
Na fakturi, koju za prodate proizvode za koje su ispunjeni navedeni uslovi ispostavlja uvoznik, potreba da se precizira da je prilikom uvoza platio na ime carine, akcize, poreza na promet i posebne naknade za socijalni program, iznos od 30% od vrednosti uvezenih cigareta i žestokih alkoholnih pića u dinarima deviznog porekla i da se u daljem prometu ne plaća porez na promet.
Uvođenjem nove naknade od 10%, od 17.11.2000.g. nije razjašnjeno da li se ona  plaća i kod ovih pića ili ne.
Posmatrajući Zaključak Savezne Vlade, obzirom da se i ova nova naknada odnosi na socijalni program, logično je da ne bi trebalo da se plaća, ali do sada se nijedno ministarstvo nije oglasilo sa tumačenjem.
Zbog svega toga otvorili smo novu poresku grupu
421 – DEVIZNA ŽESTOKA PIĆA
pa smatramo da knjiženja treba sprovesti na osnovu fakture dobavljača, tj. kod dobavljača koji posebno iskazuje ovu naknadu i stvara obavezu za uplatu koristite novu napred navedenu poresku grupu, a kod dobavljača koji je ne iskazuje koristite i dalje poresku grupu 6 – OSTALO BEZ POREZA.
Ovu preporuku Vam dajemo na osnovu odredbi Zakona o akcizama i porezu na promet, član 63, stav 1 koji glasi:
"Za proizvode za koju su određene različite poreske stope, zavisno od njihove vrste, kvaliteta, sirovinskog sastava, cene ili drugih svojstava, proizvođač, odnosno uvoznik dužan je da u fakturi o prodaji proizvoda, odnosno u drugom dokumentu koji prati prodati proizvod ili na etiketi označi namenu, vrstu, kvalitet, cenu ili drugo svojstvo prizvoda, a u fakturi i poresku stopu po kojima se obračunava i plaća akciza, odnosno porez na promet tih proizvoda pilikom puštanja u promet, odnosno prilikom prodaje krajnjim potrošačima."
O napred navednom Zaključku pisano je u Privrednom Savetniku br. 5/2000 od februara 2000.g.



Nove mogućnosti programskih paketa BusinessWare Finan i BusinessWare Wizard

U Biltenu broj 10 obavestili smo vas o dopunama programskog paketa Finansijko poslovanje, u smislu mogućnosti evidencije poreza po uplatnim računima na jednom kontu. Tada smo napisali:
U skladu sa odredbama Zakona u okvuru poreske evidnecije potrebno je imati podatke za svaki uplatni račun. Otvaranje konta koliko ima uplatnih računa je mukotrpno i može dovesti do grešaka, pogotovu ako se pomešaju konta.

Naš predlog za prevazilaženje ovog problema je.

  1. konto 462 otvoriti po opštinama sedišta preduzeća ili poslovnih jedinica (kao naprimer 462045 za Knjaževac, 462002 za Aleksinac i tako dalje, gde zadnja tri broja šifre konta predstavljaju šifru opštine sedišta firme tj. poslovne jedinice, na čijoj se teritoriji obavlja promet i plaća porez)
  2. prilikom knjiženja obaveza poreza na promet i uplate istog u polju broj dokumenta kucati broj uplatnog računa poreza (samo zadnji, kao naprimer 2010, 2159, 62441 i dr.).

Na ovaj način mogućnost greške kod šifre konta sveli smo najmanju moguću meru, a dobili smo evidenciju zaduženja i uplate poreza po uplatnim računima, kao i podatak za savezni porez po opštinama.
Ispis podataka po uplatnim računima daje nam program Kartica po broju dokumetna kod Pregleda podataka u finansijkom knjigovodstvu, sa mogućnošću izbora ispisa samo stanja po uplatnim računima ili ispisa svih promena po uplatnim računima.
Od podešavanja, potrebno je samo u matičnim podacima za konto u polju oznaka konta uneti broj 4  - stanje po dokumentima, tako će i prilikom zaključka godine podaci u novu poslovnu godinu za ovako definisana konta biti preneta po dokumentima, tj. po uplatnim računima poreza.
Dopuna mogućnosti programa je kod programskog paketa BusinessWare Wizard, tj. programskog paketa čarobnjaci za prepis u glavnu knjigu.
Ukoliko ste u matičnim podacima konta, konta poreza otvorili na napred navedeni način onda će napred navedeni programski paket, prilikom knjiženja podataka iz magacina i maloprodaje, podatke za poreze preneti po uplatnim računima na kontu poreza, ali još jednom napominjemo, potrebno je da je u matičnim podacima konta rečeno da je to tip konta 4 – praćenje stanja po dokumentima. U broju dokumenta prenosi se samo uplatni račun, tj. 2010, 21030 i dr. Na ovaj način mogu da se prate sva konta poreza, i iz grupe 13, 46, 28 ili druga.



Promena poreza i sprovođenje istog u programskom paketu BusinessWare

MALOPRODAJA 

Bez obzira da li za efekat povećanja poreza menjate cene ili ne, kroz naredne opcije morate da prođete. Prolazak kroz navedene opcije treba da radite tek po obračunu zadnje akontacije za period 16-31.03.2001.godine, jer se promena poreza odnosi na period od 01.04.2001.g. 

- plaćanje poreza UKALKULISANOM METODOM 
Poreski obveznici koji akontacije plaćaju na ovaj način dužni su da izvrše popis samo artikala koji sadrže promenu poreza. Robu koja se ne menja nisu dužni da popisuju. Posle dostave popisa knjiženje u BusinessWare je: 

MALOPRODAJA 
     KALKULACIJE 
         NIVELACIJA CENA 

         - datum knjizenja 01.04.2001 
         - vrsta prometa 11 NIVELACIJA 
         - datum nivelacije 01.04.2001 
         - grupa artikla PORESKA GRUPA 
         - količina za nivelaciju: kod artikala gde nema taksi moguce je uneti 1, a kod artikala sa taksom (cigarete, pivo, rakije, vina) mora se unositi količina u jedinicama mere zbog preračuna takse 
         - stara cena – kod pojedinačnih artikala unosi se stara cena, a kod artikala koji se knjiže po poreskim grupama unosi se stara vrednost 
         - nova cena – isto kao i prethodno, ukoliko ne menjamo cene, onda unosimo istu vrednost kao i u prethodnoj koloni 
         - nova grupa artikla – ne unosimo novu već samo potvrđujemo staru 
         - opis – unosimo naziv artikla ili oznaku tarife 

Po završetku knjiženja, na meniju 

MALOPRODAJA 
     ISPISI 
         NIVELACIJA, POPISA 

možete ispisati obračun popisa, na kome će biti evidentirana stara i nova vrednost, kao i porez sadržan u staroj i porez u novoj vrednosti. 

- plaćanje poreza na bazi PODATAKA O PRODATIM ARTIKLIMA 

Sve što smo naveli za ukalkulisanu metodi važi i za ovu metodu, osim što ukoliko zalihe vodite i robno onda morate proži kroz nivelaliciju svaki artikal, bez obzira da li istom menjate cenu ili ne. Ovo je potrebno zbog sračunavanja nove strukture poreza u ukupnom porezu. 

- plaćanje poreza na bazi podataka o PROSEČNO PRERAČUNATIM STOPAMA NA PAZARE ZA PERIOD 
Obveznici koji na ovaj način plaćaju porez dužni su da na dan 01.04.2001.godine izvrše popis svih zaliha robe u prodavnici, znači robu na koju se plaća porez na promet i robu na koju se ne plaća porez i izvrše usaglašenje trgovačke knjige sa popisom. Po završetku popisa redosled knjiženja je sledeći: 

MALOPRODAJA 
     POPISI 
         POPIS ROBE 

         - datum knjiženja i datum naloga 31.03.2001.g. 
         - vrsta prometa 16 POPIS U MALOPRODAJI 
         - grupa artikla unosi se PORESKA GRUPA 
         - količina i cena – kod artikla sa taksom (cigarete, pivo, vino i rakije) unosi se pojedinačna količina i cena, a kod ostalih artikala moguće je uneti količinu 1 i ukupnu vrednost tarife po popisu zatim menijem 

MALOPRODAJA 
     POPISI 
         POPISNE LISTE 

vršimo ispis obračuna popisa na dan 31.03.2001.godine. po završetku popisa radimo konačni obračun poreza na promet za period do 31.03, kroz meni 

MALOPRODAJA 
     POREZI 
         KONAČNI POREZ, 
sa izborom opcije KONAČNI POREZ SA KNJIŽENJEM. Obaveza za uplatu poreza po ovom konačnom porezu je sa akontacijom za period 1-15.4. 

Po završetku popisa, kroz meni 

MALOPRODAJA 
     KALKULACIJE 
         NIVELACIJA CENA 

         - datum knjizenja 01.04.2001 
         - vrsta prometa 11 NIVELACIJA 
         - datum nivelacije 01.04.2001 
         - grupa artikla PORESKA GRUPA 
         - količina za nivelaciju: kod artikala gde nema taksi moguće je uneti 1, a kod artikala sa taksom (cigarete, pivo, rakije, vina) mora se unositi kolicina u jedinicama mere zbog preračuna takse 
         - stara cena – kod pojedinačnih artikala unosi se stara cena, a kod artikala koji se knjiže po poreskim grupama unosi se stara vrednost 
         - nova cena – isto kao i prethodno, ukoliko ne menjamo cene, onda unosimo istu vrednost kao i u prethodnoj koloni 
         - nova grupa artikla – ne unosimo novu već samo potvrđujemo staru 
         - opis – unosimo naziv artikla ili oznaku tarife 

vršimo nivelaciju na dan 01.04.2001.g. 
Zatim, na meniju 

MALOPRODAJA 
     ISPISI 
          NIVELACIJA, POPISA  

možete ispisati obračun popisa, na kome će biti evidentirana stara i nova vrednost, kao i porez sadržan u staroj i porez u novoj vrednosti.  Obveznici koji plaćaju na ovaj način porez, akontaciju za period 1-15.04. utvrđuju na bazi podataka o prosečnim preračunatim stopama za period 01.04 – 15.04.2001.g, a tek za akontaciju za period 16-30.4. vrši se izračun prosečnih preračunatih stopa za period 01.04.-30.04. i tako dalje. 



MATERIJALNO KNJIGOVODSTVO 

Obaveza popisa i prolaska kroz program za nivelaciju u magacinskom knjigovodstvu postoji samo za artikle koji se vode sa ukalkulisanim porezom na promet (cigarete, rakija, pivo, vino i kafa). 
Kroz meni 

MATERIJALNO 
     KNJIŽENJE 
         ULAZ, IZLAZ, FAKTURISANJE 

datum naloga, knjiženja, dokumenta 01.04.2001.g. 
vrsta prometa 48 NIVELACIJA CENA  potrebno je proći sve navedene artikle, bez obzira dali se vrši promena cene ili ne. Isto je potrebno zbog preračuna ukalkulisanog poreza, tj. strukture istog po uplatnim računima. 

Kroz meni 

MATERIJALNO 
     PREGLEDI ZALIHA 
         ISPIS KALKULACIJA, 

izvršićete ispis kalkulacije u kojoj ste vršili nivelaciju, gde će na kraju iste biti ispisani podaci o promeni strukure ukalkulisanog poreza i razlike u ceni.



Akcize i porez od 01.04.2001. godine

Skupština Republike Srbije, na vanrednom zasedanju 30. marta 2001, usvojila je Zakon o akcizama i Zakon o porezu na promet ("Sl. glasnik RS" br. 22/2001). Oba zakona se primenjuju od 1. aprila 2001.

Vlada Republike Srbije donela je više propisa, koji su takođe objavljeni u "Sl. glasniku RS", br. 22/2001, i primenjuju se od 1. aprila 2001, i to: 

  1. Uredbu o cenama sirove nafte i derivata nafte; 
  2. Uredbu o posebnoj naknadi na promet upotrebljavanih motornih vozila i plovnih objekata; 
  3. Uredbu o načinu obračunavanja i plaćanja posebnog poreza na promet proizvoda i usluga u 2001.g; 
  4. Uredbu o određivanju poljoprivredne mehanizacije, uređaja i druge opreme i delova poljoprivredne mehanizacije koji služe za obradu zemljišta na koje se ne plaća porez na promet proizvoda; 
  5. Uredbu o određivanju sredstva naoružanja i opreme za Vojske Jugoslavije i organe unutrašnjih poslova na koje se ne plaća porez na promet; 
  6. Uredbu o obliku, sadržini i načinu izdavanja i korišćenja poreske izjave; 
  7. Uredbu o prestanku važenja uredbe o posebnoj naknadi na sirovu naftu; 
  8. Uredbu o prestanku važenja Uredbe o načinu utvrđivanja osnovice za obračun akcize i poreza na promet za derivate nafte;
  9. Uredbu o prestanku važenja Uredbe o posebnoj naknadi za regresiranje cene dizel-goriva za potrebe poljoprivrede; 
  10. Uredbu o prestanku važenja Uredbe o posebnoj naknadi na cigarete; 
  11. Uredbu o prestanku važenja Uredbe o posebnoj naknadi na alkoholna pića; 
  12. Uredbu o prestanku važenja Uredbe o posebnoj naknadi na pivo; 
  13. Uredbu o prestanku važenja Uredbe o naknadi za korišćenje puteva; 
  14. Uredbu o prestanku važenja Uredbe o obezbeđivanju sredstava za podsticaj proizvodnje sirovog duvana; 
  15. Uredbu o prestanku važenja Uredbe o bližim uslovima za određivanje turističkih objekata za čiju se rekonstrukciju materijal pribavlja bez plaćanja poreza na promet; 
  16. Uredbu o prestanku važenja Uredbe o smanjenju stope poreza na promet za određene proizvode; 
  17. Uredbu o prestanku važenja Uredbe o načinu utvrđivanja osnovice poreza na promet upotrebljavanih motornih vozila; 
  18. Uredbu o načinu raspodele prihoda od poreza na promet i akciza u 2001; 
  19. Rešenje o razvrstavanju cigareta u kvalitetne grupe. 
  20. Počev od 01.04.2001.godine, sa donošenjem Zakona o akcizama i Zakona o porezu na promet, prestaje da se primenjuje Zakon o akcizama i porez na promet ("Sl. glasnik RS", br. 43/94 ….i 25/2000), osim čl.40. st. 1. tač. 9, kojim je propisano poresko oslobođenje za komunalne usluge. Poresko oslobođenje za komunalne usluge primenjuje se do 31.12.2001. Takođe, prestaje da važi Zakon o obezbeđivanju sredstava za sprovođenje socijalnog programa Republike Srbije ("Sl. Glasnik RS", br. 44/98 i 48/99). 

 

Akcize

Prema Zakonu o akcizama, obveznik akcize je proizvođač, koji obračuunava akcizu prilikom puštanja proizvoda u promet, i uvoznik koji akcizu plaća prilikom uvoza proizvoda, na sve proizvode iz čl. 9. do 16. Zakona.
Od 1. aprila 2001, akciza je propisana u apsolutnom iznosu po jedinici proizvoda (litar, kilogram, paklica, hektolitarski stepen i dr), a kod luksuznih proizvoda, odnosno proizvoda višeg standarda, akciza se plaća po stopama. 
Od 1. aprila 2001, akciza i posebne naknade sjedinjene su u jedan poreski oblik-akciza, koja se plaća u sledećim apsolutnim iznosima:


 

II Duvanske prerađevine
(izvršena je promena kvalitetnih grupa i novo naimenovanje poreskih grupa i ukinute su sve posebne naknade koje su do sada plaćane)

8. Cigarete grupe A (uvozne cigarete svih vrsta i naziva; domaće  licencne cigarete; domaće cigarete pod nazivom:"Drina extra",  “Sinchester", "Pointexpress" i "Classic light international" -  stara Extra grupa i I kvalitetna grupa)             12,00 din/pak

9. Cigarete grupe B (domaće cigarete u tvrdom pakovanju pod  nazivom: "Classic", "Classic blue", "Best", "Welss","Filter 95",  "Magnus", "Winset","Lovcen Lux" i "Point 100", i druge cigarete u tvrdom pakovanju- stara II kvalitetna grupa i i III grupa tvrdo pakovanje)                                                                          5,00 din/pak

10. Cigarete grupe C (domaće cigarete u mekom pakovanju pod  nazivom: "Drina original", "Drina klasična", "Best", "Morava",  "Morava klasična", "Vek", "Div", "Zeta", "Srbija", "Vikend", "Gold", "Formula", "Lovćen" i "Point", i druge cigarete u mekom pakovanju - stara III kvalitetna grupa meko pakovanje i IV kvalitetna grupa)                                                                                2,00 din/pak

11. Cigarete i cigarilosi                                                         0,50 din/kom

12. Rezani duvan, duvan za lulu i žvakanje i burmu                   9,80 din/kg

 

III Etil-alkohol (etanol)

13. Denaturisani alkohol za gorivo                                7,00 din
14. Alkohol koji se koristi za proizvodnju alkoholnih pića i 
kozmetičkih proizvoda                                              20,00 din
15. Alkohol koji se prodaje apotekama, bolnicama, trgovini i 
drugim krajnjim potrošačima                                      13,00 din
 

IV Alkoholna pića

16. Prirodna vina, medicinska vina, medovina           12,00 din/lit
17. Jabukovača                                                   30,00 din/lit
18. Pivo                                                                5,00 din/lit
19. Prirodna rakija i vinjak                                     30,00 din/lit
20. Žestoka pića i druga alkoholna pića, osim viskija, vina i konjaka                                                            40,00 din/lit
21. Viski, džin i konjak                                         60,00 din/lit

 

V Osvežavajuća bezalkoholna pića  (od biljnih ekstrakata, od voćnih baza i žitarica, aromatizovana alkoholna pića, sirupi, praškovi i pastele za proizvodnju osvežavajućih bezalkoholnih pića)

22. Osvežavajuća bezalkoholna pića
(Koka-kola, Pepsi-kola, i druge vrste tipa kole, Sprajt,
sva pića vrste tonik, i ostala gazirana osvežavajuća pića)
                                                                        1,50 din/lit

 

VI Kafa

23. Kafa (sirova, pržena, mlevena i ekstrakt kafe)   10,00 din/kg

 

VII So za ishranu

24. So za ishranu                                                2,00 din/kg

 

VIII Luksuzni proizvodi

25. Proizvodi svih vrsta i oblika izrađenih sa više od 2% zlata
i drugih plemenitih metala i proizvodi izrađeni sa više 
od 50% srebra                                                              20%
26. Prirodno drago kamenje i prirodni biseri i proizvodi svih vrsta
i oblika izrađenih od prirodnog dragog kamenja i prirodnih bisera                                                                          20%
27. Koža reptilija i svi proizvodi izrađeni od te kože, kao i prirodno 
krzno i proizvodi od tog krzna, ako su koža i krzno zastupljeni 
sa najmanje 50%, osim kože i krzna domaćih životinja           30%
  1. Počev od 1. aprila 2001, na etil alkohol (etanol) akciza se plaća po hektolitarskom stepenu 
  2. Novina je da se apsolutni iznos akcize, koji se plaća po jedinici proizvoda, usklađuje tromesečno stopom rasta cena na malo, prema podacima nadležnog organa za poslove statistike. Vlada Republike Srbije, prema datim podacima objavljuje nove iznose Akcize. Akciza će se po prvi put uskladiti po isteku 30. juna 2001. g.


Porez na promet proizvoda 

 
Novim Zakonom o porezu na promet, na sve proizvode, osim proizvoda koji su po odredbama čl. 11. Zakona oslobođeni plaćanja poreza na promet, porez na promet proizvoda se plaća po stopi 17% (preračunata stopa 14,167%) i poseban savezni porez na promet po stopi 3% (preračunata stopa 2,500%), što čini zbirnu stopu 20% (preračunata stopa 16,667%).
Zadržano je svefazno plaćanje poreza na promet za:
  • cigarete 
  • alkoholna pića 
  • kafu, 
ukinuto je svefazno oporezivanje za 
  • cement 
  • betonsko gvožđe 
  • sve vrste blokova, cigli i crepa 
Prema članu 57. novog Zakona, prodavac cementa, betonskog gvoždja i svih vrsta blokova, cigli i crepa, može da za iznos poreza na promet koji mu je, do dana početka primene novog zakona, obračunao prethodni učesnik u prometu tih proizvoda, umanji naredne akontacije poreza na promet i to samo za iznos dugovnog salda na računu 282 na dan 31.03.200.g. 
Uslovi za izuzimanje plaćanja poreza na promet: 
  1. da se proizvodi prodaju sa stovarišta, magacina, skladišta i sl., uz obavezno davanje fakture 
  2. da je kupac pre preuzimanja proizovda dao prodavcu pismenu izjavu da će proizvode koristiti isključivo za svrhe iz člana 3 novog zakona 
  3. da je u fakturi o prodaji proizovda prodavac uneo klauzulu da su proizvodi prodati bez obračunavanja poreza na promet na osnovu pismene izjave 
  4. da je plaćanje izvršeno bezgotovinski.
U slučaju nabavke proizvoda od fizičkih lica za svrhe dalje prodaje ili reprodukcije novi Zakon donosi novinu da je uslov plaćanja bezgotovinski, što praktično znači da od 01.aprila pri otkupu sekundarnih sirovina, šumskih plodova, pri kupovini opreme za fizička lica i dr. isplate građanima se moraju vršiti preko žiro računa, u suprotnom podleže se obavezi plaćanja poreza prilikom otkupa.
Od 1. aprila 2001, odredbama člana 11. Zakona, propisano je da se porez na promet proizvoda ne plaća na: 
  • Izvoz proizvoda;
  • Proizvode koji se uvoze, a za koje je prema odredbama čl. 22-25. Carinskog zakona predviđeno oslobođenje od plaćanja carine;
  • Sve vrste hleba i mleka;
  • Seme i sadni materijal, đubriva, sredstva za zaštitu bilja, i kompleti krmne smeše za ishranu stoke;
  • Proizvode koje pod uslovima reciprociteta, nabavljaju diplomatska i konzularna predstavništva i strano diplomatsko osoblje i konzularni funkcioneri, na osnovu posebnih potvrda saveznog organa nadležnog za inostrane poslove, kao i u slučajevima predviđenim međunarodnim ugovorom; 
  • Važeće taksene i poštanske marke i hartije od vrednosti; 
  • Proizvode koji se uvoze kao humanitarna pomoć preko ili posredstvom međunarodne humanitarne organizacije, kao i na proizvode koje kao humanitarnu pomoć bez naknade dobijaju domaće humanitarne organizacije preko ili posredstvom Crvenog krsta;
  • Publikacije od posebnog interesa za nauku, umetnost i kulturu (bliže propise o tome šta se smatra publikacijom od posebnog interesa za nauku, umetnost i kulturu, donosi ministar nadležan za poslove nauke, odnosno ministar nadležan za poslove kulture, po pribavljenom mišljenju ministra nadležnog za poslove finansija i ekonomije); 
  • Predmete koje muzeji otkupljuju kao muzejske vrednosti, kao i na zlato, nakit i druge predmete od plemenitih metala koje otkupljuje Narodna banka Jugoslavije; 
  • Sredstva naoružanja i opreme koju Vojska Jugoslavije i organi unutrašnjih poslova nabavljaju, pod uslovima iz člana 4. ovog zakona, za sopstvene potrebe; 
  • Proizvode dobijene po osnovu zamene u garantnom roku;
  • Promet upotrebljavanih proizvoda koji se vrši neposredno između domađih fizičkih lica; 
  • Promet upotrebljavanih motornih vozila i plovnih objekata koji podležu obavezi godišnje registracije kada se promet vrši između pravnih lica, između pravnih i fizičkih lica i između fizičkih lica;
  • Poljoprivredne proizvode i proizvode šumarstva koje prodaje fizičko lice – poljoprivredni proizvođač;
  • Opremu, u skladu sa propisima o amortizaciji, i rezervne delove za tu opremu (osim putničkih automobila, nameštaja, tepiha, umetničkih dela likovne i primenjene umetnosti i drugih ukrasnih predmeta za opremanje administrativnih prostorija, električnih aparata za domaćinstvo, televizijskih i radio prijemnika i aparata za snimanje i reprodukciju zvuka ili slike), koju pravna lica i preduzetnici nabavljaju pod uslovima iz člana 4. ovog zakona za vršenje delatnosti;
  • Poljoprivrednu mehanizaciju, uređaje i drugu opremu i delove poljoprivredne mehanizacije koji služe za obradu zemljišta. 
Znači, ukinuta su oslobođenja na: 
  • jestivo ulje i masti 
  • lekove i medicinska sredstva 
  • udžbenike za osnovno, srednje, više i visoko obrazovanje 
  • turističko-informativno-propagandni materijal opšteg karaktera 
  • školska učila, školski pisaći i crtaći pribor 
  • vodu za piće (iz vodovoda) 
  • ortopedska pomagala 
  • energetsko gorivo – bio dizel 
  • ugalj i ogrevno drvo 
  • proizvode koji se uvoze radi prodaje u slobodnim carinskim prodavnicama 
  • proizvode koji se nabavljaju preko posebnih komisija…. 
Poresko oslobođenje po osnovu humanitarne pomoći se ostvaruje na osnovu rešenja poreskog organa (RUJP). 
Na sve ostale proizvode, obračunava se i plaća porez na promet proizvoda po stopi 17% i poseban savezni porez na promet proizvoda po stopi 3%. 

Popis robe

Svi poreski obveznici koji se bave prometom robe na malo, ugostiteljska preduzeća i ugostiteljske radnje, prodavci derivata nafte (pumpne stanice), proizvođači koji svoje proizvode prodaju preko sopstvenih prodavnica na malo i sva druga pravna lica i preduzetnici koji prodaju robu na malo sa ukalkulisanim porezom na promet, dužni su da, sa stanjem na dan 1. aprila 2001, pre početka rada, izvrše popis proizvoda i u prodajne cene ukalkulišu iznos poreza po novim stopama. 
Popis zaliha ne vrše pravna lica i preduzetnici koji prodaju proizvode na veliko, proizvođaći koji ne vrše promet robe na malo preko sopstvenih prodavnicama, i druga pravna lica koja proizvode vode po prodajnim cenama u koje nije ukalkulisan porez na promet. 
Za iznos smanjenog ili povećanog iznosa poreza na promet, pravna lica, odnosno preduzetnici mogu povećati, odnosno smanjiti cene proizvoda, a mogu odlučiti da ne menjaju cene, već da povećan, odnosno smanjen iznos poreza knjiže na teret, odnosno u korist razlike u cene. Ukalkulisan iznos poreza na promet u zalihama po popisu mora da odgovara iznosu u knjigovodstvu na računu 1344 – Ukalkulisan porez na promet. 
Međutim, saglasno Pismu Ministarstva Finansija i Ekonomije br. 413-00-233/2001-04 od 30.03.2001.g. i odredbama člana 56. stav 1. Zakona o porezu na promet, obveznici su dužni da u prodajne cene zatečenih zaliha proizvoda ukalkulišu (obračunaju) porez na promet proizvoda po novim stopama, i da utvrde nove maloprodajne cene proizvoda. U slučaju sniženja poreske stope ilii navedenog oslobođenja, maloprodajne CENA ĆE SE SRAZMERNO UMANJITI, a u slučaju povećanja poreske stope ili ukidanja oslobođenja, ona se MOŽE uvećati najviše do iznosa koji odgovara povećanom poreskom opterećenju.
Ako se promena cena vrši samo u visini koja se odnosi na promenu poreza na promet, nova prodajna cena može se utvrditi tako što se stara cena sa uključenim iznosima poreza, koji su važili do 31. marta 2001, množi koeficijentom koji se dobija primenom sledećeg obrasca:
Koeficijent za utvrđivanje nove cene = (100 + zbir novih stopa poreza)/(100 + zbir starih stopa poreza) 
Pregled zbirnih stopa, sa stanjem na dan 31.3.2001. i 1.4.2001, sa koeficijentima za utvrđivanje nove prodajne cene, korigovane za promene nastale u zbirnoj stopi poreza.


 

R.br. Zbrina stopa do 31.3. Zbirna stopa od
01.04.
Koeficijent
1
28 % opšta stopa
20 % 0,93750
2
17 %, osvežavajuća bezalkohl. pića,
pelene iz uvoza 
20 % 1,025641
3
15 % niža stopa, prirodni sokovi, pomoćna lekovita sredstva, cement, betonskog gvožđe i sve vrste blokova cigli i crepa
20 % 1,043478
4
0 %, jestivo ulje i mast, knjige, čas, broš, udžbenici, školski pribor, lekovi, medic. sredstva, ortopedska pomagala
20 % 1,200000
5
18% domaći povlašćeni proizvodi 
20 % 1,016949
6
15 %, seme i sadni materijal i komplente krmne smeše
0 % 0,8695652

Kod alkoholnih pića i cigareta pre primene koeficijenta treba isključiti taksu. 

Razlika između nove i stare cene povećava ili smanjuje ukalkulisani iznos poreza. 

Obveznik - držalac slobodne carinske prodavnice dužan je da, na dan početka primene ovog zakona, izvrši popis zatečenih zaliha proizvoda u tim prodavnicama. Obveznik – držalac slobodne carinske prodavnice dužan je da u prodajne cene zatečenih proizvoda na zalihama, koje nije vratio inostranom dobavljaču, u skladu sa carinskim propisima, ukalkuliše (obračuna) porez na promet proizvoda. 

Obračunati porez na promet proizvoda držalac slobodne carinske prodavnice uplaćuje u roku od 60 dana od dana početka primene ovog zakona. 

Prodavac cementa, betonskog gvožđa i svih vrsta blokova, cigli i crepa, prema članu 57. Zakona, može da za iznos poreza na promet, koji mu je do dana početka primene ovog zakona, obračunao prethodni učesnik u prometu tih proizvoda, umanji naredne akontacije poreza na promet proizvoda. 

Porez na promet usluga

Od 1. aprila 2001, na promet usluga, osim usluga za koje je čl. 17. propisano poresko oslobođenje, plaća se porez po stopi 17% (preračunata stopa 14,167%), kao i poseban savezni porez po stopi 3% (preračunata stopa 2,500%), što čini zbirnu stopu od 20% (preračunata stopa 16,167%). 
Porez na promet usluga, prema čl. 17. Zakona, ne plaća se na: 
  1. usluge izvršene u inostranstvu i usluge izvoza proizvoda; 
  2. usluge iz oblasti zdravstva, nauke, kulture, obrazovanja (osnovnog, srednjeg, višeg i visokog), socijalne zaštite i sporta; 
  3. usluge koje vrše državni organi, organi teritorijalne autonomije i organi lokalne samouprave u ostvarivanju javne funkcije; 
  4. usluge koje vrše verske organizacije; 
  5. kamate, osim kamata (redovne i zatezne) za date kredite i pozajmice čija je visina, na dan zaključivanja ugovora o kreditu ili pozajmici, veća od stope rasta cena na malo uvećane za 0,5 procentnih poena; 
  6. usluge koje se vrše diplomatskim i konzularnim predstavništvima, odnosno diplomatskom osoblju i konzularnim funkcionerima, pod uslovom reciprociteta, o čijem ispunjenju se pribavlja potvrda saveznog organa nadležnog za inostrane poslove; 
  7. Na komunalne usluge ne plaća se porez na promet usluga do 31.12.2001, saglasno odredbama čl. 58. Zakona o porezu na promet. 
Na sve ostale usluge, obračunava se i plaća porez na promet usluga po stopi 17% i poseban savezni porez na promet usluga po stopi 3%. 

Poseban savezni porez

Pošto Savezna skupština nije zasedala, Vlada Republike Srbije donela je Uredbu o načinu obračunavanja i plaćanja posebnog poreza na promet proizvoda i usluga za 2001. ("Sl. glasnik RS", br. 22/2001), koja se primenjuje do stupanja na snagu Zakona o izmenama i dopunama Zakona o posebnom saveznom porezu na promet proizvoda i usluga za 2001. Očekuje se da Savezna skupština na narednom zasedanju donese Zakon o izmenama i dopunama Zakona o posebnom saveznom porezu na promet proizvoda i usluga za 2001.god. 
Poseban savezni porez na promet plaća se po stopi 3%, na promet, odnosno uvoz proizvoda za krajnju potrošnju. Utvrđivanje poreske osnovice, poreskog obveznika, poreskog obveznika, poreskih olakšica i oslobođenja, kao i način obračuna i naplate poreza, vrši se primenom Zakona o porezu na promet. 
Posebno naglašavamo da se na opremu i poljoprivenu mehanizaciju ne plaća savezni porez. 

Uredba o obliku, sadržini i načinu korišćenja PORESKE IZJAVE

Uredba je ista kao i prehodna, s tim što je doneta u skladu sa ovlašćenjima iz novog Zakona o porezu na promet. Obrasci poreskih izjava se i dalje koriste isti.



Bezbednija zaštita operaterskih referata sa verzijom BusinessWare 4.6x

I do sada se BusinessWare programski paket odlikovao odličnom zaštitom referata operatera, u smislu da svaki operater ima svoj «meni» koga može pozivati i raditi s njim. To praktično znači da ostali operateri ne mogu raditi sa referatom za koji prethodni operater odgovara. Praktično ova osobina je preslikana iz realnog rada, kada se pojedini poslovi rade manuelno, bez primene računovodstvenog softvera kakav je BusinessWare. 
Pojedini poslovi u računovodstvu zahtevaju određenu dozu konspirativnosti iz razloga, jer tako poslovodstvo firme nalaže, pa tako osobina BusinessWare-a da može omogućiti zaštitu, ili konspirativnost pojedinih poslova, dolazi do izražaja.  Za ovakav način rada potrebno je da se obratite svom BusinessWare administratoru, kako bi Vam on omogućio da svoje referate zaštitite. Kao što je poznato zvanje BusinessWare Administratora ne poseduju sva lica koja su odgovorna za rad sa BusinessWare programskim paketom, pa se u tom slučaju možete obratiti BusinessWare administratoru naše kompanije kako bi Vaše želje bile implementirane na pravi način. 
Kako se u stvari štiti referat operatera? 
S obzirom da su bezbednosni aspekti u pitanju ima više nivoa zaštite, od kojih su neki potpuno primenjeni iz načina rada, kada se pomenuti poslovi rade ručno. Nabrojaću samo neke:

  • izbor poverljivog lica koje će dotični referat raditi;
  • izbor odgovarajuće prostorije (kancelarije) u kojoj će dotično lice raditi;
  • izbor odgovarajuće opreme za rad poslova:
  • izbor mrežnog operativnog sistema;
  • projektovanje, od strane stručnog lica, bezbednosnog sistema na vašoj mreži;
  • izbor odgovarajuće lozinke koju će sistem tražiti da se menja periodično;
  • zabrana rada u dane vikenda i praznika;
  • zabrana rada u toku popodnevnih časova
  • regulisanje prava pristupa na mrežnom direktorijumu gde se podaci nalaze i regulisanje prava pristupa relacionoj bazi podataka.
  • izbor odgovarajućeg računovodstvenog softvera, koji će pored gore pomenutih zaštita imati i svoje zaštite pojedinih referata.

Odavde se vidi da zaštita podataka i operaterskih referata od neovlašćenog korišćenja nimalo nije lak posao i treba mu prići sasvim odgovorno, kosultujćii sve nivoe odlučivanja u jednoj firmi uz poštovanje gore navedenih izbora. Ceo sistem je veoma ranjiv, što na primer: ako se ispusti bilo koja od mera zaštite, ceo sistem gubi na značaju, je je ranjiv baš na tom mestu.  Od verzije 4.6x BusinessWare uvodi viši nivo kripcije operaterskih lozinki, tako da je sada praktično nemoguće provaliti u nečiji referat i načiniti neovlašćene radnje, naravno samo ako su sve mere zaštite ispoštovane. Uvodi se još i istek lozinke nakon zadatog broja dana tako da će BusinessWare naložiti operateru da promeni svoju lozinku nakon tog broja dana i time potencijalno opasnim operaterima onemogućiti da do kraja saznaju lozinku i načine neovlašćene radnje.  Ceo posao oko bezbednosti BusinessWare-a treba naravno poveriti opet BusinessWare administratoru, ili ako ga Vaša firma nema, poveriti ga stručnom licu iz naše kompanije.



Migracija na RDBMS, Internet i e-Commerce

Trendovi u svetu, a naročito u informatičkoj industriji, su takvi da ih i mi moramo pratiti, želeli mi to ili ne. Ne bih želeo da ovde diskutujem o tome kako ne treba po svaku cenu slediti informatičke tokove jer «mi nemamo dovoljno sredstava» za pomenute stvari. Koje zbog proteklih sankcija, koje zbog odliva kadrova u veće centre i inostranstvo, poslovodstvo u našim preduzećima uglavnom je veoma slabo upoznato sa novonastalim promenama u svetu i ovaj članak upravo ima nameru da možda, barem malo, pojasni problematiku sa kojom ćemo se sretati u narednom periodu. 

Samo iz naslova možemo naslutiti šta ima novo u svetu i čime se poslovodstvo iz razvijenog sveta služi kako bi povećalo profit. Uvođenjem gorepomenutih tehnologija samo po sebi ne može uvećati profit, ako se pri tome ne edukuju nedostajući kadrovi, poslovodstvo osavremeni i zameni stara oprema novom. 
Treba naglsiti povezanost poslova u naslovu, pa ću prema tome ukratko izložiti svaki pojedniačno. RDBMS (sistem relacionih baza podataka) je preduslov kako bi se e-Commerce (elektronska komercijala) postavio na Internetu. Pri tom ne može da se zaobiđe i obavezna migracija (prelazak) sa klasičnog sistema datoteka na RDBMS. Većina današnjih poslovnih sistema koristi baš upravo zastareli sistem datoteka, što je i u slučaju BusinessWare programskog paketa. Zastareli ne znači i neupotrebljiv za određenu vrstu poslova, već samo za novine kao na primer e-Commerce.  Baš iz ovog razloga usvojena je i strategija u Micro Business-u da buduća platforma za BusinessWare bude neka od RDBMS platformi, ili konkretnije Oracle 8. O pomenutoj firmi koja proizvodi ovaj softver ne treba puno trošiti reči, već samo reći da su najveći, najbolji, najsnažniji... Strategija je usvojena sa trajanjem najviše od 1 do 2 godine i za taj period će ceo BusinessWare migrirati na Oracle platformu.
Druga karika u lancu je Internet. Ne verujem da o ovome treba puno govoriti, jer ako nije dostupan svima, onda barem svi po nešto znaju o Internetu. Ono o čemu treba voditi računa je da Vaš računarski sistem ima konektivnost prema Internetu i da je ona implementirana korektno. Pri tome ne mislim na pojedinačne (PPP) veze sa internetom, već mislim na permanentne veze, 24 časova dnevno, jer samo takve konekcije omogućavaju e-Commerce. Doduše treba reći i da veze po zahtevu (On Demand) omogućavaju vršenje pomenutih poslova, ali samo u početnoj fazi. Takođe se mora omogućiti svakom računaru na lokalnoj mreži, koji će raditi na e-Commerce poslovima, pristup Internetu, a samim tim i omogućiti bezbednost lokalne mreže od neovlašćenog upada. Ovo sve navodi da treba biti pažljiv pri odabiru mrežnog softvera. 

Naša kompanija preporučuje najnoviju verziju Novell-ovih proizvoda. Novell-ov NetWare 5.1, mrežni operativni sistem implementira sve svetske standarde: 
  • idealna platforma za Oracle-ov RDBMS (uz NetWare 5.x se isporučuje Oracle 8.i)  
  • direktorijumski servis NDS 8.x koji omogućuje e-Commerce;  
  • Internet konektivnost (poseduje sve Internet servise i čini Vašu mrežu potpuno konektivnom na Internet i pristupnom sa Interneta) 
  • Java 2 virtuelna mašina 
  • CORBA standard 

e-Commerce je elektronska komercijala, gde se roba i usluge prodaju preko Interneta. Pri tom lager onoga što se prodaje, mora biti vidljiv sa Interneta, informacije o narudžbinama i prodaji moraju biti ažurni i na vreme, putem mreže, poslati odgovornim osobama koje odlučuju o ovome. Softver koji se piše za e-Commerce obavezno radi sa RDBMS baza ma podataka, pa je tek sada moguće obrazložiti razlog migracije.
Izveštaji svetskih agencija koje prate poslovanje su jedinstveni da e-Commerce zauzima sve veći deo prometa robe i usluga. U ovom poslu se uključuju sve vodeće svetske kompanije, pa tako danas je moguće praktično sve, od igle do lokomotive, kupiti preko Interneta. Ovakav način poslovanja podrazumeva dakle ispunjenje uslova iz naslova, redom koji je naveden u naslovu. Treba napomenuti da su se i domaće kompanije uključile u ovu vrstu poslova i već sada ih ima veoma mnogo prisutnih na Internetu. Naravno, kao što ste i sami zaključili, ovde se ne radi o «još jednom pomodarstvu sa zapada» već o pukoj potrebi da se iskoristi jedan globalni medijum kakav je Internet. Zapravo u bliskoj budućnosti neće biti moguće prodati robu ili usluge ukoliko nemate pristup istim sa Interneta, jer će takav pristup biti uskoro i jedini pristup. Dakle smeniće se dosadašnji način prodaje sa e-Commerce sistemom, pa hteli mi ili ne moraćemo da ga koristimo. Pri tom ne treba biti dalekovid i u startu orijentisati svoju kompaniju na ovakav način rada i za par godina preći i potpuno usvojiti e-Commerce.



Ponovna saradnja sa Novell-om

Period pre rata bio je karakterističan po intezivnoj saradnji sa američkom kompanijom Novell. U tom periodu Novell je ponudio našem tržištu veoma povoljne uslove legalizacije piratskih kopija njihovog softvera sa legalnim kopijama. U to vreme u spoljnjem zidu sankcija stajao je i zahtev zaštite autorskih prava američkih firmi u Jugoslaviji i njihovo priznavanje. Svesni činjenice da mi nismo preterano zainteresovani za ovim, ponuđeno nam je da se to obavi po veoma povoljnim uslovima bez adekvatnih konsekvenci koje bi u normalnim situacijama bile aktuelizovane. 

U spoljnjem zidu sankcija se ovaj zahtev još nalazi i nove vlasti će ga sigurno prihvatiti zvanično, tako da će najverovtnije u toku ove ili narednih godina ovaj problem biti veoma aktuelan. Ovo sve pišem imajući iskustva zemalja u našem okuženju, koje su već aktuelizovale ovaj problem i probleme na koje se nailazi. O problemima ne bih pisao već bih hteo samo da istaknem situaciju u kojoj se nalazimo kao zemlja i neminovnost koju ćemo i mi morati da prihvatimo. 
Kao što se zna zbog rata je saradnja sa međunarodnim firmama i organizacijama zamrla i sada se otvaraju ponovne šanse da se ta saradnja obnovi uz aktuelizaciju pomenutih zahteva. Kako sada stvari stoje najverovatnije će u ovoj godini doći do promene u odnosima sa međunarodnom zajednicom i da će naša kompanija ponovo postati ovlašćeni prodavac Novell-ovih proizvoda. Kontakti su već uspostavljeni i očekuje se zvanično potpisivanje novih ugovora.
U tom svetlu želim da ponovo aktuelizujem legalnu kupovinu Novell-ovog softvera i skrenem pažnju našim korisnicima na tu činjenicu. Aktuelna verzija Novell-ovog NetWare je dostigla verziju 5.1 i u paketu koji se prodaje dolazi mnoštvo softvera koji omogućava jednoj kompaniji sve što joj je potrebno za poslovanje, po zapadnim kriterijumima. 

U periodu sankcija nije bilo moguće kupiti legalnu kopiju bilo kakvog softvera, jer platni promet sa inostranstvom nije bio moguć. U tom periodu raširio se piratizovani softver, baš zbog te nemogućnosti. Te činjenice su svesni i naši strani partneri pa će najverovatnije ponuditi neki oblik ponovne legalizacije softvera po cenama koje važe kada legalni korisnici kupuju nove verzije pomenutog softvera. To u praksi najčešće znači upola niže cene. U tu svrhu prilažemo odgovarajući cenovnik najinteresantnijih proizvoda kompanije Novell.
 

Upgrade NetWare 5.1 Server plus 5-Connection
 
Upgrade NetWare 5.1 Server plus 5-ConnectionsWorldwide Edition (56-bit) (English
640,00$


 

Upgrade NetWare 5.1 Connection Additive License
 
Upgrade Any 5-User to NetWare 5.1 5-Connection Additive License
609,50$
Upgrade Any 10-User to NetWare 5.1 10-Connection Additive License
874,00$
Upgrade Any 25-User to NetWare 5.1 25-Connection Additive License
1.679,00$

Kao što se vidi cene su date u dolarima, a plaćanje se vrši u dinarima po srednjem kursu. Treba naročito obratiti pažnju na novi način licenciranja.

NetWare 5.1 se prodaje u osnovi sa jednom licencom za server i pet korisničkih licenci. To znači da se može instalirati samo na jednoj mašini i istovremeno mu može pristupati do pet klijenata (radnih stanica). Ako je potreba za većim brojem radnih stanica mora se dokupiti još dodatnih licenci po cenama iz druge tabele. 

Ako pak Vaša mreža treba da sadrži dva servera mora se dokupiti još jedna serverska licenca sa pet korisničkih iz prve tabele. Ovakav način licenciranja umnogome je pojednostavio posao i obezbedio da Vaše investicije budu srazmerne potrebama.



Promene u poreskoj politici

Uredba o poreskim i drugim oslobođenjima na promet ŠEĆERA.

Ovom uredbom na promet šećera za krajnju potrošnju, u vremenu od 17.11. do 31.12.2000.g. ne plaća se:

    • porez na promet proizvoda propisan Zakonom o akcizama i porezu na promet - 9%
    • poseban porez za železnicu - 3%
    • posebna taksa Grada Beograda

dok je savezni porez i dalje na snazi - 3%,

tako da se u prometu šećera do kraja godine plaća porez od 3%.

Obaveza je popisa zaliha i sniženja cene za iznos smanjenog poreza.

Koeficijent za preračun stare na novu cenu je 0,8956521

Skrećemo pažnju na šifru poreske grupe za ŠEĆER U TRGOVINI. Ko je do sada za ovu vrstu artikla koristio šifru 832 – Proizvodi od šećera, ubuduće mora koristiti šifru 834 – šećer u trgovini.

Sve uredbe objavljene su u "Sl. glasniku RS", br. 44/2000 od 16.11.2000. godine, a stupaju na snagu 17. novembra 2000. godine.

Realizacija promene cena alkoholnih pića i šećera u programskom paketu BusinessWare:

MALOPRODAJA

Posle izvršenog popisa potrebno je kroz meni

KALKULACIJE

Nivelacija cena

datum knjženja i datum naloga bilo koji od 17.11. pa nadalje

vrsta prometa – 11 – nivelacija

datum nivelacije – 17.11.2000.godine

i vršite unos podataka iz popisnih listi sa unosom stare i nove cene.

Zbog različitih iznosa taksi i naknada potrebno je da se izvrši nivelacija svake poreske grupe (331, 332,…) posebno. Obzirom da kod crnogorskih cigareta nema promena, iste ne treba popisivati.

Kod alkoholnih pića – prirodne rakije jabukovače, prilikom obrade nivelacije za ovu vrstu pića treba promeniti šifru poreske grupe artikla na 423.

MATERIJALNO POSLOVANJE

Posle izvršenog popisa, kroz meni

KNJIŽENJE

Ulaz, izlaz, fakturisanje

Datum naloga, knjiženja, dokumenta bilo koji od 17.11. pa nadalje

Vrsta prometa – 48 nivelacija cena,

i dalje se vrši unos svih artikala koji su popisani sa promenom cene ili ne, kada će se izršiti storniranje ranije ukalkulisanog poreza i stvaranje novog ukalkulisanog poreza. Knjiženja u glavnu knjigu prema strukturi poreza i strukturi nove cene.

Uredba o posebnoj naknadi na ALKOHOLNA PIĆA;

Uvedeno je plaćanje posebne naknade koja se plaća u procentu u odnosu na osnovicu na koju se plaća akciza, i koja je obaveza proizvođača, i u procentu u odnosu na osnovicu za porez na promet, koja je obaveza svih učesnika u prometu.

Posebna naknada u procentu u odnosu na osnovicu za akcizu je

    • 27% za prirodnu rakiju i vinjak, osim prirodne rakije - jabukovače
    • 46% za žestoka i druga alkoholna pića, osim prorodnih vina, piva i osim alkoholnih pića iz prethodnog člana

Obveznik ove naknade je proizvodjač i plaća se u svemu kao i akciza.

Posebna naknada u procentu na osnovicu na koju se plaća porez na promet je 10% na sva alkoholna pića na koja se plaća posebna naknada na osnovicu na koju se plaća akciza, tj. sledeća alkoholna pića:

    • prirodna rakija,
    • vinjak
    • žestoka pića
    • ostala akoholna pića, osim piva, prirodnih vina i jabukovače.

Ovakvom definicijom članova zakona nerazumno je šta je sa jabukovačom, tj. da li se i šta se na nju plaća. Posmatrano ovako kako je zakonodavac definisao, proizilazi da se na jabukovaču ne plaća dodatna naknada ni na osnovicu za akcizu ni na osnovicu za porez.

U skladu sa napred navedenim, da bi smo u našem programskom paketu omogućili kvalitetno knjiženje podataka o prirodnoj rakiji – jabukovači otvorili smo novu poresku grupu za ovu vrstu rakije

423 – PRIRODNA RAKIJA - JABUKOVAČA

Posebna naknada se plaća u procentu na osnovicu za obračun i plaćanje poreza, što znači da se obračunavanje i plaćanje ove naknade vrši isto kao i kod poreza. Obaveza popisa svih trgovina. Uplata novog poreza je račun 840-31978(????), Posebna naknada na alkoholna pića - socijalni program.

Struktura maloprodajne cene i utvrđivanje koeficijenta za promenu cene:

OPIS PRIRODNA RAKIJA I VINJAK OSTALA ŽESTOKA PIĆA
DO 17.11. OD 17.11. do 17.11. od 17.11.
farbicka cena
120,00
120,00
120,00
120,00
akciza
3% = 3,60
3% = 3,60
4% = 4,80
4% = 4,80
posebna taksa
27% = 32,40
46% = 55,20
prodajna cena
123,60
156,00
124,80
180,00
porez 15%
18,54
23,4
18,72
27,00
posebna taksa 10%
15,60
18,00
posebna naknada
1,00
1,00
1,25
1,25
nabavna cena
143,14
196,00
144,77
226,25
KOEFICIJENT UVEĆANJA NABAVNE CENE
1,369289
1,5628237
marža 10%
12,36
15,60
12,48
18,00
porez na maržu
1,85
2,34
1,872
2,70
naknada na maržu
1,56
1,80
maloprodajna cena
157,35
215,50
159,12
248,75
KOEFICIJENT UVEĆANJA
1,369558
1,5629908

koeficijent uvećanja se razlikuje na nekoj decimali u zavisnosti od procenta marže, ali se relativno tačan rezulat dobija množenjem postojeće cene navedenim koeficijentima u cilju dobijanja nove maloprodajne ili magacinske cene.

Napred navedeni koeficijent za promenu cene je koeficijent ukupnog efekta promene poreske potitike kod ovih artikala i predstavlja iznos za koji će doći do promene cene u narednom periodu po novim nabavkama robe.

Međutim trenutno, odredbama Uredbe, na trgovinu se odnosi samo uvodjenje nove naknade u iznosu od 10% na osnovicu koji čini osnovica za porez, i za koju su obveznici svi učesnici u prometu, pa i maloprodaja. Posmatrajući ovako, koeficijet za promenu cena dobija se stavljanjem u odnos stare maloprodajne cene bez posebne naknade od 10% i maloprodajne cene sa ovom naknadom:

OPIS PRIRODNA RAKIJA I VINJAK OSTALA ŽESTOKA PIĆA
DO 17.11. OD 17.11. do 17.11. od 17.11.
farbicka cena
120,00
120,00
120,00
120,00
akciza
3% = 3,60
3% = 3,60
4% = 4,80
4% = 4,80
prodajna cena
123,60
123,60
124,80
124,80
porez 15%
18,54
18,54
18,72
18,72
posebna taksa 10%
12,36
12,48
posebna naknada
1,00
1,00
1,25
1,25
nabavna cena
143,14
155,50
144,77
157,25
KOEFICIJENT UVEĆANJA NABAVNE CENE
1,086349
1,0862057
marža 10%
12,36
12,36
12,48
12,48
porez na maržu
1,85
1,85
1,87
1,87
naknada na maržu
1,24
1,25
maloprodajna cena
157,35
170,95
159,12
172,85
KOEFICIJENT UVEĆANJA
1,0864315
1,086287

Ukoliko postojeće maloprodajne cene korigujemo napred navedenim koeficijetnom dobićemo maloprodajne cene koju se daleko niže od budućih nabavnih cena (nova mp cena 170,95, a nova nabavna cena 196,00 dinara, ili nova mp cena 172,85 a nova nabavna cena 226,25 dinara), čime bi smo narušili likvidnost firme i direktno uticali na finansijsku situaciju i mogućnost ulaganja u novu kupovinu.

Odluku o koeficijentu promene cene, do nove nabavke, poslovno rukovodstvo treba samo da donese uz uvažavanje odredbi Zakona o porezu na promet ali i poslovne politike firme, i potrebe da svojom politikom cena ne sme da dovede u pitanje poslovanje i dalji opstanak firme.

Ukoliko se odlučite za promenu cene u iznosu nižim koeficijentom, tj. samo za efekat uvođenja nove naknade od 10% na osnovicu za porez, preporučujemo vam da u što kraćem roku izvršite novu nabavku kako bi ste došli do podatka o novoj nabavnoj, a samim tim i prodajnoj ceni alkoholnih pića, i u skladu sa time izvršili određene korekcije – nivelaciju cena.

Obaveza popisa robe je u maloprodaji i magacinskom poslovanju, obzirom da se cene napred navedenih artikala vode sa ukalkulisanim porezom na promet.

Vlada Republike Srbije, na sednici od 16. novembra 2000. godine, pored ostalih, donela je i sledeće uredbe: 

1.Uredbu o cenama SIROVE NAFTE i DERIVATA NAFTE; 

Ovom uredbom utvrđene su nove cene derivata nafte i to:

  • motorni benzin MB-86 36.00 din
  • motorni benzin MB-91 37.00 din
  • motorni benzin MB-95 38.00 din
  • motorni benzin MB-98 38.00 din
  • motorni benzin BMB-95 38.00 din
  • dizel gorivo D-1 37.50 din
  • dizel gorivo D-2 38.00 din
  • dizel gorivo D-3 38.00 din

Cene se u Beogradu uvećavaju za iznos posebne takse grada Beograda

Cene ostalih derivata nafte utvrđuju se u paritetu sa cenom motornog benzina i dizel goriva.



Ukinute dnevnice solidarnosti

Vlada Republike Srbije, na sednici od 16. novembra 2000. godine donela je Uredbu o obustavljanju plaćanja dnevnica solidarnosti. 

Ovom uredbom obustavlja se obaveza obračuna i plaćanja dnevnice solidarnosti na sve isplate koje se vrše od datuma stupanja na snagu ove uredbe. Obustavljanje se odnosi na sve isplate bez obzira za koji period se isplata vrši (zarade za ranije mesece, drugi deo ranije isplaćene zarade i sl.). 

Uredba stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja, tj. 17.11.2000.godine.



Propisi o kontroli cena

U cilju kontrole tržišta i stvaranja uslova za rad, Vlada Republike Srbije ima ovlašćenja da određenim merama – uredbama reguliše napred pomenutu materiju. Kako je u prethodnom periodu došlo do promena, neophodne su bili i određenje promene u sferi poreske politike i politike kontrole cena. U tom cilju Vlada je uradila sledeće: 

U "Službenom glasniku RS", br. 36/2000 objavljena je: 

1.Uredba o prestanku važenja Uredbe o merama za sprečavanje i otklanjanje poremećaja na tržištu izazvanih zloupotrebom monopolskog položaja, 

a u "Službenom glasniku RS", br. 37/2000 objavljeni su sledeći propisi: 

2.Uredba o prestanku važenja Uredbe o CENAMA DERIVATA NAFTE, 

3.Uredba o prestanku važenja Uredbe o posebnim uslovima prodaje i cenama UGLJA domaće proizvodnje, 

4.Uredba o prestanku važenja Uredbe o određivanju broja posrednika u prometu UGLJA na veliko, 

5.Uredba o prestanku važenja Uredbe o određenju broja posrednika u prometu MINERALNIH ĐUBRIVA na veliko, 

6.Uredba o prestanku važenja Uredbe o obezbeđivanju sredstava za podsticaj i subvenciju proizvodnje ŠEĆERA, 

7.Uredba o prestanku važenja Uredbe o subvencionisanju proizvodnje JESTIVOG ULJA u 2000. godini, 

8.Uredba o prestanku važenja Uredbe o načinu obrazovanja cena pasterizovanog MLEKA, 

9.Uredba o prestanku važenja Uredbe o subvencionisanju proizvodnje pasterizovanog MLEKA u 2000. godini, 

10.Uredba o prestanku važenja Uredbe o određivanju cena HLEBA, 

11.Uredba o prestanku važenja Uredbe o subvencionisanju proizvodnje HLEBA u 2000. godini. 

Prva Uredba je prestala da važi 12. oktobra 2000. godine, a ostale uredbe su prestale da važe 19. oktobra 2000. godine. 

No, nisu sve uredbe ukinute. Naime jedan deo uredbi je ostao na snazi i one se i dalje primenjuju. Propisi koji su ostali na snazi su: 

REPUBLIČKI PROPISI : 

1.Zakon o merama za otklanjanje i ublažavanje posledica primene sankcija međunarodnih organizacija ("Sl. gl.RS", br. 46/92 i 7/95) 

2.Zakon o uslovima za obavljanje prometa robe, vršenje usluga u prometu robe i inspekcijskom nadzoru ("Sl.gl. RS", br. 39/96, 20/97 i 46/98), 

3.Pravilnik o evidenciji prometa robe i usluga ("Sl. gl. RS", br. 45/96, 48/96, 9/97, 6/99) 

4.Pravilnik o minimalnim tehničkim uslovima za obavljanje prometa robe i vršenje usluga u prometu robe i o vrsti robe koja se prodaje van poslovnih prostorija ("Sl. gl. RS", br. 47/96, 22/97, 6/99), 

5.Uredba o uslovima prometa određenih proizvoda ("Sl. gl. RS", br. 5/96 i 6/96) , 

6.Uredba o uslovima izvoza pšenice i brašna ("Sl. gl. RS", br. 4/96), 

7.Uredba o obaveznoj proizvodnji osnovne vrste hleba od brašna tipa "850" ("Sl. gl. RS", br. 2/96), 

8.Uredba o prometu i kupovnoj ceni pšenice roda 2000. godine ("Sl. gl. RS", br. 23/2000), 

9.Uredba o obezbeđivanju sredstava za podsticaj proizvodnje sirovog duvana ("Sl. gl. RS", br. 16/2000) 

10.Uredba o načinu utvrđivanja osnovice za obračun akcize i poreza na promet za derivate nafte ("Sl. gl. RS", br. 38/99, 51/99, 55/99 i 6/2000). 

SAVEZNI PROPISI : 

1.Zakon o sistemu društvene kontrole cena ("Sl. list SFRJ", br. 84/89 i "Sl. list SRJ", br. 32/93, 24/94 i 28/96) 

2.Odluka o načinu obrazovanja cena određenih proizvoda u prometu na veliko, odnosno na malo ("Sl. list SRJ", br. 37/2000), 

3.Uredba o broju posrednika u prometu na veliko određenih proizvoda ("Sl. list SRJ", br. 5/99, 10/99, 8/00 i 15/00), 

4.Odluka o najvišim cenama, najvišem nivou cena i načinu obrazovanja cena lekova za humanu upotrebu ("Sl. list SRJ", br. 34/2000), 

5.Odluka o obavezi prethodnog obaveštavanja o promeni cena usluga u unutrašnjem železničkom saobraćaju i unutrašnjem poštanskom, telegrafskom i telefonskom saobraćaju ("Sl. list SRJ", br. 36/2000); 

6.Uputstvo o dostavljanju obaveštenja o promenama cena radi praćenja ("Sl. list SRJ", br. 52/97); 

7.Odluka o obavezi prethodnog obaveštavanja o promeni cena određenih proizvoda ("Sl. list SRJ", br. 79/93 i 5/94), 

8.odluke o zaštitnim cenama mleka; pšenice roda 2000. godine; suncokreta i soje roda 1998. godine; sirovog duvana roda 1998. godine; kukuruza roda 1998. godine; šećerne repe roda 1999. godine i stoke. 

Podsećamo Vas da prilikom primene propisa i formiranja cena svojih proizvoda i usluga imate u vidu koji su propisi ukinuti, a koji su i dalje na snazi.



Odluka o plaćanju gotovim novcem

U "Službenom listu SRJ", br. 57/2000 objavljena je nova Odluka o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem, kojom je zamenjena do sada važeća odluka objavljena u "Službenom listu SRJ", br. 22/96. 

Prema novoj Odluci isplata u gotovu fizičkim licima vršiće se kao i do sada, uz podnošenje originalne dokumentacije (rešenje, ugovor i druga dokumentacija) na osnovu koje se može utvrditi osnov, visina i namena isplate. 

Zavod za obračun i plaćanja dužan je da dokumentaciju (kopiju) za isplate u gotovom novcu fizičkim licima koje se odnose na promet nepokretnosti i opreme dostavi nadležnom poreskom organu u roku od 8 dana od dana izvršene isplate, što znači da se prilikom ovakvih isplata nadležnom Zavodu mora dostaviti jedna kopija dokumenta po kome će on kasnije postuptii. 

Isplata u gotovu pravnim licima i preduzetnicima ograničava se do 1.000,00 novih dinara DNEVNO, umesto do sada: do iznosa od 500,00 novih dinara po pojedinačnoj ispravi (računu). 

Znači, do sada su pravna lica i preduzetnici mogli dnevno da vrše isplate u gotovom po 500,00 dinara po onoliko isprava (računa), koliko su tog dana imali (na primer: deset računa po 500,00 = 5.000,00 dinara dnevno), a sada bez obzira na broj (jedna ili više) isprava - računa mogu ukupno DNEVNO da vrše isplate u gotovom do maksimalnih 1.000,00 dinara. 

Organizacije koje se bave organizovanjem igara na sreću postupaće i prema odredbama nove odluke, na isti način kao i do sada, tako što će do 5. u mesecu dostavljati Zavodu za obračun i plaćanja spisak izvršenih isplata fizičkim licima za prethodni mesec. 

Banke i druge finansijske organizacije i njihovi delovi (filijale, ekspoziture) dostavljaju Zavodu za obračun i plaćanja dnevno izveštaje o stanju gotovine na propisanom obrascu. Izveštaj će se podnositi na obrascu prilikom svakog podizanja novca za isplate u gotovu sa poslovnog računa ili otvorenog akreditiva. 

Preduzeća PTT saobraćaja (pošte) i njihovi delovi svakog dana podnose Zavodu za obračun i plaćanja izveštaje o prometu i stanju gotovine u blagajni kao i blagajnički dnevnik i naloge platnog prometa koji se odnose na drugog nosioca platnog prometa. 

Nova Odluka se primenjuje od 20. oktobra 2000. godine.



Nove mogućnosti paketa BusinessWare

Tokom tekuće godine izvršili smo određene dopune i nadogradnje progamskog paketa za magacinskog poslovanje, a u cilju još bolje i kvalitetnije evidencije. Dve najbitnije novine su:

  • mogućnost vođenja zaliha u magacinu po računopolagačima
  • mogućnost vođenja zaliha po FIFO ili LIFO metodi.
  1. Vodjenje zaliha po računopolagačima

Ukoliko imate potrebe da u sveri magacinskog poslovanja pratite promene po računopolagačima, kao što je na primer magacin sitnog inventara u upotrebi i sl, iluzorno je i veoma teško da se otvori onoliko magacina koliko ima računopolagača. Pre svega problem je zapamtiti toliki broj magacina, a o drugim teškoćama da i ne govorimo.

U okviru programskog paketa za magacinsko poslovanja omogućili smo vođenje zaliha artikala po računopolagačima u okviru jednog magacina.

    Potrebno je u matičnim podacima o magacinima podesiti:

- tip magacina – 3 – sitan inventar

- unos artikla po računopolagačima – 1 - Da

Posle ovako izvršenih podešavanja knjiženja su ista kao kod drugih magacina s tim što je obavezan unos računopolagača da bi smo kasnije imali potrebne podatke. Za ispis podataka napravljen je novi program Artikli po mestima troška, koji ispisuje podatke o stanju artikala po računopolagačima, i karticu promena artikla po računopolagačima.

Ukoliko želite i automatsko razduživanje i jedinstvene šifre u magacinima sitnog inventara na zalihi, upotrebi i zastareli sitan inventar, u prilici smo da Vam ponudimo i programski paket za sitan inventar.

Prilikom godišnjeg popisa za magacine kod kojih smo naveli da se vrši unos artikla po računopolagačima dobijamo popisne liste sa pregledom artikala po računopolagačima, sa mogućnošću unosa popisa i obračuna popisa, kao i prenosa početnog stanja po istom kriterijumu.

  1. Praćenje zaliha FIFO i LIFO metodom

Programskim paketom BusinessWare Magic do sada je bilo moguće praćenje zaliha u nekom od magacina po prodajnoj ceni, prosečnoj nabavnoj ceni i planskoj – ukalkulisanoj ceni, a od sada zalihe možemo pratiti i po princimu prva ulazna – prva izlazna cena (FIFO) i po principu Zadnja ulazna – prva izlazna cena (LIFO).

Potrebno je samo u matičnom podatku za magacin u polju tip cene izabrati odgovarajuću metodu.

Dalji rad se ne razlikuje mnogo od standardog rada, osim što ovaj način iskazivanja zaliha ne dozvoljava nivelaciju. Na kraju godine, ili po ukazanoj potrebi kod opcije ispis popisnih listi dobija se pregled za popis po svakoj ceni za konkretni artikal, sa unosom i obračunom popisa po ovom uslovu. Naravno i zaključak godine i prenos podataka u novu poslovnu godinu je po stavkama, tj. po cenama za svaki artikal.

Neke od mogućnosti programskog paketa BusinessWare Finan

U skladu sa odredbama Zakona u okviru poreske evidencije potrebno je imati podatke za svaki uplatni račun. Otvaranje konta koliko ima uplatnih računa je mukotrpno i može dovesti do grešaka, pogotovu ako se pomešaju konta.

Naš predlog za prevazilaženje ovog problema je.

  1. konto 462 otvoriti po opštinama sedišta preduzeća ili poslvonih jedinica (kao na primer 462045 za Knjaževac, 462002 za Aleksinac i tako dalje, gde zadnja tri broja šifre konta predstavljaju šifru opštine sedišta firme tj. poslovne jedinice, na čijoj se teritoriji obavlja promet i plaća porez)
  2. prilikom knjiženja obaveza poreza na promet i uplate istog u polju broj dokumenta kucati broj uplatnog računa poreza (samo zadnji, kao naprimer 2010, 2159, 62441 i dr.).

Na ovaj način mogućnost greške kod šifre kotna sveli smo najmanju moguću meru, a dobili  smo evidenciju zaduženja i uplate poreza po uplatnim računima, kao i podatak za savezni porez po opštinama.

Ispis podataka po uplatnim računima daje nam program Kartica po broju dokumenta kod Pregleda podataka u finansijkom knjigovodstvu, sa mogućnošću izbora ispisa samo stanja po uplatnim računima ili ispisa svih promena po uplatnim računima.

Od podešavanja, potrebno je samo u matičnim podacima za konto u polju oznaka konta uneti broj 4 - stanje po dokumentima, tako će i prilikom zaključka godine podaci u novu poslovnu godinu za ovako definisana konta biti preneta po dokumentima, tj. po uplatnim računima poreza.



Visina eskontne stope NBJ i zatezne kamate u 1999. i 2000. godini

 

Mesec ESKONTNA STOPA ZATEZNA KAMATA
PROPISANA objavljeno u “Sl. listu SRJ”,broj UVEĆANA ZA 30% visina “Službeni list SRJ”, broj
1 3 4 5 6 7
Januar/99 2,5% 63/98 3,25% 2,8192% 8/99
Februar/99 2,5% 63/98 3,25% 2,9204% 11/99
Mart/99 2,5% 63/98 3,25% 3,1228% 49/99
April/99 2,0% 16/99 2,6% 4,9444% 49/99
Maj/99 2,0% 16/99 2,6% 2,3132% 49/99
Jun/99 2,0% 16/99 2,6% 2,6168% 49/99
Jul/99 2,0% 44/99 2,6% 3,0216% 51/99
Avgust/99 2,0% 44/99 2,6% 5,0456% 57/99
Septembar/99 2,0% 44/99 2,6% 13,7488% 62/99
Oktobar/99 2,0% 60/99 2,6% 10,4092% 65/99
Novembar/99 2,0% 60/99 2,6% 3,7300% 72/99
Decembar/99 2,0% 60/99 2,6% 2,0096% 2/2000
Januar/2000 2,0% 76/99 2,6% 1,706% 9/2000
Februar/2000 2,0% 76/99 2,6% 3,0216% 11/2000
Mart/2000 2,0% 76/99 2,6% 4,1348% 16/2000
April/2000 2,0% 14/2000 2,6% 4,8432% 21/2000
Maj/2000 2,0% 14/2000 2,6% 6,4624% 24/2000
Jun/2000 2,0% 14/2000 2,6% 5,4504% 29/2000
Jul/2000 2,0% 26/2000 2,6% 4,1348% 36/2000
Avgust/2000 2,0% 26/2000 2,6% 6,6648% 46/2000
Septembar/2000 2,0% 26/2000 2,6% 9,8020% 56/2000
Oktobar/2000 2,0% 51/2000 2,6% 27,9168% 60/2000



BusinessWare WorkFlow

Novi programski paket iz familije BusinessWare 2000, BusinessWare WorkFlow je programski paket namenjen širokom krugu korisnika, prvenstveno proizvodne delatnosti, tj. korisnicima koji u procesu poslovanja imaju lanac trebovanje-odobrenje-izdavanje repromaterijala u procesu proizvodnje. WorkFlow (ili pogonsko knjigovodstvo) se upravo bavi problematikom protoka interne dokumentacije u procesu proizvodnje. Kroz program se obrađuju sledeće faze: normativ, kreiranje radnog naloga, sastavljanje trebovanja, odobrenje trebovanja, izdavanje repromaterijala po trebovanju.

Program radi po luksuznim standardima poslovanja i u skladu sa JRS 33 (ISO 9000). 

Radni nalog i trebovanje

Proces kreiranja i praćenja dokumentacije počinje od kreiranja radnog naloga u nadležnoj službi, zatim se u određenom ili neodređenom vremenskom periodu kreiraju trebovanja za odgovarajući radni nalog. Postoje dve vrste trebovanja, trebovanje iz Normativa i trebovanje repromaterijala po potrebi, gde korisnik sam bira stavke iz skladišta, a pri tom ima i uvid u trenutno stanje arikla u skladištu. Normative kreira nadležna služba.

Po kreiranju trebovanja, dokument se prosleđuje nadležnoj službi u red za čekanje.

Redovi za čekanje

Korisnik definiše službe u procesu proizvodnje i dodeljuje im odgovajajuće mesto u lancu protoka dokumentacije i određuje operatere koji će imati pravo da rade u određenim službama. Svaka služba ima svoj red za čekanje, tj. prostor za smeštaj podataka prosleđenih od nadređene službe.

Na primer, preduzeće ima više sektora tehničke pripreme, i zajedničkog rukovodioca proizvodnje kome svi upućuju svoja trebovanja na odobrenje. Pošto obe službe rade istovremeno, prosleđuju svoje dokumente tehničkom rukovodiocu kod koga se ti dokumenti prikazuju u redu kojim su i kreirani iz normativima. Dokumenti u redu za čekanje bilo koje službe pojavljuju se na isti način, klikom miša na oznaku dokumenta njegov sadržaj se pojavljuje na ekranu i operater može da izvrši predviđene intervencije na dokumentu.

Odobrenje trebovanja

Rukovodilac sa ovlašćenjem da odobrava trebovanja može da odobri trebovanje, upiše odobrene količine i prosleđuje u skladište repromaterijala ili da ga vrati na doradu tehničkoj službi koja je kreirala trebovanje. Postupak prosleđivanja ili vraćanja trebovanja na doradu je vezan za redove za čekanje odgovarajućih službi.

Po proveri i odobrenju trebovanja rukovodilac prosleđuje trebovanje u skladište (može da izabere skladište), pri čemu se vrši štampanje dokumenta.

Izdavanje po trebovanju

Magacioner po odštampanom trebovanju priprema repromaterijal, i unosi izdate količine u program. Po unosu podataka i snimanja dokumenta, dokument se štampa i (ukoliko je izabrana opcija automatskog knjiženja) automatski knjiži kroz robno-materijalno knjigovodstvo. Kasniji izveštaji mogu se generisati (ako je opcija automatskog knjiženja izabrana) iz robno-materijalnog knjigovodstva i finansijskog knjigovodstva. Kao što se primećuje BusinessWare WorkFlow se može osloniti potpuno na BusinessWare Magic i BusinessWare Finex, ali s obzirom da je ovaj programski paket zamišljen i za potpuno samostalan rad, može, dakle, raditi i potpuno samostalno.

Na raspolaganju su i isveštaji o realizaciji radnih naloga, trebovanja, proizvodnji, normativima i sl.


Sistemski zahtevi

  • Radna stanica sa procesorom Pentium 166 MHZ ili jači procesor
  • SVGA video kartica.
  • 32 MB RAM memorije (64 MB preporučeno).
  • 25 MB slobodnog prostora na lokalnom Hard disk-u.
  • PS/2 ili serijski miš.
  • Mrežna kartica

Navedeni sistemski zahtevi predstavljaju minimalne zahteve. Možete optimizovati performanse povećanjem memorije, prostora na disku ili povećanjem procesorske snage računara.


Softverski zahtevi

  • Radna stanica sa instaliranim operativnim sistemom (Windows 95, Windows 98, Windows NT 4 ili Windows 2000)
  • Instalacija paketa BusinessWare™ Magic (robnomaterijalno knjigovodstvo). (opciono)
  • Instalacija paketa BusinessWare ™ Finex (finansijsko knjigovodstvo) (opcioono)
  • Mrežni klijentski softver.
Instalaciju aktuelne verzije programskog paketa vrši lice ovlašćeno od strane kompanije Micro Business. 

Korisnik dobija verziju za najmanje tri računara.



Uvodnik

Promene saveznog poreza koje je Savezna skupština usvojila ovih dana uslovile su još jedno izdanje našeg biltena.

U ovom broju naći ćete najbitnije elemente donetih promena kao i pregled novih stopa poreza koji vaze od 01.08.2000.g.

Kao što smo najavili, u prethodnom broju, u ovom broju vas upoznajemo sa novim radnicima naše firme, od kojih očekujemo da svojim radom, znanjem i zalaganjem steknu poverenje svih naših komintenata, i u  daljem radu se aktivno uključe u rešavanju svih vaših i naših problema.  Takođe, u skladu sa obavezom koju je predvideo Zakon, radnici naše firme su stekli odgovarajuća
stručna zvanja u struci kojom se bave, pa vas i o tome informišemo. 

Ostanite i dalje sa nama, lakše ćemo rešavati i vaše i naše probleme.



Nove stope posebnog saveznog poreza na promet

Savezna Skupština donela je dana 25. jula 2000. godine Zakon o izmeni Zakona o dopunskom finansiranju odbrane zemlje. 
Izmena Zakona objavljena je u "Službenom listu SRJ", broj 33/2000, a PRIMENJUJE SE OD 1. AVGUSTA 2000. godine. 

Izmenom Zakona povećane su stope posebnog saveznog poreza na promet, i to: 

stopa 4% povećana je na 5%, 
stopa 2% povećana je na 3%, 
stopa 0,6% povećana je na 1%. 

Nove zbirne stope poreza na promet (propisane i preračunate) kao i pregled stopa po proizvodima koje se primenjuju od 1. avgusta 2000. godine su: 

PROIZVODI: 
- opšta stopa 28% (20+3+5) 
- niža stopa 15% (9+3+3) 
- veštačka bezalkoholna pića 17% (9+3+5) 
- povlašćena stopa 18% (10+3+5) 
- pelene iz uvoza 17% (9+3+5) 
- dnevna i povremena štampa, knjige, brošure i časopisi 9% (3+3+3) 
- oprema i poljoprivredna mehanizacija 1% 

USLUGE: 
- usluge 12% (9+3) 

Zbog povećanja stopa posebnog saveznog poreza, neophodno je izvršiti: 

1.POPIS ZATEČENIH ZALIHA na dan primene Zakona, tj. 1.08.2000. godine i da se u prodajne cene zatečenih zaliha ukalkuliše poseban savezni porez po novim stopama; 
2.USKLAĐIVANJE PORESKE EVIDENCIJE koje vode u smislu odredbe člana 64. stav 1. Zakona. (“Poreski obveznik – pravno lice dužan je da u svom knjgovodstvu obezbedi podatke o poreskim osnovicama po poreskim stopama na osnovu kojih se utvrđuje i plaća akciza, odnosno akontacija poreza na promet i sastavlja obračun akcize, odnosno akontacije poreza na promet”) 

Poreski obveznici (sva trgovinska, ugostiteljska i druga preduzeća i radnje koje vrše promet preko prodavnica na malo) dužna su da izvrše popis i da u zatečene zalihe ukalkulišu posban savezni porez.
Preračun zaliha, tj. cena sa stare na nove možete vršiti koeficijentom koji se dobija po obrascu: 
100 + nova stopa / 100 + stara stopa, tj. 
1) za opštu stopu 1,007874 
2) za nižu stopu 1,0087719 
3) veštačka bezalkoholna pića 1,0086206 
4) Odeća, obuća i ostali artikli iz povlašćene stope 1,008547 
5) Pelene iz uvoza 1,0086206 
6) Dnevna i povremena štampa, knjige, časopisi i brošure 1,0092593 

Dati koeficijent se množi sa postojećom prodajnom cenom i dobija se nova prodajna cena.  Izuzetno kod alkohola i piva pre primene navedenih koeficijenata treba od maloprodajne cene oduzeti taksu, zatim pomnožiti koeficijentom i potom ponovo dodati taksu, jer je taksa oblik posebne naknade koji ne ulazi u osnovicu za porez. 

Kod duvanskih prerađevina kada su u pitanju uvozne cigarete, ukoliko na njih nije prilikom uvoza plaćen celokupan porez, treba postupiti na isti način kao i kod alkohola i piva, dok kod domaćih cigareta treba, po našem mišljenju, samo izvršiti preračun poreza po stopama bez promene maloprodajne cene, obzirom da su maloprodajne cene već utvrđene od strane države. Isti je postupak i sa dervatima nafte, obzirom da njihovu cenu utvrđuje Vlada Republike Srbije. 

Poreski obveznik je dužan da uvek prilikom promene poreza izvrši ukalkulisavanje poreza po novim stopama. Da li će to učiniti povećanjem cene ili će zadržati postojeću cenu, a iznos poreza knjižiti na teret razlike u ceni zavisi od poslovne politike svakog obveznika. 

Obaveza popisa i ukalkulisavanja novog poreza je kod svih poreskih obveznika bez obzira na to kolji način plaćanja akontacije poreza su izabrali. 



Izmena Zakona o akcizama i porezu na promet

Narodna skupština Republike Srbije usvojila je 12. jula 2000. godine Zakon o izmenama i dopunama Zakona o akcizama i porezu na promet. Zakon je objavljen u "Službenom glasniku RS", broj 25/2000, a stupio je na snagu 18. jula 2000. godine. 

Izmenama i dopunama Zakona izvršene su izmene u plaćanju posebne takse grada Beograda, I to: 
1.Izmene koje se odnose na način korišćenja i usmeravanja sredstava posebne takse grada Beograda; 
2.Vojska Jugoslavije oslobođena je od plaćanja posebne takse grada Beograda. 

Izmenom Zakona propisano je da se sredstva od posebne takse uplaćuju na poseban račun Republike Srbije. Ova izmena nema uticaja na način uplaćivanja posebne takse grada Beograda od strane poreskih obveznika. Oni će i dalje posebnu taksu grada Beograda uplaćivati na uplatne račune:

840-31936 - Posebna taksa na promet proizvoda na teritoriji grada Beograda, i  

40-31941 - Posebna taksa na promet usluga na teritoriji grada Beograda. 

Sa ovih računa ZOP će vršiti usmeravanje na poseban račun Republike Srbije. 



Izmene u načinu obračuna poreza na prihode

Zbog povećanja stopa za dopunsko finansiranje odbrane zemlje sa 2% na 3% (Zakon o izmeni Zakona o dopunskom finansiranju odbrane zemlje – "Sl. list SRJ", br. 33/2000) menjaju se obrasci za preračun sa neto na bruto kao i preračunate stope poreza i to kod:

Prihoda od izdavanja u zakup nepokretnosti
Prihoda od izdavanja u zakup pokretne imovine
Prihoda po osnovu ugovora o delu.

Na osnovu važećih propisa od 1. avgusta 2000. godine, na navedene prihode plaća se:

- porez na promet usluga: 9%
- posebna taksa za obveznike sa područja grada Beograda: 3%
- poseban savezni porez na promet usluga: 3%
- porez na prihode od davanja u zakup pokretne imovine, nepokretnosti i ugovora o delu: 20%

Porez na promet usluga, posebna taksa za grad Beograd i posebni savezni porez, plaćaju se na iznos bruto prihoda, a porez na prihode na neto prihod.
Ukoliko se porez na promet usluga ne zaračunava posebno, već je sadržan u vrednosti usluga, odnosno zakupnine, obračunava se i plaća po preračunatoj stopi.
Preračun sa neto na bruto za prihode od davanja u zakup nepokretnosti, pokretne imovine i ugovora o delu, vrši se po koeficijentu, koji od 1. avgusta 2000. godine iznosi:
ZA PRIHODE OSTVARENE NA OSTALOM PODRUČJU REPUBLIKE OSIM GRADA BEOGRADA : 1,28735632

PRIMER OBRAČUNA KIRIJE I ZAKUPNINE NA DAVANJE U ZAKUP NEPOKRETNOSTI

MESEC JANUAR-JUN 2000

1 neto iznos
1000,00
   
2 koeficijent za preračun na bruto
1,2873563
   
3 bruto zakup-nina (1*2)
1287,36
   
4 porez na usluge 9% na rbr 3
103,45
8,0357142

840-28101

5 porez na usluge 3% na rbr 3
34,48
2,6785714

40818-840-928-28512

6 bruto naknada bez poreza (3-4)
1149,43
   
7 normirani troškovi 35% na rbr 5
402,30
   
8 osnovica za porez  5 - 6
747,13
   
9 porez na dohodak 20% na rbr 7
149,43
 

840-25045

10 neto za isplatu 3 - (4+8)
1000,00
   

popunjava se obrazac OPJ4

PRIMER OBRAČUNA KIRIJE I ZAKUPNINE NA DAVANJE U ZAKUP NEPOKRETNOSTI

1 neto iznos
1000,00
   
2 koeficijent za preračun na bruto
1,28735632
   
3 bruto zakupnina (1*2)
1287,36
   
4 porez na usluge( 9% na rbr 3)
103,45
8,0357142 840-28101
4 porez na usluge( 3% na rbr 3)
34,48
2,6785714 40818-840-928-28512
5 bruto naknada bez poreza (3-4)
1149,43
   
6 normirani troškovi (35% na rbr 5)
402,30
   
7 osnovica za porez ( 5 - 6 )
747,13
   
8 porez na dohodak(20% na rbr 7)
149,43
  840-25087
9 neto za isplatu / 3 - (4+8) /
1000,00
   

popunjava se obrazac OPJ4, redni broj 1 do 10 i dostavlja ZOP-u



Poreska oslobođena i olakšice

Član 32.

Porez na promet proizvoda ne plaća se na:

  • izvoz proizvoda;
  • opremu - mašine, uređaje,aparate i rezervne delove za tu opremu, osim putničkih automobila i osim nameštaja, tepiha, umetničkih dela likovne i primenjene umetnosti i drugih ukrasnih predmeta za opremanje administrativnih prostorija koju pravna lica i preduzetnici
    nabavljaju pod uslovima iz člana 23. ovog zakona za vršenje delatnosti;
  • sve vrste hleba, mleka, jestivog ulja i masti;
  • proizvode koji se uvoze, a za koje je prema odredbama čl. 22 do 25. Carinskog zakona predviđeno oslobođenje od plaćanja carine, i proizvode koji se uvoze radi prodaje u slobodnim carinskim prodavnicama na kojima je obezbeđena carina i pasoška kontrola;
  • proizvode koje, pod uslovima reciprociteta, nabavljaju strana diplomatska i konzularna predstavništva i strano diplomatsko osoblje i konzularni funkcioneri na osnovu posebnih potvrda saveznog organa nadležnog za inostrane poslove, kao i u slučajevima predviđenim međunarodnim ugovorom;
  • važeće taksene i poštanske marke i hartije od važnosti;
  • proizvode koji se uvoze kao humanitarna pomoć preko ili posredstvom Crvenog krsta i specijalizovane organizcije za izbegla i raseljena lica, kao i na proizvode koje ove organizacije u zemlji dobijaju bez naknade kao humanitarnu pomoć;
  • proizvode koji se nabavljaju preko posebnih komisija, odnosno štabova i drugih organizacija, koje se osnivaju radi otklanjanja posledica elementarnih nepogoda (zemljotres, poplave, suše, ekološki udesi i dr.) rata ili oružanih sukoba - u visini procenjene, odnosno utvrđene štete;
  • predmete koje muzeji otkupljuju kao muzejske vrednosti, kao ni na zlato, nakit i druge predmete od plemenitih metala koje otkupljuje Narodna banka Jugoslavije;
  • sredstva naoružanja i opreme koju Vojska Jugoslavije i organi unutrašnjih poslova nabavljaju, pod uslovima iz člana 23. ovog zakona, za sopstvene potrebe;
  • lekove i medicinska sredstva utvrđena propisima o proizvodnji i prometu lekova;
  • udžbenike za osnovno, srednje, više i visoko obrazovanje;
  • publikacija od posebnog interesa za nauku, umetnost i kulturu, a na osnovu mišljenja nadležnog ministarstva;
  • turističko-informativno-propagadni materijal opšteg karaktera, a na osnovu mišljenja nadležnog ministarstva;
  • školska učila, školski pisaći i crtaći pribor - na osnovu mišljenja nadležnog ministarstva;
  • vodu za piće, osim flaširane vode za piće, mineralne i soda vode;
  • poljoprivredne proizvode i proizvode šumarstva koje prodaje fizičko lice - poljoprivredni proizvođač;
  • promet upotrebljavanih proizvoda koji se vrši neposredno između fizičkih lica, osim proizvoda koji podležu obavezi godišnje registracije;
  • proizvode dobijene po osnovu zamene u garantnom roku;
  • optopedska pomagala;
  • poljoprivrednu mehanizaciju, uređaje i drugu opremu i delove poljoprivredne mehanizacije koji služe za obradu zemljišta;
  • energetsko gorivo (biodizel) iz obnovljenih resursa;
  • ugalj i ogrevno drvo;

Ako je prodajna cena proizvoda iz tačke 17. ctav 1. ovog člana veća od cene proizvoda koji se zamenjuje, porez na promet se plaća na razliku u ceni.  Oprema za vršenje delatnosti, izuzetno od stava 1. tačka 2. ovog člana, jesu specijalni putnički automobili sa ugrađenim uređajima za bolesnike, specijalni putnički automobili za obuku vozača sa ugrađenim duplim komandama, kao i putnički automobili za taksi i rent a car koji su posebno označeni.  U slučaju prestanka obavljanja taksi ili rent a car delatnosti, kao i u slučaju prodaje ili otuđenja na drugi način putničkog automobila pribavljenog za obavljanje tih delatnosti pre isteka roka od pet godina od dana nabavke, obveznik poreza je dužan da to prijavi nadležnom poreskom organu u roku od pet dana i da plati porez na promet koji bi bio dužan da plati da nije koristio poresku olakšicu, kao i kamatu po stopi iz člana 57. ovog zakona od dana nabavke do dana prijavljivanja.  Bez dokaza o plaćenim dospelim obavezama po osnovu javnih prihoda ne može se ostvariti poresko oslobođenje iz stava 3. ovog člana. Vlada Republike Srbije bliže utvrđuje šta se u smislu ovog zakona smatra poljoprivrednom mehanizacijom, uređajima i delovima poljoprivredne mehanizacije koji služe za obradu zemljišta.



Novi radnici

U proteklom periodu naša firma se kadrovski ojačala upošljavanjem dva nova radnika za potrebe knjigovodstvenih evidencija i obračuna, čija stručna sprema treba da da garanciju kvalitetnog i uspešnog rada.
Novi radnici su:

Dinic (Ljutice) Vesnica
diplomirani ekonomista
Rođena je 06. 05. 1964. godine u Knjaževcu, gde je završila osnovnu školu. 1982. godine u Knjaževcu završila je srednju školu smera računovodstveni tehničar, a 1989. godine ekonomski fakultet.
Udata, majka dvoje dece.
Od 1991. godine radila u TITOM "PODVIS" u Knjaževcu.
U radnom odnosu kod nas od 25. 07. 2000. godine.

Đorđević (Ratka) Tijana
ekonomski tehničar
Rođena je 08. 01. 1977. godine u Knjaževcu, gde je završila osnovnu školu. 1995. godine završila je Srednju ekonomsku školu, smer ekonomski tehničar u Zaječaru.
Udata, majka jednog deteta.
Do sada nigde nije radila.
U radnom odnosu kod nas od 01. 06. 2000. godine.

Nadamo se da će novi radnici opravdati vaše i naše poverenje i u daljem radu, svojim znajem i stručnošću, doprineti boljem u uspešnijem poslovanju kako firmi svih naših korisnika, tako i  naše firme. Garanciju kvaliteta i opravdanosti naših nadanja nam da je i odgovarajuća stručnost za poslove koje će obavljati.



Stručnost kao garancija kvaliteta

U skladu sa odredbama Zakona o potrebnoj stručnosti za obavljanje knjigovodstvenih poslova naši radnici su polagali i sa uspehom položili stručni ispit za zvanje ovlašćeni računovođa i računovodja, tako da sada ispunjavamo sve Zakonom predviđene uslove za kvalitetno i dobro obavljanje knjigovodstvenih usluga. U planu firme je i da izvrši atestiranje računovodstvenog softvera, kako bi smo u pogledu pružanja knjigovodstvenih usluga i usluga korišćenja programa u svemu ispunjavali zakonske uslove



Iz rada školskog centra

Tokom meseca maja i juna ove godine u organizaciji Republičkog zavoda za tržište rada, služba za zapošljavanje Bor i Knjaževac, naša firma je sprovela Informatičko obrazovanje nezaposlenih lica u ukupnom trajanju od 200 časova.

U tom periodu 15 nezaposlenih lica sa evidencije Zavoda za zapošljavanje Knjaževac prošlo je obuku iz oblasti Windows i uvod u računarstvo, Office (Word i Excel) i uvod u Internet. Na završnom testu svi polaznici su pokazali veoma visok nivo znanja, tako da ih možemo preporučiti svim zainteresovanim firmama. Za vreme trajanja obuke svi polaznici su se aktivno uključivali u rad i pokazali veliku zainteresovanost za savlađivanje predmetnog gradiva.

Na završnom testu pokazani su sledeći rezultati

Ime i prezime WIN. I RAČ. WORD EXCEL INTERNET
Br. bod O Br. bod O Br. bod O Br. bod O
Antić Emila 95 5 88 4 91 5 92 5
Stojanović Danijela 92 5 73 3 93 5 76 4
Nakić Valentina                
Mitić Dragan 97 5 100 5 96 5 84 4
Milivojević Marija 98 5 91 5 100 5 92 5
Antić Srđan 49 2 65 3 61 3 41 2
Ranđelović Ivan 98 5 99 5 92 5 84 4
Stefanović Valentina 94 5 86 4 100 5 88 4
Denčić Miljan 91 5 80 4 96 5 72 3
Božić Irena 100 5 100 5 100 5 100 5
Dragićević Dalibor 62 3 93 5 96 5 42 2
Stojković Tatjana 95 5 88 4 70 3 64 3
Bogdanović Snežana 93 5 80 4 69 3 68 3
Petrović-Zlatković Miroslava 93 5 99 5 93 5 92 5
Đorđević Negica 98 5 98 5 100 5 92 5

Sva zainteresovana pravna lica ili preduzetnici za eventualno uposlenje nekog od navedenih lica mogu se obratiti Službi zapošljavanja Knjaževac za dobijanje podataka i adrese nekog od polaznika.

Tokom meseca juna ove godine organizovan je i obuka radnika Narodne banke Jugoslavije, Službe za obračun i plaćanje Knjaževac. Na obuci koja je trajala 60 časova. Obrađene su teme DOS, Windows, Word i Excel. Obuku je ispred Narodne banke pohađalo 13 polaznika.



BusinessWare Utuženja

U prošlom broj smo predstavili prvi programski paket iz projekta BusinessWare 2000, "BusinessWare Video Manager", u ovom boju predstavljamo programski paket za evidenciju utuženja.

Programski paket namenjen je širem krugu korisnika, koji imaju potrebe za ovakvom evidencijom. Prva verzija programa prilagođena je i potrebama javnih komunalnih preduzeća.
Hardverski zahtevi programa: procesor Pentium (133 MHz), 16 MB RAM memorije (preporučeno 32 MB), 20 MB mesta na disku za instalaciju i 20 - 40 MB slobodnog prostora na disku.
Softverski zahtevi: bilo koji od navedenih operativnih sistema (bilo koja verzija Windows 9x), programski paket BusinessWare Finex, i opciono programski paket BusinessWare Komuna zbog evidencije utuženja za korisnike komunalnih usluga.
Sam program podeljen je na nekoliko celina. Priprema predloga, Sudski proces i Izveštaji.
U pripremi Predloga za izvršenje, korisnik unosi podatke o korisniku (šifru partnera, ostale podatke pronalazi program) i podatke o neplaćenim računima. Nova verzija koja je u fazi testiranja omogućava automatski unos stavki. Tako da će u novoj verziji program biti daleko funkcionalniji. Nakon unesenih podataka moguće je odštampati Predlog, spreman za prosleđivanje nadležnim organima.
Sudski proces je program pomoću kojeg se prate faze sudskog procesa i dokumentacija. Od podataka je dovoljno uneti broj Predloga (tužbe) i program će izbaciti podatke o fazama kroz koje je prošao odgovarajući predmet i ponuditi nam upis naredne faze ili pregled postojećih.

U aktuelnoj verziji program poseduje izveštaje: Pregled završenih tužbi, Pregled tužbi u određenoj fazi, Pregled Stanja svih tužbi, Rekapitulacija tužbi po fazama.



Uvodnik

Period iza nas - period pred nama … 

Šta je bilo, znamo, šta će biti, samo se nadamo boljem. 

Protekli period karakterisalo je puno promena, među kojima je najveća po pitanju izmena Kontnog okvira i poreskih bilanasa, a što je i glavna tema ovog biltena. 

U narednom periodu najveću pažnju posvetić‡emo prepremama za uvođenje novog poreskog sistema, i daljem osavremenjivanju našeg programskog paketa BusinessWare, o čemu već pišemo počev od ovog broja, a u narednim brojevima predstavićemo svaki paket pojedinačno. 

Naša kompanija svakim danom postaje sve veća i značajnija za poslovanje knjaževačke privrede. Laganim koracima pokušavamo da nađemo sebe i u aleksinačkoj privredi. Nove snage predstavljaju garanciju i nadu za bolji i kvalitetniji rad. Nadamo se da ćemo Vas u narednom broju upoznati i sa novinama u pogledu radne snage i kvalifikacija naših radnika za poslove koje rade. 

Nova vremena donose nove probleme, budite sa nama, zajedno ih lakše rešavamo. 

Iskreno i uvek sa vama, 

Vaš Micro Business



Izmene i dopune Pravilnika o kontnim okvirima i obrascima bilans stanja i bilans uspeha

Posle izvršenih izmena i dopuna Zakona o računovodstvu (“Službeni list SRJ”, br. 74/99) i Pravilnika o načinu revalorizacije (“Službeni list SRJ”, br. 3/2000), u “Službenom listu SRJ”, broj 17/2000, objavljeni su:

1. Pravilnik o izmenama i dopunama Pravilnika o Kontnom okviru i sadržini računa u Kontnom okviru za preduzeća i zadruge;

2. Pravilnik o izmenama i dopunama Pravilnika o obrascima i sadržini pozicija u obrascima Bilans stanja i Bilans uspeha za preduzeća i zadruge;

3. Pravilnik o izmenama i dopunama Pravilnika o kontnom okviru i sadržini računa u kontnom okviru za organizacije za osiguranje;

4. Pravilnik o izmenama i dopunama Pravilnika o obrascima i sadržini pozicija u obrascima Bilans stanja i Bilans uspeha za organizacije za osiguranje.

Izmene i dopune koje su izvršene u Kontnom okviru za PREDUZEĆA I ZADRUGE su:

UKINUTI RAČUNI UVEDENI NOVI RAČUNI
100 - Materijal  100 – Obračun nabavke materijala, rezervnih delova, alata i inventara
101 - Materijal
102 - Rezervni delovi
103 - Alat i inventar
130 - Roba 130 - Obračun nabavke robe
131 - Roba u magacinu
132 - Roba u prometu na veliko
133 - Roba u skladištu, stovarištu i prodavnicama kod drugih pravnih lica
134 - Roba u prometu na malo
135 - Roba u obradi, doradi i manipulaciji
406 - Odloženi revalorizacioni prihodi  314 - Rezerve iz viška revalorizacionih prihoda
582 - Odlaganje revalorizacionih prihoda 582 - Preneti revalorizacioni prihodi u rezerve
682 - Prihodi od ukidanja odloženih revalorizacionih rezervi Nema novog računa
984 - Slobodan račun 984 - Revalorizacija zaliha

Uklađivanje poslovnih knjiga

Preduzeća i zadruge će, po članu 20. Pravilnika o izmenama i dopunama Pravilnika o Kontnom okviru i sadržini računa u Kontnom okviru, uskladiti vođenje poslovnih knjiga, tako što će izvršiti određena preknjižavanja koja se prvenstveno odnose na račune 100 i 130. To neće predstavljati teškoću obzirom da postoji analitička evidencija koja će se preneti na nove analitičke račune u okviru novopropisanih osnovnih računa.

Preknjižavanje treba izvršiti najkasnije do 30.06.2000.godine, tj. do vremena kada treba izvršiti polugodišnji obračun.

Da bi smo korisnicima olakšali postupak preknjižavanja uradili smo servisni program koji:

-1) otvara nova sintetička konta, navedena napred u tabeli,

-2) interaktivnim putem vrši preknjižavanje sa starih analitičkih konta grupe 100 i 130, na nova, uz istovremeno otvaranje novih konta u kontnom okviru i brisanje starih konta iz kontnog okvira, a po grupama 100, 101, 102, 103, 130, 131, 132, 133, 134 i 135, i grupu 406 preknjižava na grupu 314.

Istovremeno, sva knjiženja na kontima grupe 682 biće obrisana, jer ovaj konto nema novi uporedni konto, tako da ukoliko ste na ovom kontu imali nekih knjiženja u poslovnoj 2000-toj godini, ili ste imali početno stanje, potrebno je da izvršite preknjižavanje podataka na drugi odgovarajući konto putem naloga za doknjiženje.

Obzirom da grupa 582 samo menja naziv konta, servisnim programom smo promenili naziv grupe računa 582, ali ne i nazive ostalih računa u okviru ove grupe pa ćete vi kroz meni FINANSIJSKO / MATIČNI PODACI / Konta izvršiti promenu naziva svim ostalim kontima u okviru grupe 582.

Zbog lakoće rada predlažemo da se oznaka konta od 4-tog znaka zadrže, a da se samo izvrši promenta oznake sintetičkog konta. Ukloliko želite da izvršite i ove promene, potrebno je da prilikom prepisa unesete oznaku novog analitičkog konta, i postupak promene će biti izvršen. Po unosu nove šifre konta izvršiće se preknjižavanje sa starog na novi konto, a istovremeno će se u svim bazama gde je navedena oznaka konta izvršiti promenu konta (kao što je oznaka konta u matičnom podatku magacina, oznake konta kod automatskih obrada – veza za knjiženje podataka iz magacinskog i maloprodaje u finansijskom knjigovodstvu i dr.). Po završetku promene konta, iz menija FINANSIJSKO/ SERVISI BAZE PODATAKA/ Ispisi promena kpl, možete izvršiti ispis pregleda preknjižavanja, gde je prikazan odnos starih i novih konta na koja je izvršeno preknjižavanje. Ukoliko u vašem kontom okviru ima otvorenih konta, u okviru grupa 100, 130 ili 406, a na koja nemate knjiženja u 2000-toj godini, potrebno je da ista obrišete kroz meni FINANISJKO / MATIČNI PODACI / Konta, a ukoliko su vam potrebna nova konta, kroz isti meni možete izvršiti otvaranje novih konta.

Istovremeno, zbog ukidanja nekih AOP-a u obrascu bilans uspeha (aop 272), izvršeno je pomeranje oznake AOP-a od ovog broja za jedan, vrši se i servis podataka o BILANSIMA za 1999.g. zbog uporedljivosti podataka sa 2000.godinom, tako što se podaci sa AOP-a 272 prepisuju na AOP 271, a zbog dodavanja novog AOP-a u Bilansu stanja (AOP 116), izvršena je i promena podataka za 1999.g. u podacima obrasca Bilans stanja.
Ukoliko želite da izvršitite promene i uvedete nove oznake konta, prilikom preknjižavanja na nove račune možete koristiti predlog analitičkog kontnog okvira koji dajemo u nastavku, ili sami pre prepisa podataka pripremite svoja analitička konta.

10 - Materijal
            100 - Obračun nabavke materijala, rezervnih delova, alata i inventara
                100000 - Vrednost po računu dobavljača
                100100 - Zavisni troškovi nabavke
                100200 - Carine i druge uvozne dažbine
                100300 - Porez na promet i druge dažbine
                100900 - Obračun nabavke
            101 - Materijal
                   101000 - Osnovni materijal
                101100 - Pomoćni materijal
                101200 - Kancelarijski materijal
                101300 - Gorivo i mazivo
                101400 - Ostali materijal
                101500 - Materijal u doradi, obradi i manipulaciji
                101700 - Revalorizacija zaliha materijala
                101800 - Ispravka vrednosti materijala
                101900 - Odstupanje od planskih cena materijala
            102 - Rezervni delovi
                102000 - Rezervni delovi u skladištu
                102100 - Rezervni delovi u obradi, doradi i manipulaciji
                102700 - Revalorizacija zaliha rezervnih delova
                102800 - Odstupanje od planskih cena rezervnih delova
                102900 - Ispravka vrednosti rezervnih delova
            103 - Alat i inventar
                103000 - Alat i inventar u skladištu
                103100 - Alat i inventar u upotrebi
                103700 - Revalorizacija alata i inventara
                103800 - Odstupanje od planskih cena alata i inventara
                103900 - Ispravka vrednosti alata i inventara
13 - Roba
            130 - Obračun nabavke robe
                130000 - Vrednost po računu dobavljača
                130100 - Zavisni troškovi nabavke
                130200 - Carine i druge uvozne dažbine
                130300 - Porez na promet i druge dažbine
                130900 - Obračun nabavke robe
            131 - Roba u magacinu
                131000 - Roba u magacinu
                131100 - Razlika u ceni robe u magacinu
                131800 - Revalorizacija robe u magacinu
            132 - Roba u prometu na veliko
                132000 - Roba u prometu na veliko
                132700 - Revalorizacija robe u prometu na veliko
                132800 - Razlika u ceni robe u prometu na veliko
            133 - Roba u skladištu, stovarištu i prodavnicama kod drugih pravnih lica
                133000 - Roba na skladištu kod drugih pravnih lica
                133100 - Roba data u konsignacionu prodaju kod drugih pravnih lica
                132700 - Revalorizacija robe kod drugih pravnih lica
            134 - Roba u prometu na malo
                134000 - Roba u maloprodajnim objektima po prodajnoj ceni
                134700 – Revalorizacija robe u maloprodaji
                134800 - Razlika u ceni
                134900 - Ukalkulisani porez na promet
            135 - Roba u doradi, obradi i manipulaciji
                135000 - Roba u doradi i obradi
                135100 - Roba u tranzitu
                135700 - Revalorizacija robe u doradi, obradi i manipulaciji i tako dalje, s tim što predlažemo da analitiku na 4-tom znaku i dalje unificirate, tako da na primer razlika u ceni bude na broju 8, porez na broju 9 i sl.



Izmene i dopune Pravilnika o sadržini poreskog bilansa

Ministar finansija je, na osnovu ovlašćenja, doneo Pravilnik o izmenama i dopunama Pravilnika o sadržini poreskog bilansa obveznika poreza na dobit preduzeća, o načinu utvrđivanja rashoda za dugoročno investiciono održavanje osnovnih sredstava, načinu ostvarivanja prava na poreski kredit, načinu uvećavanja dividendi i udela u dobiti za plaćene poreze i o sadržini konsolidovanog poreskog bilansa, koji je objavljen u “Službenom glasniku RS”, br. 14 i primenjuje se od 12. maja 2000. Osnovni tekst Pravilnika objavljen je u “Službenom glasniku RS” br. 47/98. 

Razlozi za izmenu i dopunu osnovnog teksta Pravilnika sadržani su u potrebi da se Pravilnik usaglasi sa izmenama i dopunama Zakona o porezu na dobit preduzeća koje su usvojene u Narodnoj skupštini tokom novembra i decembra 1999. godine. 

Najznačajnije izmene i dopune Pravilnika su:

  • pojednostavljen je način obračuna poreskog kredita za plaćeni porez na dobit i porez po odbitku na dividende i udele u dobiti koje je matičnom preduzeću isplatila njegova rezidentna i nerezidentna filijala;
  • bliže je uređen način iskazivanja prihoda i rashoda koncesionara radi utvrđivanja dobiti ostvarene po osnovu predmeta koncesije koja ne podleže oporezivanju;
  • način iskazivanja viška revalorizacionih prihoda u poreskom bilansu usaglašen je sa izmenjenim članom 15a Zakona:

Od 1.januara 2000. godine propisano je da se pozitivan rezultat revalorizacije iskazuje u proeskom bilansu najmanje u visini 1/3 ostvarenog godišnjeg viška i za taj iznos uvećava oporeziva dobit u Poreskom bilansu. U skladu sa ovim izvršena je izmena Obrasca Poreskog bilansa PB-1, tako da će se prilikom sastavljanja periodičnog i godišnjeg poreskog bilansa počev od 01.01.2000.g. utvrđeni višak revalorizacionih prihoda nad rashodima iskazivati na rednom broju 15 obrasca PB-! u iznosu od 1/3 obračunatog viška.

  • precizirano je iskazivanje gubitka iz prethodnih godina u poreskom bilansu:

U članu 4. Pravilnika izvršena je dopuna tačke 16. tako da je precizirano da se iznos gubitka iz prethodnih godina, koji se, shodno članu 30. Zakona, može uneti na teret dobiti tekuće godine u Poreskom bilansu (red.br. 31) iskazuje u nominalnom iznosu, tako da su otklonjena različita tumačenja vezana za pitanje da li se gubitak iskazuje u revalorizacionom ili nominalnom iznosu.

  • uveden je novi obrazac DK i novi ANEKS obrasca PB-1 i izvršene su i druge neophodne korekcije u obrascu PB-1;


Izmene i dopune Pravilnika, što znači i novi obrasci PB-1, Aneks obrasca PB-1 primenjuju se na periodične i godišnji poreski bilans koji se sastavljaju u 2000. godini i u narednom periodu.



Slaganje vanbilansne evidencije maloprodaje sa glavnom knjigom

U toku rada sa programskim paketom BusinessWare Trade i unosa podataka programima iz tog paketa vrši se upis podataka u vanbilansnu evidenciju maloprodaje. Ova vanbilansna evidencija maloprodaje, s obzirom da predstavlja sam izvor unešenih podataka, smatra se uvek tačnom evidencijom ukoliko su podaci koji su unešeni u nju tačni. Tačnost unešenih podataka u ovoj evidenciji proveravamo maltene stalno uvidom u proknjiženim kalkulacijama i trgovačkoj knjizi, tako da u stvarnosti ova evidencija predstavlja referencu za slaganje drugih evidencija sa njom.

S obzirom da je do sada postojalo veliko interesovanje korisnika za zvanično tumačenje naše kompanije u smislu “kako složiti maloprodaju sa glavnom knjigom” i “kako proveriti da li je obračun poreza tačan”, došli smo na ideju da objasnimo pomenutu problematiku.

Početnici u radu, kao i raniji korisnici konkurentnih programskih paketa koji sada rade sa BusinessWare Trade, navikli na klasičan način rada i knjiženja maloprodaje, gornja pitanja postavljaju još češće, neshvatajući prednosti ovakvog rada da se izvor podataka slaže sa raznim evidencijama. Ovo umnogome olakšava rad i možda, za neiskusne, komplikuje kontrolu. Kao što je rečeno evidencija, odnosno baza podataka maloprodaje potpuno je odvojena od glavne knjige, S obzirom da se vanbilansna evidencija smatra tačnom ostaje jedino pitanje tehnike slaganja vanbilansne evidencije maloprodaje sa glavnom knjigom.

Ako se koristi “BusinessWare Wizard” (automatika) alat za knjiženje u glavnoj knjizi stvari se u mnogome pojednostavljuju, jer se smanjuje mogućnost greške i podaci u glavnoj knjizi se unose uniformno i jednolično, pa se time lakše pronalazi greška. Ako se pak knjiženje vrši manuelno moguć je niz grešaka koje se tim povodom mogu napraviti. I u jednom i u drugom slučaju postupak slaganja evidencija je isti. U startu se treba opredeliti za slaganje po vremenskim periodima i uobičajeno slaganje se izvodi tromesečno, a možda i češće u zavisnosti od verovatnoće pojave grešaka. Tromesečno slaganje je čak i obavezno prilikom periodičnih obračuna poreza na promet. Kao referenca u vanbilansnoj evidenciji maloprodaje koristi se opcija iz BusinessWare Trade sa menija:

MALOPRODAJA \ ISPISI \ Rekapitulacija

Naša preporuka je da se pojedinačno maloprodajni objekti vode u glavnoj knjizi odvojeno radi lakše kontrole, mada to nije neophodno ako se koristi BusinessWare Wizard (automatika). Čak i ako to nije slučaj eventualne greške i propusti se lako otkrivaju. Prilikom ispisa rekapitulacije kalkulacija obavezno se traži ispis za sve objekte (ako se praćenje u glavnoj knjizi vrši na zbirnom kontu), ili za pojedinačne objekte (ako se praćenje vrši ponaosob za svaki objekat na odvojenim kontima za objekat). Datumski se zahteva određeni period pri čemu su datumi uključivi, a nakon toga se izabire da taj datumski opseg predstavlja određeni datum na već poznati način kao na slici:

S obzirom da se svi pregledi u glavnoj knjizi obuhvataju (datumski selektuju) po datumu naloga, možda treba razmotriti da se rekapitulacija ispiše po datumu naloga, ako eventualno postoji neslaganje. Kao što ćete videti na rekapitulaciji postoje svi elementi za knjiženje u glavnoj knjizi, a samim tim i slaganje. Treba sigurno napomenuti da se uz pomoć ovakve rekapitulacije u stvarnosti može vršiti knjiženje u glavnu knjigu, a i sam BusinessWare Wizard (automatika) ispisuje ovakvu rekapitulaciju nakon završetka rada.

S druge strane u glavnoj knjizi treba kontrolu vršiti ispisom svih knjiženja za konto opcijom:

FINANSIJSKO \ PREGLEDI ANALITIKA \ Sva knjiž. za konto

Dobija se sledeća maska kao na slici:

Na ovaj način mogu se proveriti knjiženja na svim relevantnim kontima. Ako se uoče propusti u knjiženjima glavne knjige treba dati nalog za korekciju grešaka tako da se ponovnim ispisom svih knjiženja za odgovarajući konto isti slaže sa vanbilansnom evidencijom, odnosno rekapitulacijom.

Iz vanbilansne evidencije maloprodaje može se upotrebiti i drugi program za slaganje sa glavnom knjigom na meniju:

MALOPRODAJA \ PERIODIČNE OBRADE \ Finansijski uvid

Dobija se sledeća maska kao na slici:

Kao što se vidi dobijaju se slični podaci samo sa totalom za pojedini objekat ili za sve objekte u firmi. Ovo se može upotrebiti za “blic” proveru stanja, a totali se mogu “seći” i u ovoj opciji po različitim datumima kao i u prethodnim slučajevima.

Kao što se vidi iz priloženog slaganje dveju evidencija, vanbilansne i bilansne, nije preteško sa stanovišta upotrebe BusinessWare programa, a svakako zavisi od komplikovanosti problema.

Kada je u pitanju slaganje obračuna poreza problematika se različito može tretirati u zavisnosti od date izjave o načinu plaćanja poreza na promet. Razmotrićemo sva tri slučaja koja su moguća u našem zakonodavstvu, a inače su implementirana u BusinessWare Trade.

  • Porez se plaća ukalkulisanom metodom
U ovom slučaju slaganje je veoma jednostavno i svodi se na upoređivanje akontacija poreza na promet, periodičnih obračuna ili konačnih obračuna sa knjigom evidencije taksi obračunatog i plaćenog poreza na promet, koja je prethodno pripremljena za period akontacije, period periodičnog ili konačnog obračuna poreza na promet.

Total druge kolone akontacije, periodičnog ili konačnog obračuna sa nazivom “Obračunato za period” mora se složiti sa totalom kolone “Obračunati porez” iz knjige evidencije taksi obračunatog i plaćenog poreza na promet. Pomenutu knjigu pripremamo, a zatim odštampavamo sa menija:

MALOPRODAJA \ ISPISI \ Priprema KPP

Nakon pripreme knjige evidencije možemo izvršiti proizvoljan broj puta odštampavanje iste sa menija:

MALOPRODAJA \ ISPISI \ Ispis KPP

  • Porez se plaća primenom prosečnih preračunatih stopa
Kod ovog načina plaćanja poreza moramo da kontrolišemo dva parametra. U prvom redu osnovicu za obračun akontacija i periodičnog obračuna poreza, dakle “pazare” i tačnost prosečnih preračunatih stopa.

Što se tiče provere osnovice za obračun, odnosno “pazara”, proveru vršimo ili odštampavanjem trgovačke knjige, u kojoj se vide proknjiženi pazari za obračunski period sa menija:

MALOPRODAJA \ ISPISI \ Trgovačke knjige,

ili finansijskim uvidom za period akontacije ili periodičnog obračuna na meniju:

MALOPRODAJA \ PERIODIČNI OBRADE \ Finansijski uvid

gde se vidi ukupan zbir pazara za sve objekte za određeni period. Provera prosečnih prepračunatih stopa se vrši takođe na dva načina ili korišćenjem pomenute evidencije poreza sa menija:

MALOPRODAJA \ ISPISI \ Priprema KPP , a zatim i

MALOPRODAJA \ ISPISI \ Ispis KPP

ili korišćenjem podataka iz finansiskog uvida iz menija:

MALOPRODAJA \ PERIODIČNE OBRADE \ Finansijski uvid

Treba napomenuti da u obadva slučaja treba datumski “iseći” uvide na period za koji su prosečne preračunate stope pripremljene. Kod prosečnih preračunatih stopa proverava se samo zbirna preračunata stopa i parametri koji ulaze u njeno računanje. To su:

  •  
    • ukupno obračunati porez na promet za period stopa;
    • ukupno zaduženje za period stopa.
Naravno ova dva parametra uporedimo sa totalima iz gornjih evidencija i ako se slažu onda su prosečne preračunate stope sigurno pravilno sračunate. U ovom slučaju treba obratiti pažnju na sitnija neslaganja ukupno obračunatog poreza na promet koji se vidi kod ispisa prosečno preračunatih stopa i ukupno obračunatog poreza kod finansijskog uvida ili knjige KPP. Neslaganje nastaje zbog zaokružavanja, jer se kod stopa ukupno obračunati porez kumulira iz prethodno zaokruženih računanja za svaki poreski račun. Neslaganja moraju biti minimalna, reda do jednog dinara, mada je i to preveliko neslaganje i zavisi od ukupnog broja poreskih računa. Što veći broj uplatnih računa za koji je kumuliran ukupan porez – to veća greška. U principu ovo neslaganje se uvek kreće od jedne do nekoliko desetina para.
  • Porez se plaća na osnovu stvarno prodatih proizvoda
Ovaj način obračuna poreza je podržan u BusinessWare Trade od skora, tako da mehanizmi kontrole nisu softverski obrađeni. Međutim s obzirom da je ovo redak način plaćanja poreza na promet koji se uglavnom primenjuje u slučajevima veoma malog prometa, kontrola se uglavnom vrši na osnovu orginalne dokumentacije, na osnovu koje je rasknjižena prodata roba. U pripremi je, naravno i u ovom slučaju, odgovarajući softver koji ć‡e omogućiti lakšu kontrolu i o ovome će zainteresovani korisnici da budu blagovremeno obavešteni.

Treba istaći na još jedan elemenat koji utiče na izradu akontacija, periodičnog ili konačnog obračuna. Naime radi se o ukupno obračunatom i uplaćenom porezu na promet koji se vodi u posebnoj evidenciji na poreskim karticama. Poreske kartice su zamišljene kao zamena za priručnu evidenciju obračunatog i uplaćenog poreza koji se evidentira prilikom izrada akontacija, periodičnih i konačnih obračuna poreza na promet. Uvek pre bilo kakvog obračuna poreza treba proveriti knjiženja na ovim karticama i naravno uporediti ih sa odgovarajućim kontima u glavnoj knjizi.



Između dva biltena

Promene cena kod cigareta – crnogorske cigarete

Najnovija izmena cena cigareta, obzirom da se odnosi na nove vrste cigareta DIN i DIV, ne odnosi se na crnogorske cigarete. Kod ovih vrsta cigareta jos uvek ostaje otvoreno pitanje sta sa razlikom u iznosu posebne naknade, ali, obzirom da je ona obavezujuca za prozivođača, onda ćemo samo prilikom obračuna izvršiti umanjenje osnovice za porez za iznos stvarne naknade koja je u ovoj republici.

Na osnovu cenovnika crnogorskih cigareta od 15.12.1999.g. strukura cena je:

vrsta cigareta kval gr. M P C N P C 
kg
Akciza
po kg 
9 %
POREZ
9 + 2
Pose- bna nakn. Fakt. cena Rabat + porez
kgr pak.
Point Extra II
550
11.00
409.13
36.82
49.05
11.00
506.00
44.00
Winsent light III
550
11.00
409.13
36.82
49.05
11.00
506.00
44.00
Point 100 S III
500
10.00
371.10
33.40
44.50
11.00
460.00
40.00
Lovćen lux III
500
10.00
371.10
3340
44.50
11.00
460.00
40.00
Lovćen lux III
450
9.00
333.09
29.98
39.93
11.00
414.00
36.00
Point 85 IV
450
9.00
333.09
30.80
41.02
-
414.00
36.00

Napred navedeni podaci o iznosu poreza na promet su bitni samo kod prvog uvoznika iz Crne gore, gde prilikom knjiženja ulaska u magacin ili maloprodaju iznos PRENETOG poreza koji vam ponudi računar treba da promenite u iznos iz ovog cenovnika, a dalje u prometu u se primenje naš Zakon o porezu na promet i na osnovicu koju čini maloprodajna cena vrši se obračun poreza od 9 + 3 + 2 = 14%, uz prethodno umanjenje usnovice za iznos posebne naknade koja ne ulazi u osnovicu za porez. U slučaju dalje prodaje na fakturi se iskazuju porezi koji su obračunati po našem zakonu (14%).

Na osnovu člana 3 Zakona o akcizama i porezu na promet, poreska obaveza na osnovu akcize nastaje

“ 5) Ulaskom na teritoriju Republike proizvoda kupljenih sa teritorije Republike Crne Gore.”, a po članu 4 istog zakona

“ Obveznik akcize je i kupac proizvoda iz člana 2 ovog zakona kupljenih sa teritorije Republike Crne Gore”.

Prilikom nabavke cigareta iz Crne Gore neophodno je proveriti iznos akcize koji je plaćen, je prema clanu 20. Zakona

“Na proizvode koji se kupuju od prodavaca sa teritorije Republike Crne Gore akciza se ne obračunava i ne plaća ako je plaćena u toj republici..

Ako je akciza u Republici Crnoj Gori plaćena po stopi koja je niža od stope akcize propisane ovim zakonom, plaća se razlika manje plaćene akcize.”

Što se tiče poreza ovakva obaveza upoređiavanja iznosa nije predviđena, pa zbog toga smatramo da treba postupiti kao što smo naveli.

U cilju pravilnog knjiženja i obračuna poreza, u poreskoj bazi otvorili smo nove poreske grupe artikala i to

380 – cigarete I – III grupe, crnogorske

384 – cigarete IV grupe, crnogorske,

sa početnim datumom rada 15.12.1999.godine, pa je neophodno da se u daljem radu sa crnogorskim cigaretama pridržavate ovih poreskih grupa.


Nova naknada na CIGARETE

Vlada Republike Srbije na sednici od 10. maja 2000. godine donela je Uredbu o bezbeđivanju sredstava za podsticaj proizvodnje sirovog duvana. Uredba je objavljena u "Službenom glasniku RS", br. 16/2000 a stupa na snagu 11. maja 2000. godine. Uredbom je uvedeno plaćanje posebne naknade radi obezbeđivanja sredstava za podsticaj proizvodnje sirovog duvana u listu, po kvalitetnim grupama:

Vrste cigareta Posebna naknada
u dinarima po paklici
Nova maloprodajna cena za nove vrste cigareta koje su uvedene od 29.1.2000 Maloprodajna cena za stare vrste cigareta koje su bile do 29.1.2000.
Uvozne cigarete 1.00 - -
Licencne cigarete 1.00 21.00 11,50
Ekstra domaće cig. 1.00 17.00 9,50
Domaće cig. I kv. gr 1.00 16.00 8,50
Domaće cig. II kv.gr 1.00 13.00 7,50
Domaće cig III kv.gr. 1.00 11.00 6,00
Domaće cigarete IV kv. grupe 0.50 7.50 4,00

Obveznik posebne naknade na cigarete je isključivo proizvođač ili uvoznik cigareta. Trgovinska, ugostiteljska i druga preduzeća i radnje koja se bave prometom cigareta nisu obveznici ove naknade. Ovi subjekti nabavljaju cigarete sa već uračunatom naknadom i ona predstavlja sastavni deo fakturne vrednosti dobavljača. U daljem prometu nisu dužni da obračunaju ovu naknadu. Uplata posebne naknade vrši se na uplatni račun 40823-789-0-3978 Republičke direkcije za robne rezerve.

Obveznici popisa zatečenih zaliha su isključivo proizvodjači u sopstvenim prodavnicama na malo i sopstvenim stovarištima van fabričkog kruga. Nova naknada se odnosi samo na NOVE vrste cigareta, koje su opticaju od 29.januara 2000.godine, i na stare vrste cigareta .

Nove cene cigarete od 29.01.2000.godine ili nove vrste

Proizvođači cigareta (DIN i DIV) utvrdili su 29.01.2000.g. nove cene cigareta, ali se te cene odnose na nove vrste cigareta a ne na stare (???????).

Naime od 29.01.2000.g. cene cigareta su:

R.br. Naziv i grupa cigareta Maloprodajna cena
1 Licencne
VINSTON, VINSTON LIGHT, CAMEL, CAMEL LIGHT
20.00
2 Ekstra domaće
DRINA EX – 2000
16.00
3 Domaće cigarete I kvalitetne grupe
CLASICC LIGHT – 2000, MAGNUS
15.00
4 Domaće cigarete II kvalitetne grupe
CLASSIC STRONG, CLASSIC – 2000, WELS – 2000 FILTER 95 – 2000, GOLD – 2000
12.00
5 Domaće cigarete III kvalitetne grupe
DRINA ORIGINAL – 2000, BEST PLAVI – 2000, BEST CRVENI – 2000, DRINA CLASSIC – 2000, DIV – 2000, ZETA – 2000
10.00
6 Domaće cigarete IV kvalitetne grupe
MORAVA – 2000, MORAVACL – 2000, VEK – 2000, FORMULA – 2000, VIKEND – 2000
7.00

Ovako formirane maloprodajne cene u sebi sadrže Posebnu naknadu iz Zakona o socijalnom programu, i po Sl. glasniku RS 4/2000 od 29. 01. 2000.g. Posebnu naknadu. Obveznik posebne naknade je samo proizvodjač i ona je kao i prethodna naknada sadržana u nabavnu cenu.

Naknade po grupama artikala su:

R.
br
Naziv i grupa Posebna naknada za Socijalni program Posebna naknada po Uredbi – za obnovu zemlje Ukupna posebna naknada
1 Licencne (311)
VINSTON, VINSTON LIGHT, CAMEL, CAMEL LIGHT
2.35
117.50
5.40

270.00

7.75

387.50

kom

kgr

2 Ekstra domaće (320)
DRINA EX – 2000
2.15
107.50
3.65

182.50

5.80

290.00

kom

kgr

3 Domaće cigarete I kvalitetne grupe (331)
CLASICC LIGHT – 2000, MAGNUS
1.00
50.00
4.25

212.50

5.25

262.50

kom

kgr

4 Domaće cigarete II kvalitetne grupe (332)
CLASSIC STRONG, CLASSIC – 2000, WELS – 2000 FILTER 95 – 2000, GOLD – 2000
0.85
42.50
2.85

142.50

3.70

185.00

kom

kgr

5 Domaće cigarete III kvalitetne grupe (333)
DRINA ORIGINAL – 2000, BEST PLAVI – 2000, BEST CRVENI – 2000, DRINA CLASSIC – 2000, DIV – 2000, ZETA – 2000
0.45
22.50
2.45

122.50

2.90

145.00

kom

kgr

6 Domaće cigarete IV kvalitetne grupe (334)
MORAVA – 2000, MORAVACL – 2000, VEK – 2000, FORMULA – 2000, VIKEND – 2000
-
-
0.50

25.00

0.50

25.00

kom

kgr

U skladu sa napred navedenim promenama izvršili smo izmene u poreskim bazama, sa pretpostavkom da se više neće proizvoditi stare vrste cigareta, tako da se u daljem radu treba pridržavati starih grupa tj. grupa koje su navedene u zagradi kod tipa cigareta. Da li se stvarno radi o novim vrstama cigareta ili je promena naziva uslov za nove cene, videćemo. Naša pretpostavka je da stare vrste cigareta neće više da se proizvode. Ukoliko se desi da se proizvode stare vrste cigareta i da ih nabavite, a budu po starim cenam molimo Vas da nam se obratite kako bi smo rešili poresku bazu za te vrste cigareta.

Izmene poreza na promet u 2000-toj godini

U Sl. glasniku 54/99 od 22.12.1999.godine objavljene su izmene Zakona o porezu na promet. Na osnovu ovih izmena izvršili smo sledeće dopune u poreskim grupama:

  • otvorena je nova poreska grupa 657 – PELENE KOJE SE NE PROIZVODE U ZEMLJI, jer je sada ova vrsta robe svrstana u nizu stopu sa porezom 9 + 3 + 2 = 14%

Po završetku popisa i prenosa početnog stanja u novu 2000-tu godinu potrebno je za artikle koji spadaju u ovu grupu promeniti poresku grupu na novu poresku grupu:

MAGACINSKO    U matičnim podacima artikla izvršiti promenu poreske grupe.

MALOPRODAJA  Preko programa za nivelaciju izvršiti promenu poreske grupe, a poželjno je i izvršiti korekciju maloprodajne cene.

  • na promet dnevne i povremene štampe, knjiga, brošura i časopisa, osim onih knjiga, brosura i casopisa za koje je uvedeno poresko oslobođenje, predviđena je stopa od 3 + 2 + 2 = 7%

 

Uvođenje posebne naknade za pivo

Vlada Republike Srbije donela je dana 23. marta 2000. godine Uredbu o posebnoj naknadi na pivo. Uredba je objavljena u "Službenom glasniku RS", broj 9/2000, a stupa na snagu 24. marta 2000. godine. Uredbom je uvedeno plaćanje posebne naknade na PIVO u visini od 2,00 nova dinara po litru.

Na pivo koje je u pakovanju većem ili manjem od 1 litra posebna naknada plaća se srazmerno pakovanju.

Obveznik ove posebne naknade je isključivo proizvođač ili uvoznik piva. Trgovina, ugostiteljstvo i dr. nisu obveznici ove naknade.

Posebna naknada na pivo uplaćuje se u rokovima za plaćanje akcize. To znači da će prvu uplatu ove naknade proizvođači imati 15. aprila za isporučeno pivo u periodu od 24. do 31. marta 2000. godine, a sledeću krajem aprila 2000. godine i tako redom.

Posebna naknada na pivo se uplaćuje na uplatni račun br. 840-31775.

Posebna naknada ne ulazi u osnovicu za obračun akcize i poreza na promet.

Obaveza popisa zaliha:

Popis zaliha piva zvog uvođenja posebne naknade vrše, saglasno članu 67. Zakona samo proizvođači, i to u sopstvenim objektima van fabričkog kruga. Ovi obveznici su dužni da u svoje prodajne cene ukalkulišu novouvedenu posebnu naknadu.

Izmene u propisima o kontroli cena i broju posrednika u prometu

U “Službenom listu SRJ”, br. 8/2000 objavljene su:

1.Uredba o dopuni Uredbe o broju posrednika u prometu na veliko određenih proizvoda,

2.Odluka o načinu obrazovanja cena određenih proizvoda u prometu na veliko, odnosno na malo i iz uvoza,

3.Odluka o obavezi prethodnog obaveštavanja o promeni cene usluga u unutrašnjem železničkom saobraćaju i unutrašnjem poštanskom, telegrafskom i telefonskom saobraćaju,

4.Odluka o najvišim cenama, najvišem nivou cena i načinu obrazovanja cena lekova za humanu upotrebu.

Ovi propisi su stupili na snagu 17. februara 2000. godine.

1. Uredba o dopuni Uredbe o broju posrednika u prometu na veliko određenih proizvoda Dopunom Uredbe (“Sl. list SRJ”, br. 8/2000) proširen je spisak proizvoda na koje se odnosi Uredba sledećim novim podgrupama:

011920 – Proizvodnja sredstava za pranje i kozmetičkih preparata: deterdženti za ručno i mašinsko pranje; i

013041 – Klanje stoke: sirova krupna koža, sirova svinjska koža i sirova sitna koža.

2. Odluka o načinu obrazovanja cena određenih proizvoda u prometu na veliko, odnosno na malo i iz uvoza U odnosu na prethodnu Odluku... (“Sl. list SRJ”, br. 52/99 i 54/99) koja je važila do stupanja na snagu nove Odluke, u tabeli sa stopama za pokriće troškova u prometu na veliko i na malo IZVRŠENE SU SLEDEĆE IZMENE:

-razdvojene su stope za ugalj za industrijsku potrošnju (do 4% na veliko) od uglja za široku potrošnju (do 4% na veliko i do 8% na malo) – do sada su stope i za industrijsku i za široku potrošnju bile do 4% na veliko i do 8% na malo;

-dodata je nova podgrupa 013041 - Klanje stoke, gde su za sirovu krupnu kožu, sirovu svinjsku kožu i sirovu sitnu kožu uvedene stope za pokriće troškova u prometu na veliko do 6%;

-kod jestivog ulja u nazivu je dodato “rafinisano”, a stope za jestivo rafinisano ulje su ostale do 6% na veliko i do 12% na malo;

-dodata je grupa 01309 - Proizvodnja ostalih prehrambenih proizvoda (bez stočne hrane) sa podgrupom 013099 -

Proizvodnja začina, kavovina i ostalih prehrambenih proizvoda: sirova i pržena kafa, sa stopama za pokriće troškova u prometu na veliko do 5%, a u prometu na malo do 10%;

-uvedene su stope za pokriće troškova u prometu na malo do 10% za pivo (podgrupa 013112), proizvodnju vina: svi proizvodi (podgrupa 013113), prirodne rakije od voća - u rinfuzi i flašama (podgrupa 013115);

-dodata je podgrupa 013119 - Proizvodnja ostalih alkoholnih pića: svi proizvodi, sa stopama za pokriće troškova u prometu na veliko do 4% a na malo do 10%;

-dodata je grana 0133 - Proizvodnja i prerada duvana i u okviru nje podgrupa 013320 - Prerada duvana: cigarete sa i bez filtera, uvozne, sa stopama za pokriće troškova u prometu na veliko do 4% a u prometu na malo do 7%.



Hteli bi smo da pitamo

U Vašem cenovniku se pojavljuje BusinessWare Lite programski paket koji košta samo 500 DEM. Interesuje me kojim licima je on namenjen i koja su ograničenja u odnosu na “čisti” BusinessWare? 
BusinessWare Lite je namenjen malim preduzetnicima koji nemaju interesa da kupe pravi BusinessWare. To su većinom male trgovinske radnje i druge male firme koje imaju mali broj promena. Ograničenje koje postoji u BusinessWare Lite je 7000 stavaka u glavnoj knjizi. To praktično znači da od 365 dana u godini 240 u proseku je radno i to iznosi 7000 : 240 = 30 stavaka po radnom danu u godini. To je apsolutno dovoljno, a i možda previše, za jednog malog preduzetnika da ima promena u glavnoj knjizi. U maloprodaji i u robno-materijalnom poslovanju nema ograničenja u odnosu na “čisti” BusinessWare. Drugo ograničenje je broj radnih stanica koje mogu koristiti Lite verziju. Lite verzija je projektovana za samo dva korisnika u mreži i istovremeno mogu je koristiti dva operatera sa dva računara. U pravom BusinessWare-u, kao što znamo nema ograničenja. Za prelazak na pravi, “čisti”, BusinessWare plaća se samo razlika, tako da se apsolutno štiti investicija kupca.

Koliki maksimalni popust mogu da ostvarim u kupovini BusinessWare-a? 
Na kupljene programske pakete iz programa BusinessWare 4.x možete ostvariti maksimalno 20%, u zavisnosti da li izbor programskih paketa prelazi 1600 DEM ili ne.

Nisam korisnik BusinessWare programskog paketa, pa me interesuje da li još važe uslovi da se po ceni apgrejda prebacim na korišćenje BusinessWare-a?
Na žalost ne. Takvi uslovi su važili samo do 31.12.1999. godine, međutim razmatraju se zahtevi nekih korisnika da se učine određeni ustupci korisnicima koji su već platili neke programske pakete i hoće sada da koriste BusinessWare.

Interesuje me da li postoje posebne cene za agencije koje se bave knjigovodstvenim uslugama i kolike su? 
Cenovnik, koji je dat u u ovom broju Business Biltena br. 8 važi za sve korisnike BusinessWare-a. Dakle i za agencije. S obzirom na prirodu posla agencije najverovatnije ne bi mogle da ostvare popust pri kupovini, s obzirom da se radi o poslovima na kojima se konkretno zarađuje, ali sve ostalo pomenuto u cenovniku važi i za agencije.

Da li mogu BusinessWare Lite da koristim i na drugom računaru koji je umrežen pomoću Windowsa 98 sa računarom na kome se već koristi BusinessWare Lite? 
Da. BusinessWare Lite se prodaje kao dvokorisnička verzija, što znači da je moguć istovremen rad do dva operatera. Na žalost, Lite verzija nije namenjena za rad više od dva operatera i u tu svrhu se mora dokupiti “čist” BusinessWare.



BusinessWare Lite

Početkom 1999. godine nastao je BusinessWare Lite (biznisver lajt), programski paket koji je dosta sličan BusinessWare 4.x u koncepciji i arhitekturi i razlikuje se jedino u ciljnom tržištu kome je namenjen. Kao što i sam “Lite” naziv kaže radi se o softveru koji ima određena ograničenja koja ne bi trebalo da smetaju ciljnom tržištu kome je ovaj programski paket namenjen. 

Kao što već sigurno znamo BusinessWare 4.x (x - je namesto brojke koja označava sve verzije koje počinju sa 4) je robustan programski paket koji je namenjen širokom tržištu i kao takav ima svoju cenu, koja nije baš za potcenjivanje za male preduzetnike. Dakle ovakav kakav je nije potpuno orijentisan na male preduzetnike koji nisu spremni da investiraju sumu novca koju će teško u svom poslovanju opravdati. 

S obzirom da istraživanja tržišta pokazuju da ovakvi mali preduzetnici preovlađuju (tačnije oni čine 75% od ukupnog broja firmi), došli smo do zaključka da je opravdano omogućiti i tim malim preduzetnicima jedan računovodstveni softver kakav je BusinessWare. Naravno pri tom su načinjena neka ograničenja u pogledu broja stavki u finansijskom knjigovodstvu. Istraživanja su takođe pokazala da mali preduzetnici imaju između tri do pet hiljada stavki godišnje i da trenutni limit od 7000 stavaka koji važi u Lite verziji nije nikakvo ograničenje za ciljno tržište. Drugo ograničenje je broj od dva operatera koji mogu istovremeno raditi sa BusinessWare Lite verzijom. Sigurno je i rad samo jednog operatera za male zahteve ciljnog tržišta dovoljan, međutim često se javlja potreba da se na drugom računaru izvrše neki uvidi dok neki od operatera obavlja knjiženje na prvom računaru, što je najčešći slučaj. 

Dakle ograničenja koja su ugrađena u BusinessWare Lite nikako nisu razlog za uznemirenje bilo koje vrste u odnosu na BusinessWare 4.x jer se dobija kvalitativno sve ono što već ima mnogo skuplji BusinessWare 4.x. 

Šta se dobija u paketu BusinessWare Lite ? 

  • BusinessWare Finex (finansijsko knjigovodstvo sa bilansima); 
  • BusinessWare Magic (robnomaterijalno knjigovodstvo sa fakturisanjem i poreskom evidencijom); 
  • BusinessWare Trade (maloprodaja sa praćenjem robnih zaliha i poreskom evidencijom); 
  • BusinessWare Wizard (“čarobnjaci” ili automatsko knjiženje promena iz maloprodaje i robnomaterijalnog knjigovodstva u finansijsko knjigovodstvo); 
  • BusinessWare Utility (pomoćni programi: specifikacija čekova građana, popuna i ispis virmana,telefonski imenik, izračun kontrolnog modula za plaćanje...). 

Kakva su ograničenja u BusinessWare Lite ? 

  • Ograničenje samo u finansijskom knjigovodstvu je na 7000 stavaka godišnje. 
  • Maksimalno dva operatera mogu raditi istovremeno. 
  • Ne mogu se dodavati drugi programski paketi iz BusinessWre 4.x namesto gore pomenute. Ako želite recimo Payroll (plate) moraćete platiti punu cenu za taj deo BusinessWare 4.x koji će raditi odvojeno od Lite verzije.
  • Ne mogu se izbacivati delovi koje čine Lite verziju, iz gornjeg spiska, i na taj način smanjivati cenu.
  • Može se knjižiti samo jedna glavna knjiga, odnosno može se raditi samo jedno knjigovodstvo samo jednoj firmi.
  • Ne mogu se ovim paketom izvoditi agencijske (knjigovodstvene) usluge trećim licima. 

Kakva je cena i garancija za BusinessWare Lite ? 

  • Cena je u protivrednosti 500 DEM po tržišnom kursu bez bilo kakvih popusta. 
  • Garancija je kao i na sve softverske proizvode jedna godina od datuma kupovine.  
  • Za vreme garancije se ne plaća nikakva nadoknada. 

Kako je organizovana obuka za BusinessWare Lite ? 

  • Obuka za ovaj programski paket je predviđena samo prilikom instalacije, ako instalaciju vrši neko iz kompanije Micro Business ili neko od ovlašćenih distributera u trajanju od 3 časova po slušaocu. Ako instalaciju vrši sam korisnik potrebne informacije mogu se pročitati iz odgovarajućeg uputstva.

Kakvo je održavanje paketa BusinessWare Lite u vangarantnom roku ? 

  • Održavanje je u visini od 50% od trenutne cene Lite verzije na godišnjem nivou. To dakle iznosi 250 DEM godišnje ili približno 20 DEM mesečno. 
  • Održavanje se može plaćati mesečno ili u dogovorenoj periodici. 

Da li mogu da pređem sa BusinessWare Lite verzije na BusinessWare 4.x verziju, kada, za koju cenu i kako ? 

  • Prelazak sa Lite verzije na 4.x verziju je moguć bilo kada.
  • Obavezan je prelazak na BusinessWare 4.x ako se ispuni limit od 7000 stavaka u finansijskom knjigovodstvu ili bilo koji drugi od limita. 
  • Kupovinom BusinessWare Lite verzije Vi štitite svoju investiciju. Naime u slučaju prelaska na verziju 4.x plaća se samo razlika. 
  • Prilikom prelaska na 4.x verziju baze podataka se ne menjaju, to jest nikakve intervencije nad bazama podataka se ne vrše (nema preknjižavanja), već se sve radi automatski. 

Da li mogu i dalje da koristim verziju BusinessWare Lite po prelasku na verziju 4.x ? 

  • Da ako niste izvršili doplatu za prelazak na BusinessWare 4.x, već ste kupili 4.x verziju. 

Kakva oprema mi je potrebna za BusinessWare Lite ? 

  • Potreban je minimalno računar sa 486 ili jačim procesorom, 16 MB RAM memorije, CD ROM, hard disk i instaliran Windows 95 ili noviji, kao i matrični štampač.  
  • Poželjan je što veći hard disk i računar Pentium tipa sa kolor monitirom. 
  • Matrični štampač je poželjan bilo koji 9-iglični štampač A4 formata.
  • Poželjan je i uređaj za “backup” (snimanje) podataka kao što je ZIP Drive ili strimer traka.  
  • Poželjan je i izvor za neprekidno napajanje, minimum 300 VA
  • Poželjan je faks-modem i uplaćen nalog za pristup Internet-u. 
  • Ako želite da povežete dva računara potreban Vam je i odgovarajući hardver u tu svrhu. 

Kakvo predznanje mi je potrebno za rad sa BusinessWare Lite? 

Poznavanje opšteg računarstva i informatike u šta spada vladanje osnovnim tehnikama u radu sa računarom. Poznavanje rada sa Windows-om 95 ili jačim, a naročito korišćenje Internet brouzera, rada sa Internet-om, programima za backup podataka, kao i rad sa štampačem ispod Windows-a.  Nije obavezan, ali poželjan sertifikat za BusinessWare Operater ili BusinessWare Administrator, koji izdaje Micro Business na osnovu sprovedene obuke u trening centrima.



BusinessWare 2000

Razvojni tim Micro Business-a nešto više od godinu dana radi na razvoju programskih paketa za Windows okruženje. Nova familija programa nosi radni naziv BusinessWare 2000. Za sada je u toku razvoj nekoliko novih programskih paketa: 

  • BusinessWare Video Manager (program za upravljanje i vođenje evidencije o radu video klubova).  
  • BusinessWare Utuženja (program za kompletnu evidenciju, praćenje i pregled tužbi).
  • BusinessWare WorkFlow (pogonsko knjigovodstvo)  
  • BusinessWare Kamate (Obračun kamate) 

U ovom broju predstavljamo programski paket "BusinessWare Video Manager", obzirom da je prvenac projekta BusinessWare 2000. 

Programski paket namenjen je veoma usko profilisanom ciljnom tržištu. To su u prvom redu video klubovi, ali je program moguće koristiti i u radnjama koje rade na principu izdavanja (npr. biblioteka). 

Hardverski zahtevi programa: procesor 486, 133 MHz (preporuka Pentium 133 MHz), 16 MB RAM memorije, 20 - 40 MB slobodnog prostora na disku (zbog stalnog rasta broja stavki u bazama), rezolucija prikaza na ekranu najmanje 800 x 600 piksela po inču (preporučljivo 1024 x 768). Navedeni zahtevi predstavljaju minimalne zahteve za rad programa, Efikasnost i brzina programa mogu se povećati izborom jačeg hardvera. 

Operativni sistem: Windows 95, Windows 98, Windows NT 4.0, Windows 2000 

Program sadrži kartoteku korisnika sa većim brojem podataka (ime, prezime, adresa, mesto, broj lične karte, broj telefona, kao i informacije o dugovanju ili pretplati korisnika), kartoteku filmova koja pored broja kasete i naziva filma sadrži informacije o žanru filma, glavnim ulogama, reditelju, izdavaču, trajanju filma i statistici gledanosti. Upis u karton izdatih ili vraćenih kaseta, je sveden na minimum unosa podataka, tako da se postiže veoma velika brzina opsluživanja mušterija. 

Od ostalih servisa program poseduje, pronalaženje korisnika po nekom kriterijumu (npr. ako je zaboravio broj članske kartice), pronalaženje filma po nekom kriterijumu, jedan od najvažnijih servisa svakako je i rezervacija kasete za određenog korisnika. 

Korisnik u svakom trenutku može da zatraži pregled nevraćenih kaseta, top listu, pregled dugovanja korisnika. Ugrađena je mogućnost posebne cene za hit filmove, program kasnije o tome sam vodi računa. Na kraju dana korisnik vrši "zaključak dana", pregled izdatih, vraćenih kaseta, kao i naplata od izdatih i vraćenih kaseta. 

Program ima urađen kompletan Help sistem (sistem pomoći), tako da korisnik može veoma lako i brzo da dođe do objašnjenja neke radnje.



BusinessWare Video Manager

U ovom broju predstavljamo programski paket "BusinessWare Video Manager", obzirom da je prvenac projekta BusinessWare 2000. Programski paket namenjen je veoma usko profilisanom ciljnom tržištu. To su u prvom redu video klubovi, ali je program moguće koristiti i u radnjama koje rade na principu izdavanja (npr. biblioteka). 

Hardverski zahtevi programa: procesor 486, 133 MHz (preporuka Pentium 133 MHz), 16 MB RAM memorije, 20 - 40 MB slobodnog prostora na disku (zbog stalnog rasta broja stavki u bazama), rezolucija prikaza na ekranu najmanje 800 x 600 piksela po inču (preporučljivo 1024 x 768). Navedeni zahtevi predstavljaju minimalne zahteve za rad programa. Efikasnost i brzina programa mogu se povećati izborom jačeg hardvera. 

Operativni sistem: Windows 95, Windows 98, Windows NT 4.0, Windows 2000. Program sadrži kartoteku korisnika sa većim brojem podataka (ime, prezime, adresa, mesto, broj lične karte, broj telefona, kao i informacije o dugovanju ili pretplati korisnika). 

Kartoteka filmova koja pored broja kasete i naziva filma sadrži informacije o žanru filma, glavnim ulogama, reditelju, izdavaču, trajanju filma i statistici gledanosti. 

Upis u karton izdatih ili vraćenih kaseta, je sveden na minimum unosa podataka, tako da se postiže veoma velika brzina opsluživanja mušterija. Od ostalih servisa program poseduje, pronalaženje korisnika po nekom kriterijumu (npr. ako je zaboravio broj članske kartice), pronalaženje filma po nekom kriterijumu. Jedan od najvažnijih servisa svakako je i rezervacija kasete za određenog korisnika. 

Korisnik u svakom trenutku može da zatraži pregled nevraćenih kaseta, top listu, pregled dugovanja korisnika. Ugrađena je mogućnost posebne cene za hit filmove, program kasnije o tome sam vodi računa. Na kraju dana korisnik vrši "zaključak dana", pregled izdatih, vraćenih kaseta, kao i naplata od izdatih i vraćenih kaseta. Program ima urađen kompletan Help sistem (sistem pomoći), tako da korisnik može veoma lako i brzo da dođe do objašnjenja neke radnje.



Uvodnik

Ulazimo u drugi milenijum, a Micro Business u desetu godinu poslovanja. Godine iza nas su ostavile mnoge probleme, a večiti optimizam nam nalaže da će sve biti mnogo bolje, pa zato evo nas sa novim biltenom i obećanjem da će u ovoj godini biti više brojeva koji treba da zaokruže napore naše kompanije i do detalja objasne novosti u našem i Vašem poslovnom softveru. 

Novina zaista ima toliko mnogo da je jednostavno ovaj broj pretesan da ih sve prosto nabrojimo, pa ćemo zato apsolvirati samo one najbitnije za funkcionisanje BusinessWare-a. 

Nama jedno preostaje da Vam poželimo sve najbolje i najlepše u novom milenijumu, a Vama da to bezuslovno prihvatite.



BusinessWare 2000

Pred Vama je dobro znani programski paket koji je u potpunosti spreman za nastupajući milenijum. Ovim želimo da Vam skrenemo pažnju na mnogobrojne izmene koje smo izvršili u samom programskom paketu BusinessWare, a koje se ne tiču otklanjanja problema 2000-te. Naime rešavanje problema 2000. je iskorišćeno da se uvedu mnoga poboljšanja i unapređenja u radu sa programskim paketom pa ćemo ukratko navesti o kojim se izmenama radi. Naravno i ovde smo se držali načela da se izgled i funkcionisanje programskog paketa ne smeju radikalno menjati, kako ne bi smo narušili navike koje Vi, naši korisnici, imate u radu sa njim. Ipak nemoguće je vršiti neke promene, a da one ostanu dobro sakrivene i neprimetne od strane korisnika, pa je tako i u ovom slučaju. Odmah pada u oči najbitnija promena u vezi rešenja milenijumske greške, a to je unos četvorocifrenih godina, na šta ste naravno prinuđeni da se kao korisnici odmah naviknete. 

Najradikalnije promene je doživeo programski paket BusinessWare Trade (maloprodaja) i o njemu će biti najviše reči. Drugi po redu su «čarobnjaci», dobro poznati alat za automatsko knjiženje promena iz robnomaterijalnog knjigovodstva i maloprodaje u finansijsko knjigovodstvo. Primetili ste da se sada više insistira na terminu «čarobnjaci» (wizards, engl.) od pređašnjih «obrada», što je u skladu sa nazivom paketa BusinessWare Wizard (biznisver čarobnjak). 

U maloprodaji (BusinessWare Trade) su načinjene najradikalnije izmene. Najveća novost je da se sada zalihe u maloprodajnim objektima, slično kao u magacinima, mogu pratiti i robno, pored, zakonom obavezujućeg, finansijskog praćenja. U tu svrhu se koriste šifre artikla koje imaju više od tri znaka u šifri, slično kao u robno-materijalnom knjigovodstvu. Naravno ostavljena je mogućnost da se naviknutim na dosadašnji rad, maloprodajni objekti prate samo finansijski, korišćenjem dobro poznatih grupa artikala sa trocifrenim šiframa. Korisnici se mogu opredeliti u novoj poslovnoj godini kako će pratiti zalihe u svojim maloprodajnim objektima: 

  • robno i finansijski ili 
  • samo finansijski 

Korisnici koji imaju više maloprodajnih objekata mogu pojedine objekte pratiti na jedan, a druge na drugi način, što zavisi samo od njihovih želja i potreba. S obzirom da je dosadašnji rad omogućavao samo finansijsko praćenje zaliha u maloprodaji, ovde će o tom načinu rada biti rečeno da se skoro ništa nije promenilu u radu sa programskim paketom BusinessWare Trade. Dakle promene su najradikalnije u načinu rada kada se zalihe prate robno i finansijski. Odluka o tome se donosi na početku poslovne godine ili kod otvaranja novog poslovnog objekta i tako ostaje do kraja poslovne godine za svaki maloprodajni objekat. 

U tu svrhu potrebno je, kao i kod magacina izraditi strategiju šifriranja arikala, a sam rad umnogome podseća na rad u robno-materijalnom knjigovodstvu. Kartica artikla, stanje artikala u prodavnicama, izlaz robe (fakturisanje sa porezom) su novine kojih do sada nije bilo, a koje sada postoje i koje omogućavaju da se robno prati jedan maloprodajni objekat. 
Ceo posao započinje time što se na meniju u MATICAMA za svaki maloprodajni objekat (Vrsta «M», sa šifrom objekta) svakom objektu «saopšti» da će se pratiti robno i finansijski. Kao što je rečeno ovaj postupak se radi samo jednom i ostaje takav tokom cele poslovne godine. Slično kao u robno-materijalnom knjigovodstvu i ovde je ugrađen sistem pretraživanja artikala, što omogućava brzo i lako snalaženje i pronalaženje artikala. 

Drugi bitni novitet u maloprodaji je sistem obračuna poreza na promet. Sada je podržan i treći način obračuna poreza na stvarno prodatu robu u maloprodaji, dok je sistem izrada akontacija, periodičnih i konačnih obračuna potpuno automatizovan. Pre upotrebe sistema obračuna poreza potrebno je konfigurisati poreski sistem, odgovarajući na jednostavna pitanja, a odatle na dalje ceo obračun poreza će teći potpuno automatski. Zahvaljujući ovakvoj koncepciji moguće greške su svedene na minimum, a pruža se šansa za rad i licima koja nisu previše stručna za obračun i plaćanje poreza. 

Treća novina je izbacivanje šifrarnika dokumenata i uvođenje stavova za knjiženje na njihovo mesto. Tablica translacije je data u prilogu. Na ovaj način stavlja se akcenat na stav za knjiženje (na koji način će se dokument proknjižiti u glavnoj knjizi), pa je ostavljena sloboda korisnicima da sami kreiraju svoje stavove za knjiženje (vrste prometa). 

Što se «čarobnjaka» tiče njihov rad je sada potpuno neprimetan, bez mnogo zapitkivanja i učešća korisnika u njihovom radu. Planira se da njihov rad u narednim verzijama bude potpuno transparentan za korisnika, čime će se umnogome olakšati njihova upotreba i ubrzati rad. 

U finansijskom knjigovodstvu izmene su najveće u pogledu dnevnika za knjiženje. Redni broj dnevnika će početi od 1 u novoj poslovnoj godini, prilikom uporednog knjiženja stare i nove poslovne godine i ti redni brojevi će biti zadržani nakon zatvaranja stare poslovne godine. Ove izmene su dugo najavljivane i uslovljene su ISO standardima, kao i standardom JRS 33. 

U robno-materijalnom knjigovodstvu sve promene su urađene među prvima, tako da su većini naših korisnika poznate. Promene nisu koncepcijske, kao u prethodnim primerima, već se u najvećem broju slučajeva radi o otklanjanju milenijumske greške (problem 2000.). 

U novom biltenu br. 8 koji treba da se pojavi početkom Nove 2000. godine biće podrobnije objašnjene izmene u pojedinim programskim paketima, s obzirom da prostor u ovom izdanju to ne dozvoljava.



Problem 2000-te

Takozvani “problem 2000” prouzrokovao je niz pratećih problema koji su uglavnom posledica ovog problema. Ogroman broj preduzeća mora do kraja 1999. godine proveriti svoju hardversku opremu, kao i softver na kome radi. Svi testovi u vezi ovoga biće u ovom članku objašnjeni i prezentovani. 

“Problem 2000” ili “Y2K” (Year 2000 kompatibility – kompatibilno sa 2000-tom godinom), kako se najčešće ovaj problem reprezentuje u stranoj literaturi, nastao je sa pojavom prvih računara. Naime još od prvih dana u informatičkoj industriji godina se predstavljala dvema ciframa, što se u to vreme smatralo zadovoljavajućim, a sama 2000-ta nedostižnom. Upotreba samo dve cifre za predstavljanje godine je u to vreme nasleđena iz svakodnevnog života, ne razmišljajući o problemu 2000-te godine. Problem 2000-te, kao problem, počeo je da se ispoljava sredinom 90-tih godina i zbog toga što je tako kasno uočen, ostalo je veoma malo vremena za njegovo rešavanje. Pošto se godina tretira sa dve cifre, kao u nizu (…97, 98, 99), vidi se da ako se na poslednju godinu iz ovog niza, 99-tu, doda jedna godina rezultat bi logično bio 100, ali pošto se koristi samo dve cifre za  predstavljanje godine svi računari i softver na njima, koji ovako tretiraju godinu, odbaciće vodeću jedinicu i rezultat će biti “00”. Ovaj problem je karakterističan samo na prelazima iz jednog veka u drugi i u toku samog veka, ili još bolje rečeno sredinom veka, problem je neuočljiv, odnosno dvocifrena reprezentacija godine zadovoljava poprilično dugi niz godina upotrebu ovake reprezentacije godine. S obzirom da je računarska industrija startovala u 20. veku problem će postojati tokom celog idućeg veka, ukoliko se na vreme ne otkloni. 

Baze podataka koje su nastale u 20. veku najčešće su sortirane, ili indeksirane, po poslovnoj, godini rođenja ii nekoj drugoj godini, pa će takve baze podataka biti neupotrebljive ako se “2000-ta”, odnosno “00-ta” godina ne nađe iza “1999-te”, odnosno “99-te”, već ispred svih godina u bazi kvareći radosled. Dakle “problem 2000-te” se tiče i baza podataka, a ne samo hardvera i softvera. 

Kao što je gore pomenuto problem 2000 se tiče hardvera, softvera i baza podataka koji koristi Vaše preduzeće. Objasnićemo najpre probleme koji nastaju sa hardverom, odnosno sa računarskom opremom: 

Računar ne može da sam prebaci na sledeći datum u kalendaru (01.01.2000.) ako se prethodno podesi na 31.12.1999. Nakon ručne korekcije računar prihvata datum iz 2000-te godine i normalno funkcioiniše. Ovo je problem kod novijih računara, nabavljenih početkom 90-tih godina.  Računar ne može da prebaci na sledeći datum u kalendaru (01.01.2000.) ako se prethodno podesi na 31.12.1999., već ispisuje 01.01.1980. ili neku drugu godinu iz 20. veka. Ručnim podešavanjem nemoguće je podesiti bilo koju godinu iz 21. veka. Ovaj problem se manifestuje kod računara nabavljenih početkom 80-tih godina. 

Problemi sa pratećom računarskom opremom su takođe mogući, naročito sa opremom koja koristi neki od softvera koji je sastavni deo hardvera. Ovde je problem softverske prirode, ali treba proveriti da li su projektanti hardvera predvideli 4-bajtne registre u hardveru za godinu. Ako je hardver Y2K kompatibilan onda treba proveriti da li se softver može zameniti. U ovu kategoriju mogu pripadati razni modemi, uređaji za bekap podataka, štampači, komunikaciona oprema i dr. 

Ovde će biti reči samo o testu računara, dok će se testovi ostale hardverske opreme sprovesti od slučaja do slučaja. Najlakše je istestirati sam računar da li je Y2K kompatibilan ako simuliramo kritičan momenat, odnosno momenat nastajanja problema. 

Ako se radi o personalnim računarima, testove je najbolje sprovesti ako koristimo neku od novijih verzija DOS operativnih sistema. Ako naš PC ne koristi DOS, već neku verziju Windows operativnih sistema, ili neki drugi operativni sistem poželjno je napraviti butabilnu DOS disketu i podići računar uz pomoć te diskete. 

Drugi korak je postavljanje datuma na računaru komandom “DATE” na 31.12.1999. kucajući: 

DATE 12-31-1999 

Postavite i vreme na Vašem računaru komandom: 

TIME 23:59 

Na ovaj način, ako je sve u redu Vaš računar bi, kroz jedan minut, trebalo da na sebi ima datum 01.01.2000. i vreme nakon ponoći. Ovo se može proveriti komandom: 

DATE 

Da bi smo ustanovili da je datum sigurno ispravno podešen ugasimo računar i ponovno ga podignimo koristeći pomenutu sistemsku disketu. Na ovaj način proveravamo i sam softver u računaru koji je poznat pod imenom BIOS. Nakon podizanja računara proverimo ponovo datum gornjom komandom. Ako je datum korektan i računar ispisuje 01.01.2000., proverimo još i vreme komandom: 

TIME 

Računar treba da ispiše vreme iza 24 časova, zavisno od toga koliko je poodmaklo. Ako je ovo slučaj onda je najverovatnije Vaš računar Y2K kompatibilan i Vi će te moći mirno da sačekate 2000-tu godinu. 
Ako datum na računaru nije ispravan probajte da ga ručno podesite komandom DATE na datum 01.01.2000. Ugasite, a zatim ponovo podignite računar. Ako je datum korektan, dakle 01.01.2000. onda Vaš računar nema sposobnost da se sam prebaci na godinu u novom veku, ali će normalno raditi nakon mnogobrojnih gašenja i paljenja. Ovaj problem se može rešiti ako prvog radnog dana u novom veku prekontrolišete datum na računaru i izvršite korekciju. 

Ako računar i nakon podešavanja datuma na 01.01.2000. ne uspeva, nakon ponovnog podizanja, da upamti datum i da ga dalje inkrementuje, mora se pristupiti zameni računara ili zameni matične ploče računara u cilju kompatibilnosti računara u 2000-toj godini, jer će takav računar u 2000-toj godini biti neupotrebljiv. 

Ovo su i jedini testovi koji Vi kao korisnik možete uraditi. Naravno, u ovu svrhu postoje i razni programi koji testiraju Vaš računar i prijavljuju eventualne neispravnosti, ali sigurno nije na odmet sprovesti i ovakav test na svaki pojedinačni računar u preduzeću, kako bi bili apsolutno sigurni u Y2K kompatibilnost Vaših računara. 

Što se tiče softera situacija je mnogo jednostavnija s korisničke tačke gledišta u pogledu testova. Uglavnom je nemoguće izvršiti sve potrebne testove softvera da bi se otkrila eventualna Y2K nekompatibilnost softvera. Najbolje je pribaviti pismeno dokaze od Vaših dobavljača softvera da će softver raditi u 2000-toj godini, odnosno da je Y2K kompatibilan. Ukoliko to nije slučaj potrebno je na vreme obezbediti sredstva za rešavanje ovog problema u softveru, bilo da se radi o operativnim sistemima ili nekom od aplikativnih softvera. Zgodno je da se i pored dobijenih deklaracija za Y2K problem ipak izvrše neki testovi u softveru, kako i pored dobijenih deklaracija, ne bismo bili neprijatno iznenađeni 01.01.2000. godine. 

Problem sa bazama podataka je u uskoj vezi sa rešavanjem softverskog “problema 2000” i rešavanjem Y2K problema u softveru mora se odmah rešiti i problem u bazama podataka. Ako Vaš softver održava neko drugi potrebno je insistirati da on razreši i problem sa bazama podataka, jer ćete to teško izvesti sami bez određenih softverskih alata. 

Zaključak na ovu temu je veoma jednostavan i on glasi: potrebno je obezbediti dovoljno sredstava za njegovo rešavanje i pronaći pouzdane partnere koji će ceo posao izvesti. I sama savezna Vlada se veoma dobro potrudila da prezentuje Y2K problem i da da niz konkretnih mera za njegovo rešavanje, ali su ipak izostali oni očekivani koraci, kao što je: 

  • smanjenje uvoznih dažbina na uvoz računarske opreme do 31.12.1999. godine  
  • smanjenje poreskih opterećenja u prometu računarske opreme
  • razne druge stimulacije u terećenjima subjekata koji učestvuju u prometu računarske opreme.

Kako još ipak ima vremena za ovakve korake verujemo da će nadležne komore i udruženja ove propuste predočiti nadležnima.



Godišnja obrada i zaključak godine (Finansijsko knjigovodstvo)

U sklopu godišnih i periodičnih obrada, programskim paketom BusinessWare Finex predviđen je ispis obrazaca Bilansa uspeha, Bilansa stanja i Aneksa. Da bi ispis orbazaca bio uspešan, kao i sam zaključak godine potrebno je pridržavati se određenih pravila. 

U okviru knjiženja i ispisom stanja konta potrebno je utvrditi rezultat poslovanja i isknjižiti isti potrebnim stavovima:

  • obračun i knjiženje odstupanja, razlike u ceni, poreza, amortizacije, revalorizacije i dr.
  • utvrditi rezultat poslovanja
  • proknjižiti prenos troškova stavovima 7.../590
  • proknjižiti prenos prihoda stavovima 690/7... 
    izvršiti utvrđivanje i knjiženje rezultata u okviru klase 7
  • rasporediti rezultat sa klase 7 na dobit ili gubitak

Po završetku ovih stavova radi se ispis bilanasa:

  • bilans uspeha – Pre puštanja pripreme i ispisa Bilansa uspeha potrebno je proveriti da li sva konta imaju odgovarajući saldo (naročito kupci, dobavljači, avansi i dr.), ukoliko ima potrebe iste prekinjižiti (avansi, krediti i dr.). Po utvrđivanju pravilnog salda na meniju:

FINANSIJSKO / BILANSI / Priprema i ispis BU

  • vršimo pripremu podataka za ispis Bilansa uspeha i ispis istog. Ukoliko podaci u bilansu prilikom zaokruživanja u 000 dinara imaju odstupanja, programom:

Unos / ispravka BIL

  • vršimo eventualne ispravke ali samo iznosa u 000 dinara. Po završetku ispravke vršimo ispis obrasca Bilansa uspeha programom

Ispis BU

  • gde vršimo ispis podataka u skladu sa ispravkama koje smo uradili. Ukoliko opet postoji neko odstupanje istim postupkom vršimo potrebne izmene.

Napominjem da posle izvršenih izmena pozivamo program Ispis BU, bez programa Priprema i ispis BU, jer ukoliko bi smo pozvali ovaj program, onda bi smo poništili efekat urađenih izmena. 

Na isti način vršimo ispis i ispravku Bilansa uspeha u okviru menija: 

FINANSIJSKO / BILANSI / Priprema i ispis BS

FINANSIJSKO / BILANSI / Ispis BS,

a korekture zbog zaorkužavanja u 000 dinara vršimo programom: 

Unos/ispravka BIL

Pre ispisa Bilansa stanja potrebno je takođe proveriti da li sva konta imaju pravilan saldo. Ukoliko neki konto ima negativan saldo, tj. suprotno nego što treba prenosom konta na odgovarajući suprotni konto regulišemo ispis bilansa. Ukoliko ste vršili otvaranje konta ISPRAVKE VREDNOSTI, potrebno je proveriti da li ste pravilno uneli oznaku AOP za taj konto, jer ukoliko nije uneta oznaka AOP, program će taj konto uzeti u okviru salda sa osnovnim kontom, a ne kao konto ispravke vrednosti. 

Ukoliko ne postoje uporedni podaci za obrasce Bilans uspeha i Bilans stanja, unos istih je moguće uraditi programom: 

FINANSIJSKO / BILANSI / Unos/ispravka BIL

gde vršimo unos potrebnih podataka na određeni dan. 

Ispis Anex-a vršimo programom: 

FINANSIJSKO / BILANSI / Ispis ANEKS I

gde se vrši samo ispis blanko obrasca ANEKS I, a popunu podataka vršimo ručno. Po završetku ispisa obrazaca bilansa pristupamo ZAKLJUČKU GODINE putem menija: 

FINANSIJSKO / ZAKLJUČAK GODINE / Zatvaranje klasa 

vršimo rasknjižavanje (zatvaranje) u okviru klasa 5, 6, 7, i 9, tj. program vrši knjiženje na teret svakog konta u okvru klase 5 i u korist konta 590, u korist svakog konta u okviru klase 6 i na teret konta 690, zatvara sva konta u okviru klase 7 i sva konta u okviru klase 9. Po završetku ovog knjiženja programom: 

Zaključak godine

vršimo:

  • ispis kartice partnera na svim kontima koja su proglašena analitičkim kontima
  • ispis stanja partnera na svim kontima koja su proglašena analitičkim kontima
  • ispis stanja svih konta
  • ispis zaključnog lista
  • zatvaranje svih ostalih konta – klasa
  • ispis svih knjiženja na kontima (kartica konta)
  • ispis stanja svih naloga za knjiženje
  • ispis svih naloga po stavkama - analitički
  • ispis kartice konta glavne knjige (sintetička kartica)
  • ispis naloga – sintetika
  • ispis dnevnika knjiženja po danima


Po završetku ovih ispisa vrši se prenos podataka na poddirektorijum FINnn gde je nn oznaka godine, i prepis svih podataka i urađenih ispisa na isti. Zatim program vrši prenos početnog stanja po kontima u novu poslovnu godinu, u skladu sa načinom kako smo naveli u matičnim podacima konta (stanje konta, stanje partnera na kontu, otvorene stavke po partnerima na kontu, stanje po mestima troškova po partnerima na kontu, otvorene stavke po mestima troškova po partnerima na kontu), a po završetku ovog prenosa proveravamo da li je bilo knjiženja u novoj poslovnoj godini, i ukoliko je bilo vršimo prenos svih knjiženja u novu godinu. 

Po završetku obrade pregled podataka ranijih godina moguć je komandom: 

ARHIVA

sa tekućeg direktorijuma. Upozoravamo vas da čuvanje ovako “odštampanih” podataka na disku nije pouzdano, a još manje je pouzdano iste snimiti na disketu. Preporučujemo da se isti prekopiraju na neki od pouzdanijih medija, kao što je Compakt Disk (CD), eventualno ZIP drive ili pak izvršiti odštampavanje istih na papiru. Obaveza čuvanja i zaštite podataka prethodnih godina je u vašoj nadležnosti i vi preuzimate odgovornost za bezbednost podataka ranijih godina.



Godišnja obrada i zaključak godine (Materijalno knjigovodstvo)

MATERIJALNO KNJIGOVODSTVO

Pre početka unosa i obrade popisa kao uslova za zaključak godine potrebno je izvršiti sva knjiženja u svim magacinima, a koja se odnose na tekuću poslovnu godinu. Takođe treba izvršiti rasknjižavanje svih rashoda, otpisa i drugih preknjižavanja sa artikla na artikal. Podrzumeva se da posle svih knjiženja treba izvršiti i slaganje podatka u finansijskom knjigovodstvu (konta zalihe) i vrednosti zaliha (svih artikala), pa tek po usaglašenju ovih podataka pristupiti daljem radu. 

Ukoliko se nekada desilo da ste imali negativne zalihe, tj. da ste prvo knjižili izlaz pa onda ulaz, moguće je da je došlo do neslaganja u odnosu količina * cena i vrednosti zaliha, i to kod zaliha koje se vode po prodajnoj ceni. U tom slučaju potrebno je izvršiti i finansijsku nivelaciju na meniju: 

MATERIJALNO / KNJIŽENJE / Finansijska nivelacija 

Ovaj program upoređuje vrednost zaliha sa rezultatom količina * cena, i ukoliko ima odstupanja svodi vrednost zaliha na rezultat količina * cena, a razliku knjiži kao nivelaciju. Na meniju: 

MATERIJALNO / PERIODIČNE OBRADE / Liste za popis 

možete izvršiti ispis popisnih listi za komisije za popis. Ispis ovih listi nije vezan za završetak knjiženja u materijalnom knjigovodstvu. Ove popisne liste služe komisiji za popis. Ukoliko se kasnije u toku meseca, a posle odštampavanja ovih listi, desi da se otvori novi artikal, komisija isti treba da dopiše na popisne liste. 

Po završteku svih knjiženja i izrade Finansijske nivelacije radimo popis i obradu popisa. Obradu svih podataka moguće je vršiti odjednom za sve magacine, ili pojedinačno magacin po magacin. Bitno je samo da se sledi red radnji za svaki magacin i da se ne preskoči neka od datih opcija. 

OBAVEZNO PUSTITI OVAJ PROGRAM: 

MATERIJALNO / PERIODIČNE OBRADE / Knjižno stanje 

On vrši prenos knjižnog – knjigovodstvenog stanja u stvarno stanje, tako da se prilikom unosa popisa unose samo artikli koji imaju različito stanje od knjižnog. Nema potrebe pozivati svaki artikal. Obradu knjižnog stanja moguće je vršiti odjednom za sve magacine ili svaki magacin pojedinačno. 

Unos popisa 

Ovim programom se vrši unos stvarnog stanja po popisu za magacine za koje je urađen prenos knjižnog stanja u stvarno stanje. Može da se vrši unos svih artikala, a može i unos samo artikala čije se stvarno stanje razlikuje od knjižnog stanja. 

Popisne liste

Vrši se ispis popisnih listi sa obračunom viškova i manjkova. Ukoliko pregledom ovih listi ustanovimo da smo negde u unosu podataka pogrešili, vraćamo se na unos popisa, i unosimo ispravno stanje gde smo pogrešili, ponovo ispisujemo popisne liste i tako dalje sve dok nam obračun popisa ne bude u redu.  

Knjiženje viškova i manjkova

Ukoliko ste prilikom prepisa knjižnog u stvarno stanje uzeli opciju «svi magacini», onda je potrebno da pre ovoga programa izvšite unos popisa i ispis popisnih listi za sve magacine, pa tek kada sve popisne liste budu u redu pozivate ovaj program i vršite rasknjiženje viškova i manjkova na kartici artikla. 

Ukoliko ste izabrali opciju «magacin po magacin» onda je potrebno završtiti sve programe (Knjižno stanje, Unos popisa, Popisne liste, i ukoliko ima viškova i manjkova Knjiženje viškova i manjkova), pa se onda vraćate na isti postupak za drugi magacin. Prilikom obrade popisa za svaki magacin posebno potrebno je posebno voditi računa da se ne preskoči neki magacin. 

Ukoliko ste izabrali opciju obrade za sve magacine odjednom, onda se pojedinačno može vršiti unos popisa i ispis popisnih listi, a obrada viškova i manjkova po završetku svih magacina. 

Po zavšetku obrade popisa vršimo ispis dnevnika rada i prepis podataka u finansijskog knjigovodstvo. Prepis će biti urađen ukoliko postoje veze za knjiženje viškova i manjkova. Ukoliko ne postoje na obračunu popisa imate iznose viškova i manjkova, i iste treba proknjižiti u finansijsko knjigovodstvo. 

Kada se izvršili unos i obradu popisa za sve magacine prelazimo na ZAKLJUČAK GODINE. Prilikom zaključka godine vrši se ispis stanja magacina, kartice artikla, stanja u magacinu po račuopolagačima i kartice po računopolagačima. Ovako ispisani podaci se zajedno sa bazama prebacuju se na poddirektorijum MATnn, gde je nn oznaka poslovne godine. 

Po završetku obrade pregled podataka ranijih godina moguć je komandom: 

ARHIVA

sa tekućeg direktorijuma. Upozoravamo vas da čuvanje ovako “odštampanih” podataka na disku nije pouzdano, a još manje je pouzdano iste snimiti na disketu. Preporučujemo da se isti prekopiraju na neki od pouzdanijih medija, kao što je Compakt Disk (CD), eventualno ZIP drive ili pak izvršiti odštampavanje istih na papiru. Obaveza čuvanja i zaštite podataka prethodnih godina je u vašoj nadležnosti i vi preuzimate odgovornost za bezbednost podataka ranijih godina.



Završetak poslovne godine u maloprodaji

S obzirom da je programski paket za maloprodaju BusinessWare Trade potpuno redizajniran mišljenja smo da treba malo opširnije dati pregled novina u ovom programskom paketu, sa detaljnijim osvrtom na godišnje popise, obračune poreza i zaključak stare poslovne godine.

Kao što je rečeno programski paket Trade je potpuno redizajniran i u toku meseca januara i početkom februara treba očekivati detaljno uputstvo za upotrebu ovog paketa koji će izaći u specijalnom izdanju Business Biltena. Primetno je da je uložen veliki trud autora ovog programskog paketa da se održi kompatibilnost sa dosadašnjim načinom rada, a da sve to ne zasmeta novinama kojih je u ovom programskom paketu pregršt. No pođimo od početka sa novinama:

  • kompaktna baza podataka maloprodaje se nalazi samo u jednoj datoteci (fajlu), što donosi stabilnost u radu, manje zauzeće memorije i skalabilnosti;
  • popularni SERVIS BAZE podataka je zahvaljujući malopređašnjoj činjenici otpao kao nepotreban, pa ga zato i nema na meniju;
  • uveden je nov način obračuna poreza na promet, gde je podržan u potpunosti način obračuna 3 (kada se porez plaća na stvarno prodatu robu, bez primene preračunatih stopa);
  • mogućnost više konačnih obračuna poreza u toku godine;
  • potpuno automatizovan rad obračuna poreza, gotovo bez ikakvog unošenja podataka potrebnih za obračun poreza;
  • obračun poreza je potpuno konfigurabilan;
  • mogućnost robnog vođenja zaliha za pojedine maloprodajne objekte;
  • potpuno automatski rad «čarobnjaka».

Ovo sigurno nije konačna lista novina koje se nalaze u novom Trade-u i ona će u toku godine biti mnogo puta poboljšavana i proširivana, o čemu ćete na vreme biti obavešteni..

Naročitu pažnju treba obratiti na konfigurisanju sistema obračuna poreza. On je bitan iz razloga jer ceo sistem obračuna poreza zavisi od te konfiguracije. U tu svrhu ovde će biti dat kompletan pregled pojedinih polja na masci za konfiguraciju. Evo izgleda maske:

+-----------------------------------------------------------------+
¦ Pr. stope računate zadnji puta.......... 30/11
¦ Datum od kada se računaju pr. stope 1/01
¦ Preračunate stope se računaju.......... 1.000 puta mesečno
¦ Akontacija poreza radi se................. 2.000 puta mesečno
¦ Zadnja akontacija poreza rađena je... 15/12
¦ Zadnji konačni obračun rađen je........ 31/12/1998
¦ Periodični obračun poreza se radi...... 0.333 puta mesečno
¦ Zadnji periodični obračun rađen......... 30/09
+-- Konfiguracija poreza ------------------------------------------+

Preračunate stope računate zadnji puta je polje u koje se unosi datum (bez godine, podrazumeva se poslovna godina za maloprodaju) do kada su preračunate stope zadnji puta računate. Ako se porez plaća ukalkulisanom metodom ovde staviti bilo koji datum.

Datum od kada se računaju preračunate stope je datum od kada će, prilikom računanja, stope biti računate. Ako se porez plaća ukalkulisanom metodom ovde uneti bilo koji datum.

Preračunate stope se računaju je polje u koje se unosi podatak koliko puta mesečno se računaju preračunate stope.

Akontacija poreza radi se je polje u koje se unosi koliko puta u toku meseca se radi akontacija poreza na promet.

Zadnja akontacija poreza rađena je polje u koje se unosi datum do kada je rađena zadnja akontacija poreza na promet. Ovaj datum se mora uneti pravilno jer će se naredna akontacija raditi počev od ovog datuma. Datum se unosi bez godine jer se podrazumeva tekuća poslovna godina u maloprodaji.

Zadnji konačni obračun rađen je je polje u koje se unosi datum do kada je rađen poslednji konačni obračun poreza na promet. Ako je rađen konačni obračun poreza u toku poslovne godine unosi se datum do kada je rađen taj obračun. Na primer: 25/03/1999.

Periodični obračun poreza se radi je polje u koje se unosi podatak o broju periodičnih obračuna mesečno. Kako se periodični obračun radi tromesečno ispada da se 1/3 radi mesečno, odnosno 0.333 puta mesečno.

Zadnji periodični obračun rađen je polje u koje se unosi datum do kada je rađen poslednji konačni obračun poreza. Podrazumeva se tekuća poslovna godina.

Kao što se vidi iz primera konfiguracija poreza je jednostavna. Ovaj postupak se izvodi samo jednom i mada se može proizvoljno menjati više puta, to nije potrebno jer se dalje ova konfiguracija održava automatski puštanjem akontacija i obračuna. Ako se redovno izvode pomenute radnje nema potrebe za ručnim podešavanjem konfiguracije.

S obzirom da je BusinessWare Trade redizajniran u potpunosti i da se pri tom vodilo računa o kompaktnosti otpala je potreba za unosom pojedinih podataka. Tako je prestala potreba za unosom «vrsta dokumenata». U ranijoj verziji šifra vrste dokumenta je predstavljala sponu između maloprodaje i vrste prometa za vezu sa finansijskim knjigovodstvom. Izbacivanjem vrsti dokumenata sada se direktno referenciramo na vrstu prometa za vezu sa finansijskim knjigovodstvom i ovom prilikom dajemo uporednu tabelu starih šifri vrsta dokumenata, starih vrsti prometa i novih vrsti prometa.

Vrsta dokumenta

Stara vrsta prometa Nova vrsta prometa Tip vrste prometa
Račun - otpremnica 71 10 10 1
Nivelacija 72 11 11 3
Popis 73 0 16 6
Revers 74 10 17 7
Nivelacija reversa 75 12 12 8
Roba iz magacina 81 47 47 2
Roba iz magacina 81 67 67 54
Preskladištenje 82 13 13 4
Rashod, kalo, lom 83 14 14 5
Popust (izlaz robe) 84 15 90 55
Fakturisanje (izlaz) 85 0 91 53
Dnevni pazar 1 0 92 56
Uplata na žiro račun 7 0 93 57
Pazar – uplata po računu   0 94 53

Posebnu pažnju treba obratiti na nove vrste prometa, jer stavove za knjiženje u finansijskom knjigovodstvu možda treba napraviti za njih.

S obzirom da je promena u Trade-u došla u nepovoljnom trenutku, jer je trebalo konvertovati stare podatke iz baze podataka u nove baze podataka, koje su narasle tokom godine, ipak promene su bile diktirane i takozvanim problemom 2000-te godine. Posao konverzije starih baza podataka u nove baze podataka je uspešno završen kod svih korisnika BusinessWare Trade poslovnog paketa, pa tako sada treba pažnju usredsrediti na nov način rada i zaključku poslovne godine.

Pre zaključka poslovne godine obavezno se mora ispoštovati sledeći red postupaka:

  • izrada svih akontacija poreza na promet za 1999. godinu;
  • izmirivanje obaveza po osnovu akontacije poreza na promet i isknjiženje uplata na poreskim karticama;
  • izrada periodičnog obračuna (kumulativnog obračuna) poreza na promet;
  • izmirivanje obaveza po osnovu periodičnog obračuna poreza na promet i isknjiženje uplata na poreskim karticama;
  • izrada popisa robe u svim maloprodajnim objektima (o ovome će više reči biti kasnije);
  • izrada konačnog obračuna poreza na promet;
  • izvršenje obaveza po osnovu konačnog obračuna poreza na promet i isknjiženje uplata na odgovarajućim poreskim kartcama;
  • zaštitno snimanje podataka na nekom od medijuma;
  • zaključak stare poslovne godine.

Popis robe treba izvršiti u svim maloprodajnim objektima koji imaju zalihe na dan 31.12.1999. godine. Popis treba uneti na opciju sa menija:

MALOPRODAJA / POPISI / Popis robe

U prethodnoj verziji popis robe se vršio opcijom sa menija za knjiženje kalkulacije. I sada je moguć takav način rada, s tim što je unos podataka otežan. Naša je preporuka da se za unos popisa koristi predložena opcija. Nakon unešenog popisa popisna lista se može odštampati na istom meniju:

MALOPRODAJA / POPISI / Popisne liste

Maloprodajni objekti koji su radili u toku godine i prekinuli sa radom isto u toku godine imaju poseban tretman kod popisivanja. Naime opcije za konačni obračun poreza i zatvaranje godine zahtevaju urađene popise za sve maloprodajne objekte, pa je to iz tog razloga. Kako ovakvi objekti nemaju zalihe za popis onda je praktično nemoguće uraditi popis u tim objektima. Zato je uvedena nova opcija za simulaciju popisa u ovim objektima i nalazi se na meniju za popise:

MALOPRODAJA / POPISI / Zatvaranje objekta

Ova opcija ne proverava zalihe u maloprodajnom objektu, pa je njome praktično moguće uraditi zatvaranje bilo kog objekta i iz tog razloga treba voditi računa. Kao što je gore pomenuto nakon unosa popisa (i zatvaranju objekata koji su prestali sa radom) moguć je rad konačnog obračuna poreza i zaključak poslovne godine.

Nakon zaključka stare poslovne godine i otvaranja nove poslovne godine biće urađeno:

  • prenos zaliha po popisu (kod zatvorenih objekata neće biti preneto nikakvo stanje);
  • sva knjiženja u novoj godini, knjižena pre zaključka poslovne godine, biće preneta u novu poslovnu godinu i pri tome će zadržati brojeve u trgovačkoj knjizi;
  • popis (početno stanje) će dobiti novi redni broj u trgovačkoj knjizi, što apsolutno neće remetiti ništa u daljim obračunima i knjiženjima;
  • u poreskim karticama biće prenešena samo pozitivna salda po poreskim računima;
  • sada već stara 1999. poslovna godina u maloprodaji biće vidljiva, na već poznati način, iz programa ARHIVA.

Za one koji su zaboravili u ovom biltenu biće ponovljeno uputstvo za upotrebu arhiva.

Tek nakon zaklučene stare i otvorene nove poslovne godine mogu se raditi akontacije poreza na promet u novoj godini.



Zaključak godine i pregled arhiva ranijih godina

Prilikom zaključivanja poslovne godine podatke iz stare poslovne godine je potrebno arhivirati - odštampati bilo na papiru bilo na nekom od megnetnih metdija. Ispis podataka za štampanje je automatsko prilikom zaključivanja godine u svakom od delova paketa BusinessWare .

Zapravo zaključivanjem se ispisuju svi podaci iz evidencija u datoteke na disku tako da se mogu pregledati bilo kojim programom za pregled tekstualnih datoteka. Prilikom arhiviranja se kreira program ARHIVA.BAT kojim se mogu pregledati arhivirani podaci i koji ostaje u trajnom vlasništvu imaoca arhiviranih podataka.

Program za pregled arhiva se poziva tako što se nalazite na direktorijumu tekuće godine firme za koju se vodi knjigovodstvo i iz DOS prompta otkucate

ARHIVA

nakon čega ne treba zaboraviti da pritisnemo Enter dirku. Program je sam dovoljno intuitivan da ga nećemo objašnjavati. Pojedine opcije se biraju tako što se pritisne broj ili znak na tastaturi bez pritiskanja Enter dirke. Najpre se mora izabrati poslovna godina koju hoćemo da gledamo, a zatim poslovna evidencija. Sam uvid arhiva vrši se poznatim programom LIST.

Često puta potrebno je pronaći neko pojavljivanje nekih znakova (nekog teksta) u arhivi programom LIST, kao što je to slučaj sa pregledom arhive kupaca i dobavljača. Na slici su dati podaci koji su dobijeni iz opcije sa menija:

    1. Kartica partnera

Kada se pritisne “1” dobija se:

LIST 1 10-31-97 19:44 FIN93\KARTPP.TXT

Firma "MOJA FIRMA" 93

Konto 041000 ULOZENA SREDSTVA U BANKE N.P

19350 KNJAŽEVAC tel.

KARTICA PARTNERA NA KONTU PO DATUMU NALOGA OD 01/01/93 DO 31/12/93

Software by Micro Business

*************************************************
Nalog i datum    Vez.dok  Dokument i datum      Duguje   Potražuje
*************************************************

1          10193                        1       10193                ,01
5/11    310393                   8/11     150393              1,14
5/27    310393                   3651     110393              1,09
1/243  251093                     243     251093    500.000,00
DEN     131293  131293   131293     131293    500.002,24-
DEN     131293  131293   131293     131293             1,00
=================================================
UKUPNO ZA PARTNERA                                          1,00
SALDO PARTNERA                                                 1,00
UKUPNO NA KONTU                                               1,00

Command *** Top of file *** Toggles: h8kMpswTclj Keys: X=exit ?=Help

Ovo je poznati izgled programa LIST. U poslednjoj liniji na ekranu nalazi se komandna linija programa LIST. Ukoliko želimo da pretražujemo kartice partnera (kupaca i dobavljača) potrebno je otkucati slovo “S” ili “s” da bi se pristupilo pretraživanju. Poslednja linija na ekranu promeniće izgled i sada će se od Vas zahtevati da otkucate tekst ili znakove koje želite tražiti u ovoj arhivi. Poslednja linija će izgledati ovako sa ukucanim znakovima “MOJ DOBAVLJAC” koje želimo da program LIST pronađe u arhivi:

Scan > MOJ DOBAVLJAC Toggles: h8kMpswTclj Keys: X=exit ?=Help

Nakon ukucanih znakova potrebno je pritisnuti Enter kako bi započelo ptretraživanje. U toku ptretraživanja u donjem levom uglu biće ispisano:

Looking

što je znak da se vrši pretraživanje. Kada se željeni tekst pronađe biće vidno istaknut na ekranu, a ukoliko se ne nađe, poslednja linija ekrana će izgledati ovako:

Command *** Text not found *** Toggles: h8kMpswTclj Keys: X=exit ?=Help

Treba napomenuti da će se pronaći bilo koje pojavljivanje ukucanog teksta koje može biti sadržano i u nekom drugom kontekstu. Ukoliko nismo zadovoljni pronađenim, možemo izvršiti pretraživanje dalje, naniže, kroz arhivu pritiskom na dirku “F3”, sve dok ne pronađemo željeni podatak. Ovo je traženje nekog podatka s početka ka kraju arhive i isto je moguće učiniti samo obrnuto: s kraja ka početku arhive. Postupak je isti samo što se namesto funkcijske dirke “F3” kuca dirka “F9”. U toku pretraživanja moguće je naizmenično koristiti tastere “F3” i “F9” za pretraživanje “na dole” i “na gore”.

Što se tiče sistema pretraživanja, uvek kada treba tražiti neki podatak potrebno je najpre proveriti da li ga ima u stanjima. To znači ukoliko tražite poslovnog partnera, potrebno je prvo proveriti da li postoji u stanju partnera, ili pak ako tražite karticu nekog artikla potrebno je prvo proveriti u stanju skladišta da li artikal uopšte postoji. Arhive sa stanjima obično su mnogo kraće za pretraživanja i mogu pružiti maltene trenutne informacije o onome šta tražimo. Tako ako želimo da tražimo neku karticu konta u arhivi kartica konta, potrebno je otići i proveriti stanje konta da li je na tom kontu uopšte knjiženo u arhiviranoj godini, jer je to mnogo brži način od beskonačnog pretraživanja arhiva kartica konta.

Iz programa LIST, o kome smo do sada govorili, moguće je vršiti i ispis na lokalnom štampaču. Ispis se vrši na taj način što se ispisuje sadržaj ekrana, tako da je najpre potrebno dovesti na početak ekrana mesto u arhivi odakle želimo da ispis počne. U tu svrhu najbolje je na početak ekrana dovesti (kursorskim strelicama) početak kartice, s obzirom da se na početku kartice nalaze kontrolni kodovi koji će Vaš štampač podesiti za ispis. Ovo treba da bude obavezujuće ukoliko želite da Vaš odštampani dokument dobije formu onoga na ekranu. Svi ispisi se rade na papiru 240x12” (A4), izuzev arhive zaključnog lista za koji se mora postaviti 380x12” (A3) papir.

Samo štampanje započinje, nakon pozicioniranja dokumenta i uključenja štampača, pritiskom na dirku “P” ili “p”. Program LIST će odštampati samo sadržaj do dna ekrana, pa za nastavak štampanja treba pritisnuti dirku Enter ili PageDown. Štampanje prekidamo tako što ponovo pritisnemo dikru “P” ili “p”, što znači da naizmenično pritiskanje ovog slova uključuje, odnosno isključuje štampanje. Nadamo se da će ovo uputstvo pomoći da se lako snalazite u pretraživanju Vaših arhiviranih podataka.

Izlazak iz programa LIST je pritiskom na dirku <ESC>, ili dirku “X”, uz uslov da je u zadnjem redu na ekranu reč COMMAND, tj. zadnji red treba da izgleda ovako:

Command Toggles: h8kMpswTclj Keys: X=exit ?=Help

Ukoliko vam nešto nije jasno, pritiskom dirke “?” ili “H” dobićete na ekranu kompletan Help za rad sa programom List na engleskom jeziku.



Uvodnik

Bliži se novi milenijum i polako raste neizvesnost u pogledu rada sa poslovnim softverima, kako korisnika, tako i proizvođača. U ovom biltenu biće data, neočekivano, velika povoljnost u rešenju ovog problema, kao i u nabavci i legalizaciji Novell-ovog softvera, o čemu možete čitati već na prvim stranicama biltena. 

U vezi s ovim i u narednim biltenima biće puno reči, dok će veći deo pažnje biti skoncentrisan na nove poreske izmene koje stupaju na snagu 01.01.1999. godine i od tada se moraju primenjivati. U ovom biltenu biće dat detaljan pregled promena i verujemo da će ovaj  bilten biti koristan priručnik mnogima u snalaženju sa novim poreskim propisima. 

Najlepše želje u predstojećim praznicima i Novu 1999. godinu poželećemo Vam i na ovaj način, a posebno ćemo poželeti mnogo dobrog i novog posla u predstojećoj godini.

Iskreno Vaš Micro Business



Uslovi prelaska sa bilo kog softvera na BusinessWare

S obzirom na situaciju u kojoj se nalaze privredni subjekti zahvaljujući takozvanom “problemu 2000”, naša kompanija je rešila da izađe u susret svim privrednim subjektima koji ovaj problem ne mogu rešiti na adekvatan način. Opšte je poznato da pojedini od pomenutih privrednih subjekata rade, odnosno svoje knjigovodstvo vode, programskim paketima čiji su proizvođači odavno prestali da održavaju te programske pakete ili to ne čine iz određenih razloga, pa tako stavljaju korisnike tih programskih paketa u veoma neugodan položaj u vezi sa pomenutim problemom.

Kako su korisnici tih programskih paketa jednom već kupili i stekli vlasništvo nad korišćenim programskim paketima naša kompanija je rešila da tim korisnicima ponudi rešenje za “problem 2000”, o kome je već pisano u prošlom biltenu, tako što će postati vlasnici najnovije verzije programskog paketa BusinessWare 4.1, po ceni koju plaćaju postojeći vlasnici bilo koje verzije BusinessWare programskog paketa kada žele da kupe najnoviju verziju BusinessWare.

Dakle pruža se šansa da korisnici koji poseduju bilo koju verziju programskih paketa za knjigovodsvo, od bilo kojih proizvođača, uz veoma malu nadoknadu postanu vlasnici najnovije verzije BusinessWare 4.1 programskog paketa. Kako se zna da se u ovakvim slučajevima plaća samo 20% od cene BusinessWare programskog paketa to čini ovu akciju koja traje do kraja 1999. godine veoma interesantnom.

Efekat ovoga se može videti najbolje na primeru:

Neka se radi o nekom preduzeću koje u vlasništvu ima programske pakete za sledeće vrste evidencija u knjigovodstvu:

  •  
    • finansijsko knjigovodstvo;
    • robno-materijalno knjigovodstvo;
    • knjigovodstvo maloprodaje;
    • obračun plata.
Vlasništvo nad ovim delovima programskih paketa pomenuto preduzeće će dokazati na bilo koji način (račun, ugovor, izvod iz knjige osnovnih sredstava itd.). Neka pomenuto preduzeće svoje poslove izvodi na jednom računaru, odnosno ima jednu korisničku licencu. U tabeli niže biće prikazan efekat popusta od 80% (tj. 20% od cene):

Opis posla koji se radi drugim programskim paketom

Opis posla koji se radi drugim programskim paketomNaziv softvera iz programskog paketa BusinessWareCena softveraCena sa popustom od 80%
Finansijsko knjigovodstvoBusinessWare Finex400 DEM80 DEM
Robno-materijalno knjigovod.BusinessWare Magic600 DEM120 DEM
Knjigovodstvo maloprodajeBusinessWare Trade550 DEM110 DEM
Obračun plataBusinessWare Payroll600 DEM120 DEM
Ukupno 2150 DEM 430 DEM

U cenu je, naravno, uračunata i potrebna obuka za pomenute delove programskih paketa BusinessWare. Plaćanjem iznosa sa popustom se kupuje i verzija koja će se isporučiti sredinom 1999. godine, naravno besplatno, sa pismenim sertifikatom da će kupljeni softver raditi u 2000. godini. Ukoliko se radi o malom preduzeću može se ostvariti još dalji popust od najviše 10%, pa će krajnja cena za malo preduzeće, u ovom slučaju, biti:

430 DEM - 10% = 387 DEM

Ukoliko je Vaše preduzeće ili radnja vlasnik bilo koje verzije programskih paketa i ako to vlasništvo možete da potvrdite na bilo koji uverljiv način i ako želite da na vreme obezbedite softver za knjigovodstvo, koji će imate rešen “problem 2000”, onda je ovo jedini način da Vaša firma postane vlasnik programskog paketa BusinessWare.

U ovom biltenu se nalazi cenovnik svih delova programskog paketa BusinessWare pa možete sami sračunati cenu ili se možete obratiti našoj službi marketinga na već poznati telefon ili e-mail adresu.



Treća legalizacija Novell NetWare-a

Kompanija Novell, najveći svetski proizvođač mrežnog softvera, odlučila je da ponovo pokrene legalizaciju nelegalnih kopija njihovog softvera. Pod legalizacijom se podrazumeva kupovina legalne kopije najnovijeg softvera po veoma povoljnim uslovima. Prošle godine je takođe bila organizovana kampanja legalizacije Novell-ovih proizvoda, ali je veoma kratko trajala, od 01. oktobra do 31. decembra 1997. godine. U tom periodu izvršena je legalizacija softvera kod pojedinih preduzeća i ta preduzeća su u prvom kvartalu 1998. godine dobila najnoviji legalni softver. Međutim sam Novell nije bio zadovoljan trajanjem akcije i sprovedenom kampanjom, pa je u ovoj 1998-oj godini ponovo pokrenuo akciju legalizacije, s tim što je sada znatno produžio rok za legalizaciju softvera. Zvanično ova kampanja je počela 01. oktobra i trajaće do 31. januara 1999. godine. U tom periodu potrebno je da se prijave preduzeća i pojedinci koji bi želeli da svoje nelegalne (piratske) kopije legalizuju po veoma povoljnim cenama i da dobiju tehnološki najnoviji softver.

Sama legalizacija registruje preduzeće ili pojedinca kao licenciranog kupca direktno kod Novell-a, što daje pravo da se budući, tehnološki noviji, proizvodi softvera nabave po veoma povoljnim cenama koje su nekoliko puta manje od cene kupovine novih softverskih proizvoda, daje pravo da se u slučaju problema u radu sa kupljenim softverom direktno obratite Novell-u, ovlašćenom distributeru ili riseleru. Uz samu licencu se dobija i orginalna literatura koja je neophodna za pravilno korišćenje softvera.

Proces legalizacije započinje uplatom iznosa iz donje tabele ovlašćenom reseleru (lice ili preduzeće koje je Novell direktno ovlastio da može vršiti prodaju njegovog softvera) i popunjavanjem odgovarajućeg obrasca koji će Vaš riseler uz Vašu pomoć popuniti i proslediti dalje svom distributeru. Sve uplate bi trebalo da se doznače najkasnije do 20. januara 1999. godine, kako bi distributeri mogli na vreme da konvertuju dinarska u devizna sredstva i doznače ih Novell-u u inostranstvu.

Isporuka najnovijeg legalnog softvera planira se da bude sprovedena do kraja prvog kvartala u 1999. godini. Do tog roka svi koji uplate iznose potrebne za legalizaciju pojedinih softverskih proizvoda dobiće legalnu kopiju najnovije verzije legalizovanog softvera.

Ovo je ujedno i prilika da se dođe do legalne kopije željenog softvera čak i ukoliko ne posedujete nelegalnu kopiju željenog softvera, a želite u perspektivi da je imate.

Cene pojedinih Novell-ovih softverskih proizvoda su date u tabeli u dolarima. S obzirom na nestabilnost deviznog tržišta molimo Vas da se pre uplate informišete kod svog ovlašćenog riselera oko eventualne korekcije dinarskih cena.

Upgrade NetWare 5 Server plus 5-Connections Part Nubmer List Price
. . .
Upgrade NetWare 5 Server plus 5-Connections Worldwide Edition (40-bit)
662644238401
$ 575
. . .
Upgrade NetWare 5 Connection Additive License . .
. . .
Upgrade Any 5-user to NetWare 5 5-Connection Additive License
662644238425
$ 480
Upgrade Any 10-user to NetWare 5 10-Connection Additive License
662644238432
$ 685
Upgrade Any 25-user to NetWare 5 25-Connection Additive License
662644238449

$  1.320

Upgrade Any 50-user to NetWare 5 50-Connection Additive License
662644238456

$  1.980

Upgrade Any 100-user to NetWare 5 100-Connection Additive License
662644238463

$  3.360

Upgrade Any 250-user to NetWare 5 250-Connection Additive License
662644238470

$  6.490

Upgrade Any 500-user to NetWare 5 500-Connection Additive License
662644238487

$ 12.960

. . .
Upgrades to NetWare® for Small Business 4.11 . .
. . .
Upgrade to NetWare for Small Business 4.11, Server Plus 5-user CL
662644170039
$ 595
Upgrade to NetWare for Small Business 4.11, Server Plus 10-user CL
662644170046
$ 895
. . .
Upgrades to NetWare® for Small Business 4.2 . .
. . .
Upgrade to NetWare for Small Business 4.2 Server Plus 5-user Connection
662644246741
$ 695
Upgrade to NetWare for Small Business 4.2 Server Plus 10-user Connection
662644246758
$ 995
Upgrade to NetWare for Small Business 4.2 Server Plus 25-user Connection
662644249667

$  1.695

Kao što se iz gornje tabele vidi promenjen je način licenciranja korisnika kada ima više od pet korisnika (users). Naime uvek je potrebno kupiti osnovnu licencu za:

NetWare 5 Server + 5 users Connections

a zatim dokupiti onoliko korisnickih licenci koliko je potrebno. Tako ako Vam je potrebno 40 korisničkih konekcija istovremeno na server potrebno je kupiti 5 korisničkih konekcija zajedno sa serverom i doplatiti za još, prema gornjoj tabeli, 50 korisničkih licenci. Tako ćete ukupno imati 55 korisničkih licenci na raspolaganju. U tom slučaju, ako Vam se ovo ne dopada, možete se opredeliti za 5 +25 korisničkih licenci i dokupiti još jednu serversku licencu sa 5+5 korisničkih licenci. Na ovaj način bi ste mogli instalirati dva servera u mreži i podeliti korisnike po serverima. U svakom slučaju najbolje je da se obratite vašem Novell riseleru, Micro Business-u.

Veoma interesantna je ponuda NetWare for Small Business 4.2 po broju dodatnog softvera koji se dobija njegovom kupovinom, odnosno legalizacijom u ovom postupku. Dobija se sledeći softver:

  • Novell GroupWise, jedan od najpopularnijih i najmoćnijih alata za organizaciju svih vrsta poslova i bilo kakve vrste dokumenata (e-mail, faxovi, drugi dokumenti)

  • BorderManager FastCache, softver koji će preduzeću obezbediti tačku priključka na Internet ili prema nekoj drugoj WAN destinaciji, sa najbržim Proxy serverom na svetu

  • Z.E.N. Starter Pack, odličan softver za administraciju mreže i odličan klijentski softver za bilo koju platformu kao klijenta (počev od Windows 95, Windows 98, Windows NT, OS/2, Mac-ov System 8, razne verzije Linux-a, SCO Unix i dr.)

  • Netscape Communicator 4.04, najpoznatiji WEB, e-mail, LDAP i Anonymous FTP klijent

  • Netscape FastTrack WEB Server, najpoznatiji i najbrži WEB server na svetu za bilo koju platformu

  • Multi Protocol Router, softver koji ć‡e Vam obezbediti razgranatu mrežu u Vašoj firmi bez investicija u skupe hardverske rutere, kao i priključak na Internet !

  • NetWare Connect, softver koji omogućava pristup modemom, ISDN-om i drugim ATM linijama lokalnoj mreži preko PPP veze, pritom koristeći ili IPX ili TCP/IP protokole

  • Oracle 8 (5 user) Server, treba li nesto reći o ovome?

  • McAfee i NetShield, antivirusni softver koji radi na samom serveru ili na stanicama na mreži

  • NetObjects Fusion (1 user)

I TO SVE PO KOJOJ CENI ??????

S obzirom da je Micro Business ovlašćeni Novell-ov riseler, o čemu smo Vas obaveštavali u našim biltenima, iznose iz gornje tabele potrebno je uplatiti na naš žiro račun.

Za sve informacije o Novell-ovim proizvodima, uslovima legalizacije, nabavke nekih Novell-ovih proizvoda koji nisu na ovom spisku javite nam se direktno.



Arhiviranje ranijih godina

Prilikom zaklučivanja poslovne godine podatke iz stare poslovne godine je potrebno arhivirati - odštampati na papiru ili na nekom od magnetnih medija. Ispis podataka za štampanje je automatski prilikom zaključivanja poslovne godine u svakom od delova paketa BusinessWare.

Počev od prve verzije BusinessWare-a, već sada davne 1991. godine, događale su se izmene koje su menjale izgled i način rada sa ondašnjim verzijama. Iako je BusinessWare zamišljen kao robustan programski paket koji je trebao da zadovolji i najteže uslove rada, sa ogromnim količinama podataka morao je da se menja i da se prilagođava novonastaloj situaciji. Možda je to bila karika u lancu koja je dovela do njegove primenjivosti i dominacije nad drugim programskim paketima.

Prve verzije BusinessWare su bile predviđene za rad sa 286 računarima, koji su u ono vreme bili ekonomska klasa (ponuda iz sredine lestvice) i sasvim su odgovarali računovodstvenim poslovima. Ubrzo su 286 računare zamenili 386, zatim 486 i na kraju su došli Pentium računari, koji omogućuju veliku brzinu rada i višeprogramski rad pod Windows operativnim sistemima.

Kako se pojačavala snaga procesora, prelaskom na sve novije i novije modele, povećavala se i brzina izvođenja BusinessWare na tim računarima, pa su se sada konačno mogle dodati neke nove osobine koje bi inače usporile rad na 286 računarima. To je prouzrokovalo da se poveća bezbednost od kraha podataka, dodaju alati za pretraživanja šifrarnika, automatizuju određeni poslovi i td. Sve ovo se moralo odraziti na izgled i funkcionalnost BusinessWare-a, a samim tim prouzrokovati ogromne promene nad bazama podataka. U početku, dok je postojao mali broj proteklih godina koje su zaključene, nekako se mogla održavati kompatibilnost sa ranijim godinama, međutim danas su se nagomilale arhive iz ranijih godina i praktično sprečile dalja usavršavanja i poboljšavanja BusinessWare-a. Kao što je poznato kompatibilnost se održavala servisiranjem podataka iz svake ranije godine, kako bi ti podaci mogli biti čitljivi najnovijom verzijom softvera BusinessWare. Pri tom je postojala stalna opasnost da se podaci prilikom servisiranja oštete, i takve nedostatke obično nismo mogli da otkrijemo odmah, nego su se oni primećivali u veoma nepovoljnim trenucima (kada su nam podaci bili poterbni).

Zbog svega ovoga sredinom prošle, 1997. godine, ponudili smo svim našim korisnicima rešenje. Naime rečeno je da se korisnici sami pobrinu za svoje arhive iz ranijih godina, ili da taj posao povere našoj kompaniji. Većina korisnika prihvatila je da arhiviranje uradi samostalno, dok je manji broj, kao što se i očekivalo, taj posao poverio DOO Micro Business. U finalnoj verziji BusinessWare-a donosimo opet novine koje se tiču arhiviranja, a što nam je bila ideja još u prošloj godini. Arhiviranje je sada obavezno prilikom zaključivanja svake poslovne godine i ne može se izbeći.

Na ovaj način rešavaju se nekoliko stvari odjednom:

  • povećava se bezbednost arhiva, jer se one sada nalaze u tekstualnom obliku na disku;
  • stvaraju se uslovi da se potrebne promene nad BusinessWare-om češće izvode bez servisiranja starih arhiva;
  • lako se može izvršiti presnimavanje arhiva na neki od medijuma za trajno skladištenje (CD ROM, DVD, ZIP …);
  • arhivirane godine su sada čitljive i bez BusinessWare-a (u slučaju prestanka rada sa BusinessWare-om, raskida ugovora sa Micro Business-om itd.)

 Zapravo arhiviranjem se ispisuju svi podaci iz evidencija u datoteke na disku tako da se mogu pregledati bilo kojim programom za pregled tekstualnih datoteka. Prilikom arhiviranja se kreira program ARHIVE.BAT kojim se mogu pregledati arhivirani podaci i koji ostaje u trajnom vlasništvu imaoca arhiviranih podataka. Program za pregled arhiva se jednostavno poziva sa:

ARHIVA

nakon čega ne treba zaboraviti da pritisnemo Enter dirku. Program je sam dovoljno intuitivan da ga nećemo objašnjavati. Pojedine opcije se biraju tako što se pritisne broj ili znak na tastaturi bez pritiskanja Enter dirke. Najpre se mora izabrati poslovna godina koju hoćemo da gledamo, a zatim poslovna evidencija. Sam uvid arhiva vrši se poznatim programom LIST.

Često puta potrebno je pronaći neko pojavljivanje nekih znakova (nekog teksta) u arhivi programom LIST, kao što je to slučaj sa pregledom arhive kupaca i dobavljača. Na slici su dati podaci koji su dobijeni iz opcije sa menija:

        1. Kartica partnera

Kada se pritisne “1” dobija se:
 
 

LIST 1 10-31-97 19:44                FIN93ĐKARTPP.TXT

Firma "MOJA FIRMA" 93
Konto 041000 ULOZENA SREDSTVA U BANKE N.P
19350 KNJAŽEVAC tel.

KARTICA PARTNERA NA KONTU PO DATUMU NALOGA OD 01/01/93 DO 31/12/93

Software by Micro Business
*********************************************************
Nalog i datum     Vez.dok      Dokument i datum         Duguje     Potražuje
*********************************************************
1             10193                        1                       10193                 ,01
5/11      310393                      8/11              150393               1,14
5/27      310393                      3651              110393               1,09
1/243    251093                      243                251093     50.000,00
DEN        131293  131293      131293          131293     50.002,24-
DEN        131293  131293      131293          131293              1,00
==============================================
UKUPNO ZA PARTNERA                                                             1,00
SALDO PARTNERA                                                                      1,00
UKUPNO NA KONTU                                                                     1,00

Command *** Top of file *** Toggles: h8kMpswTclj Keys: X=exit ?=Help

Ovo je poznati izgled programa LIST. U poslednjoj liniji na ekranu nalazi se komandna linija programa LIST. Ukoliko želimo da ptretražujemo kartice partnera (kupaca i dobavljača) potrebno je otkucati slovo “S” ili “s” da bi se pristupilo pretraživanju. Poslednja linija na ekranu promeniće izgled i sada će se od Vas zahtevati da otkucate tekst ili znakove koje želite tražiti u ovoj arhivi. Poslednja linija će izgledati ovako sa ukucanim znakovima “MOJ DOBAVLJAC” koje želimo da program LIST pronađe u arhivi:

Scan > MOJ DOBAVLJAC Toggles: h8kMpswTclj Keys: X=exit ?=Help

Nakon ukucanih znakova potrebno je pritisnuti Enter kako bi započelo pretraživanje. U toku pretraživanja u donjem levom uglu biće ispisano:

Looking

što je znak da se vrši pretraživanje. Kada se željeni tekst pronađe biće vidno istaknut na ekranu, a ukoliko se ne nađe, poslednja linija ekrana će izgledati ovako:
 

Command *** Text not found *** Toggles: h8kMpswTclj Keys: X=exit ?=Help

Treba napomenuti da će se pronaći bilo koje pojavljivanje ukucanog teksta koje može biti sadržano i u nekom drugom kontekstu. Ukoliko nismo zadovoljni pronađenim, možemo izvršiti pretraživanje dalje, naniže, kroz arhivu pritiskom na dirku “F3”, sve dok ne pronađemo željeni podatak. Ovo je traženje nekog podatka s početka ka kraju arhive i isto je moguće učiniti samo obrnuto: s kraja ka početku arhive. Postupak je isti samo šro se namesto funkcijske dirke “F3” kuca dirka “F9”. U toku pretraživanja moguće je naizmenično koristiti tastere “F3” i “F9” za pretraživanje “na dole” i “na gore”.

Što se tiče sistema pretraživanja, uvek kada treba tražiti neki podatak potrebno je najpre proveriti da li ga ima u stanjima. To znači ukoliko tražite poslovnog partnera, potrebno je prvo proveriti da li postoji u stanju partnera, ili pak ako tražite karticu nekog artikla potrebno je prvo proveriti u stanju skladišta da li artikal uopšte postoji. Arhive sa stanjima obično su mnogo kraće za pretraživanja i mogu pružiti maltene trenutne informacije o onome šta tražimo. Tako ako želimo da tražimo neku karticu konta u arhivi kartica konta, potrebno je otići i proveriti stanje konta da li je na tom kontu uopšte knjiženo u arhiviranoj godini, jer je to mnogo brži način od beskonačnog pretraživanja arhiva kartica konta.

Iz programa LIST, o kome smo do sada govorili, moguće je vršiti i ispis na lokalnom štampaču. Ispis se vrši na taj način što se ispisuje sadržaj ekrana, tako da je najpre potrebno dovesti na početak ekrana mesto u arhivi odakle želimo da ispis počne. U tu svrhu najbolje je na početak ekrana dovesti (kursorskim strelicama) početak kartice, s obzirom da se na početku kartice nalaze kontrolni kodovi koji ć‡e Vaš štampač podesiti za ispis. Ovo treba da bude obavezujuće ukoliko želite da Vaš odštampani dokument dobije formu onoga na ekranu. Svi ispisi se rade na papiru 240x12” (A4), izuzev arhive zaključnog lista za koji se mora postaviti 380x12” (A3) papir.

Samo štampanje započinje, nakon pozicioniranja dokumenta i ukljuženja štampača, pritiskom na dirku “P” ili “p”. Program LIST će odštampati samo sadržaj do dna ekrana, pa za nastavak štampanja treba pritisnuti dirku Enter ili PageDown. Štampanje prekidamo tako što ponovo pritisnemo dikru “P” ili “p”, što znači da naizmenično pritiskanje ovog slova uključuje, odnosno isključuje štampanje. Nadamo se da će ovo uputstvo pomoći da se lako snalazite u pretraživanju Vaših arhiviranih podataka



Godišnji popis i promena poreske stope

I MALOPRODAJA

Prilikom godišnjeg popisa robe u maloprodaji potrebno je izvršiti popis po poreskim stopama posebno, a artikle na koje se plaća taksa i posebno po vrstama taksi, a zbog promene poreske stope od 01.01.1999.g. izdvojiti i artikle koji se menjaju. To praktično znači da posebno treba popisati:

  • pivo po veličini pakovanja
  • vino po veličini pakovanja
  • cigarete po kvalitetnim grupama
  • rakije po vrstama i veličini pakovanja
  • sapuni svih vrsta, posebno domaće, posebno uvozne
  • deterdženti, posebno domaći. posebno uvozni
  • paste za zube, posebno domaće, posebno uvozne
  • puderi i kremovi za decu, bebi ulja i bebi mleka, penušave kupke, posebno domaće posebno uvozne
  • odeću, obuću i rublje, posebno domaći posebno uvozni
  • šamponi za kosu i kupanje, posebno domaći posebno uvozni
  • so za ishranu
  • građevinski materijal
  • veštačka bezalkoholna pića
  • flaširanu vodu za piće
  • artikle koji su bez poreza na promet
  • ostale prehrambene proizvode po nižoj stopi
  • ostali artikli po višoj stopi

Zbog uvođenja novih poreskih podgrupa otvorili smo nove poreske grupe

431 – VEŠTAČKA BEZALKOHOLNA PIĆA

645 - GRAĐEVINSKI MATERIJAL

650 - POVLAŠĆENI SAPUNI SVIH VRSTA

651 - POVLAŠĆENI DETERŽENTI

652 - POVLAŠĆENE PASTE ZA ZUBE

653 -POVLAŠĆENA DEČJA KOZMETIKA I KUPKE (PUDERI, KREMOVI, BEBI ULJA…)

654 - POVLAŠĆENA ODEĆA SVIH VELIČINA

655 - POVLAŠĆENA OBUĆA SVIH VELIČINA

656 - POVLAŠĆENI ŠAMPONI ZA KUPANJE

Za flaširanu vodu za piće nećemo otvarati novu šifru već ćemo koristiti šifru 819 ostali prehrambeni proizvodi, pa će se deo iznosa za ove artikle u okviru knjiženja u novoj godini stornirati na grupi bez poreza, a proknjižiti na grupu 819 – ostali prehrambeni artikli. Stare grupe za artikle sapuni, deterženti, paste, bebi ulja i mleka, dečja kozmetika, obuća, odeća i šamponi za kosu i kupanje ostaju namenjene uvoznim proizvodima, dok smo za domaće - povlašćene otvorili nove šifre, a to iz razloga što je odluka Vlade u skladu sa zakonom privremena, tj. može da se promeni u bilo kom trenutku, tj. prema proceni Vlade Republike Srbije.

Prilikom UNOSA POPISA u maloprodaji ukoliko zalihe ne pratite količinski već samo finansijski knjiženje je:

MALOPRODAJA    RASHODI    KALKULACIJE

Datum knjiženja, dokumenta i valuta - 31.12.1998.   Vrsta dokumenta - 73 – popis  Broj dokumenta – POPIS

U okviru svakog maloprodajnog objekta unosi se vrednost popisa posebno po svakoj poreskoj grupi. Preporučujemo da već ovde kod unosa popisa izvšimo unos podataka posebno po svakoj vrsti poreza kao što smo popisali, jer program će na dan 31.12.1998.g. za svaku poresku grupu videti poreske stope koje važe na dan 31.12.1998.g. Po završetku unosa popisa vrši se konačni obračun poreza na promet i prepis u novu poslovnu godinu.

Prvo knjiženje u novoj poslovnoj godini je obračun nivelacije zbog promene poreske stope

MALOPRODAJA    RASHODI   KALKULACIJE

Datum knjiženja - 01.01.99.g.  Datum dokumenta – 31.12.98.g.  Vrsta dokumenta - 72 – nivelacija

Broj dokumenta – POPIS

U okviru svakog maloprodajnog objekta treba izvršiti knjiženje u minus za one poreske grupe za koje je došlo do promene u iznosima po staroj prodajnoj ceni . Program će na bazi datuma dokumenta u storno knjižiti poreze koji su važili na dan 31.12.1998.g., a zatim nova kalkulacija i

Datum knjiženja – 01.01.99.g.  Datum dokumenta – 01.01.99.g.  Vrsta dokumenta - 72 – nivelacija

Broj dokumenta – POPIS

U okviru svakog maloprodajnog objekta treba izvršiti redovno knjiženje vrednosti po svakoj poreskog grupi po iznosima po novoj prodajnoj ceni.

Pre ovog knjiženja za aritkal SO ZA ISHRANU treba izvršiti obračun akcize i za njen iznos korigovati nabavnu cenu, zatim dodati razliku u ceni i izračunati maloprodajnu cenu, pomoću sledeće tabele:

Kol. MP
vred
Porez 17%
14,53 na 2
Marža Nab.
Vred.
2-3-4
Akciza 5% 4,76% na 5 Nova nabav. vred
6 - 5
Marža iznos iz 4 Porez 12 % na 7+ 8 Nova mp vred.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Isto se odnosi i na veštačka bezalkoholna pića:

Art. Kol. Mp vred Porez 15%
13,04 na 3
Marža Nabav vred
3-4-5
Akciza 10 %  na 6 Marža iz 5 Porez 23% na 
7 + 8
Malopr. vred.
6+7+ +8+9
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Prilikom ovih obračuna dobićemo iznos akcize na so za ishranu i iznos akcize na veštačka bezaklkoholna pića. Obaveza uplate akcize na veštačka bezalkoholna pića je do 31.1.99.g., a da li će biti moguće umanjenje iste za iznos akcize kod soli za ishranu još uvek neznamo, obzirom da još uvek nije propisan uplatni račun za uplatu akcize na veštačka bezalkoholna pića.

Ukoliko maloprodaju pratite količinski, onda je postupak sledeći:

MALOPRODAJA     POPISI, NIVELACIJA

šifra dokumenta 73 - popis   datum dokumenta 31.12.1998.g.

i vrši se unos svake stavke, posle čega se vrši ažuriranje popisa sa opcijom popis na kraju godine, i normalno konačni obračun poreza za 1998.g. i zaključak godine.

Prvi posao koji radimo u 1999.g. je nivelacija, tj. promena cene i promena poreske grupe.

Na isti način radimo i to

MALOPRODAJA    POPISI, NIVELACIJA

šifra dokumenta 72 ili 73    datum dokumenta 01.01.1999.g.

i vršimo unos svake stavke, a kod artikala koji menjaju poresku grupu unosimo novu poresku grupu, i vršimo obračun popisa sa izabranom opcijom nivelacija zbog promene poreske stope.

I u ovom slučaju pre obrade artikala SO ZA ISHRANU i VEŠTAČKA BEZALKOHOLNA PIĆA treba uraditi obračun akcize i nove maloprodajne cene u skladu sa napred datim tabelama.

Upozoravamo vas da je u skladu 67 zakona potrebno izvršiti preračun na nove maloprodajne cene uz korekciju za promenu niže stope sa ukupno 13% na 12% i ukidanja saveznog poreza za potrebe odbrane zemlje od 2% kod niže tarife i 4% kod više tarife. Koeficijenti za preračun su:

  • sa 15% na 12%……….0,9739 - svi artikli niže tarife
  • sa 15% na 13%……….0,9826 - artikli iz povlašćene više stope (sapun,šampon,obuća, odeća, kupke, deterdženti,..)
  • sa 17% na 12%………..0,9573 - so za ishranu
  • sa 27% na 23% …….…0,9685 - svi artikli više tarife
  • sa 15% na 23%………..1,070 - veštačka bezalkoholna pića
  • sa 0% na 12% ………...1,12 - flaširana voda za piće i građevinski materijal

II MAGACINSKO POSLOVANJE

Prilikom godišnjeg inventarisanja u magacinima postupak je normalan kod svih artikala osim kod artikala koji su sa sadržanim - ukalkulisanim porezom na promet, a to su sve vrste cigareta, alkoholnih pića, piva, kafa, a od 01.01.99.g. građevinski materijal, i kod artikala kod kojih dolazi do promene cene usled promene stope akcize, a to su so za ishranu i veštačka bezalkoholna pića.

Postupak kod veštačkih bezalkoholnih pića i soli za ishranu je sličan kao i kod maloprodaje samo što je magacinska cena cena bez poreza pa da bi se izvršio obračun ne radi se odvajanje poreza. Zbog specifičnosti rada potrebno je kroz poseban nalog u magacinskom i kroz poseban dokument magacinski izvršiti korekciju cene soli i veštačkih bezalkoholnih pića. Do iznosa akcize dolazimo pomoću sledeće tabele:

Postupak kod soli za ishranu

Količina VP
cena
Marža Akciza 5% 4,76% na 2-3 Nova nab. cena
2-3-4
Marža iznos iz 3 Nova prod. cena
5 + 6
Vrednost akcize
1 * 4
1 2 3 4 5 6 7 8

Kod veštačkih bezalkoholnih pića

art kol. VP cena Marža Nabavna cena
3-4
Akciza
10 % na 5
Marža Nova prod. cena 5+6+7 Vrednost akcize
2*6
1 2 3 4 5 6 7 8 9

Knjiženje je sledeće:

MATERIJALNO    KNJIŽENJE    ULAZ,IZLAZ,FAKTURISANJE

datum naloga, knjiženja i dokumenta 01.01.99.    vrsta dokumenta - 48 - nivelacija

pozivamo samo artikle so i veštačka bezalkoholna pića

Program će izvršiti nivelaciju cene artikla, a iznos koji se javlja kao nivelacija proknjižiti u korist i na teret obaveze za uplatu akcize (kod soli dolazi do smanjenja cene zbog ukidanja akcize, a kod veštačkih bezalkoholnih pića do povećanja cene zbog uvođenja akcize) i u korist konta zalihe. Obaveza uplate akcize je ista kao i kod maloprodaje.

U cilju daljeg ispravnog rada kod artikala VEŠTAČKA BEZALKOHOLNA PIĆA u matičnom podatku artikla GRUPU ARTIKLA 430 treba promentiti u GRUPU ARTIKLA 431, a datum u 01.01.99.g. Bez uticaja je šta ćete prvo da uraditi nivelaciju ili promenu poreske grupe.

Kod artikala koji menjaju poresku grupu a to su artikli koji imaju povlašćenu nižu stopu u matičnom podatku artikla treba promenti GRUPU ARTIKLA od postojeće na:

650 - POVLAŠĆENI SAPUNI SVIH VRSTA

651 - POVLAŠĆENI DETERŽENTI

652 - POVLAŠĆENE PASTE ZA ZUBE

653 - POVLAŠĆENA DEČJA KOZMETIKA I KUPKE (PUDERI, KREMOVI, BEBI ULJA…)

654 - POVLAŠĆENA ODEĆA SVIH VELIČINA

655 - POVLAŠĆENA OBUĆA SVIH VELIČINA

656 - POVLAŠĆENI ŠAMPONI ZA KOSU I KUPANJE

kako bi u narednom periodu podataka o porezu bio tačan.

FLAŠIRANU VODU ZA PIĆE ne otvaramo kao posebnu grupu već kod ovog artikla u magacinskom poslovanju zamenite poresku grupu grupom 819 - OSTALI PREHRAMBENI PROIZVODI.

Stare grupe za artikle sapuni, deterdženti, paste, bebi ulja i mleka, dečja kozmetika, obuća, odeća i šamponi za kosu i kupanje ostaju namenjene uvoznim proizvodima, dok smo za domaće otvorili nove šifre, a to iz razloga što je odluka Vlade u skladu sa zakonom privremena, tj. može da se promeni u bilo kom trenutku, tj. prema proceni Vlade Republike Srbije.

Prilikom popisa cigareta, kafe, alkoholnih pića, piva i građevinskog materijala, obzirom da se ovi artikli vode u magacinskom poslovanju za zaračunatim porezom na promet potrebno je izvšiti nivelaciju. Najpre za građevinski materijal promeniti postojeću poresku grupu u grupu

645 - GRAĐEVINSKI MATERIJAL

zatim izvršiti nivelaciju artikala cigarete, kafa, alkoholna pića, pivo i građjevinski materijal. Preračun sa starih na nove prodajne cene (osim kod cigareta gde je limitirana cena, za promenu niže stope sa ukupno 13% na 12% i ukidanja saveznog poreza za potrebe odbrane zemlje od 2% kod niže tarife i 4% kod više tarife) vršimo koeficijentima:

  • sa 27% na 23% ….. 0,9685 - kafa, alkoholna pića i pivo
  • sa 0 na 12% ……… 1,12 - građevinski materijal
  • kod cigareta je potrebno samo proći kroz nivelaciju bez promene cene, kako bi program sračunao nove ukalkulisane poreze po novoj stopi

Postupak knjiženja je:

MATERIJALNO    KNJIŽENJE    ULAZ, IZLAZ, FAKTURISANJE

datum naloga, knjiženja i dokumenta 01.01.99.g.   vrsta prometa - 48 - nivelacija cena

poziva se svaki od artikala koji se nalazi u poreskoj grupi za cigarete, kafu, alkoholna pića, pivo i građevinski materijal. Na bazi unosa nove prodajne cene izvršiće se obračun ukalkulisanog poreza na zalihama koji u finansijskom knjiženju treba proknjižiti stavom

130 / 1301 ……. iznos nivelacije, obzirom da se nivelacija vrši samo za iznos pripadajućeg poreza, ili stavom

130 / 1301

1308 …….. ukoliko se nivelacija vrši za više nego samo za iznos poreza.

Napred navedena tumačenja izmena zakona su mišljenje stručnih ljudi naše firme, a na bazi podataka iz Službenog lista i Službenog glasnika objavljenih do dana 28.12.1998.g., tako da je napred navedene podatke potrebno kasnije korigovati eventualnim izmenama.

U nadi da će vam korišćenje našeg programskog paketa BusinessWare© ™ i u novoj 1999.g. pričinjavati zadovoljstvo, želimo Vam puno uspeha u poslu i što manje izmena i dopuna zakona.



Cenovnik Pentium računara za Januar 1999. godine

AMD K6 233 MHz

AMD K6-II 3D 300 MHz

AMD K6-II 3D 333 MHz PII Celeron 300 MHz PII Celeron 128 kB 300 MHz PII Klamath 333 MHz
Mother- Board Lucky Star TX, 512 Expert Color MVP3 VIA Apolo Expert Color MVP3 VIA Apolo Pentium II BX PRO 100MHz, 3D sound, 8MB AGP VGA Pentium II BX PRO 100MHz, 3D sound, 8MB AGP VGA Pentium II BX PRO 100MHz, 3D sound, 8MB AGP VGA
CPU + Cooler AMD K6 233 MHz AMD K6-II 3D 300 MHz AMD K6-II 3D 333 MHz Celeron 300 MHz Celeron 300 MHz 128 kB Cache L1 Klamath 333 MHz
Memory SDRAM 32 MB EDO 32 MB PC-100 64 MB PC-100 64 MB PC -100 64 MB PC-100 64 MB PC-100
VGA S3 64V2+ 1MB Expert Color S3 3D, 4 MB, AGP Expert Color S3 3D, 4 MB, AGP On Board On Board On Board
Sound card NO Genius Sound Maker DA 3D Genius Sound Maker DA 3D On Board On Board On Board
CD ROM NO 40x CD ROM BTC 40x CD ROM BTC 40x CD ROM BTC 40x CD ROM BTC 40x CD ROM BTC
HD 3.1 GB          
Floppy 3,5” 1,44MB          
Monitor Daewoo 14" 431X Daewoo 14" 431X Daewoo 14" 431X Daewoo 14" 431X Daewoo 14" 431X Daewoo 14" 431X
Keyboard Win95          
MiniTower          
Mouse Genius + Pad Genius + Pad Genius + Pad Genius + Pad Genius + Pad Genius + Pad
Zvučnici NO DC-691 Arowana DC-691 Arowana DC-691 Arowana DC-691 Arowana DC-691 Arowana
CENA 1.040 1.270 1.380 1.320 1.400 1.610

Za doplate na osnovne konfiguracije dodati razliku cena iz cenovnika !Isporuka, servis i garancija od jedne godine u Knjaževcu



Uvodnik

Prošlo je neuobičajeno mnogo vremena do izlaska ovog broja, jer su se u međuvremenu dogodile veoma bitne stvari u poslovanju naše kompanije. Najpre, moramo da se pohvalimo, da smo se konačno preselili u nove poslovne prostorije i da se od 1. jula nalazimo na novoj adresi, Svetozara Markovića 16. To je jedan od glavnih razloga što kasni izlazak petog broja. S obzirom da je, kada će ovaj broj biti distribuiran, sezona godišnjih odmora u jeku, teme će u ovom broju biti sasvim primerene situaciji i uglavnom će se odnositi na novosti u radu naše kompanije i aktivnosti koje će slediti nakon godišnjih odmora. 

Internet je kod nas realnost i ovde će biti govora koje će se odnositi upravo na tu “vruću temu” u poslovnim krugovima. Pokušaćemo da odgovorimo na razna pitanja u vezi Interneta i da razrešimo mnoge stvari. 

Problem 2000-te godine. Mnogo smo slušali o tom problemu, a zapravo ne znamo o čemu se radi i zašto je to, zapravo, problem i kako ga rešiti. 

Biće reči i o polugodišnjem obračunu, a kao novost u svakom od narednih biltena biće opisan rad po jednog programskog paketa sa pitanjima (i odgovorima) koja su se najviše postavljana u dosadašnjem radu. Mislimo da će ovo biti od koristi potencijalnim i sadašnjim korisnicima delova BusinessWare 4.0 profesionalnog poslovnog paketa.



Da li se treba povezati na Internet?

Ovo je pitanje koje koje muči većinu korisnika, koji o Internetu veoma malo znaju, za šta on služi i šta može dobiti kompanija koja je povezana na Internet i naravno, “koliko to košta?”. No, pođimo redom.

Internet je svetska računarska mreža koja nije u ničijem vlasništvu i kojoj može pristupiti svako, od pojedinca do preduzeća. Na Internetu svako ko je povezan ostvaruje svoj lični interes i za to plaća nadoknadu centrima koji omogućavaju takvo povezivanje i naravno troškove zakupa linija do tih centara lokalnom PTT Telekomu. Računari koji su u Internet mreži su prostorno razasuti svuda po svetu i njih povezuju podmorski kablovi, podzemni kablovi, nadzemni kablovi, satelitski linkovi, radio linkovi, kao i standardni PTT linkovi. Manji delovi ovih prenosnih puteva, kao i računari na mreži su u vlasništvu raznih firmi pa tako praktično niko od njih nema, ni izdaleka približnu, većinu u vlasništvu da bi upravljao Internetom, a samim tim i monopolizovao ovo tržište.

Internet je nastao kao lokalna mreža pri američkoj vojsci još davnih 60-tih godina da bi se ubrzo proširio i danas obuhvata nekoliko desetina ili možda i stotina računara raznih proizvođača. Upravo standard koji je Internet tehnologija postavila je širom sveta priznat, pa je to doprinelo da različiti proizvođači opreme mogu isporučivati hardver za Internet po tom standardu, a samim tim to je doprinelo i jačanju standarda.

Ako pitate: “da li treba biti povezan na Internet?” odmah ću odgovoriti sa da. Da bi stvari bile jasnije uzmimo primer jedne naše domaće firme koja se bavi proizvodnjom nameštaja i koja godišnje izbacuje nekoliko novih proizvoda koje uglavnom plasira na svetskom tržištu, a deo prodaje i na domać‡em tržištu. Strani partneri biče oduševljeni vešću da je takva firma povezana na Internet, jer će moći da sa našom fimom komuniciraju, na sasvim njima normalan način, preko Interneta. Naša firma pravi kataloge u boji koji marketinški propraćuju svaki novi proizvod i ti katalozi se na sajmovima i uopšte razdeljuju poslovnim partnerima i drugim zainteresovanim. Izrada kataloga u boji povećava fiksne troškove do granice koja čini ovakav vid marketinga iscrpljujućim, jer na kraju velika količina nerazdeljenih kataloga se baca, dok na drugoj strani potencijalni kupci ne dobijaju preko potrebne kataloge. Ovakav problem se rešava postavljanjem prezentacije firme na Internetu, gde se izrada elektronskog kataloga poverava preduzeću koje radi takvu vrstu usluga. Vrednost usluga izrade elektronske prezentacije je red veličine iznosa za usluge koji bi se platio za pripremu štampe takvog kataloga, dok troškovi štampanja koji čine 95% troškova štampanih kataloga, ostaju u budžetu firme i smanjuju fiksne troškove marketinga.

Postavljanje prezentacije firme na Internetu i u okviru nje elektronskog kataloga proizvodnog programa omogućava da stomilionsko svetsko tržište vidi prezentaciju naše firme, a stranom partneru da dobije uvek pravovremenu informaciju o novim proizvodima i uslovima prodaje. Ovakav katalog se može ažurirati maltene dnevno, ako za to postoji potreba, uz još nekoliko puta manje troškove od početnih, pa tako dodatno pojeftinjuje troškove marketinga. Poslovna garnitura ljudi bi trebala da na svojim vizit-kartama ima navedene elektronske adrese prezentacije na Internetu, kao i svoju elektronsku adresu za svoju ličnu elektronsku poštu. Na ovaj način marketing bi se većim delom orijentisao na Internet i stvorio potrebu da naša firma ima stalan pristup Internetu. Sve narudžbine, ili bar veći deo, bi se obrađivao preko Interneta, sve ponude takođe bi se slale preko Interneta, dok bi elektronskom poštom stizale poruke za rukovodeću garnituru i ljude u firmi koji imaju potrebe za tim. Svako kome su potrebne informacije o nameštaju i delovima nameštaja može pogledati na Internetu prezentaciju ove firme i iz lager liste koja je apsolutno ažurna videti količine s kojima ta firma raspolaže, Ovo takođe zahteva da se bude stalno prisutno na Internetu

Odavde se vidi da se troškovi marketinga smanjuju za 95% upotrebom Interneta, da je marketing uspešniji jer nema bacanja nerazdeljenih kataloga, pošto sada katalog sa Interneta može dobiti svako kome je potreban i on je apsolutno ažuran sa najnovijim proizvodima i sa lager listom koja nosi zadnji datum promene od pre par sekundi. Naša fabrika nameštaja dobija i na imidžu firme. Sada ona postaje interesantna stranim partnerima jer mogu sa njom da komuniciraju na veoma lak način (nema nečitkih faksova, nema zauzeća kod biranja faks mašine, jer sekretarica ili neko drugi koristi liniju, elektronska pošta se automatski razdeljuje i to odmah, za razliku od faksova ili poslovnih pisama, svi sadržaji koji putuju Internetom mogu biti multimedijalni (slika, zvuk, animacija...) itd..

Ako uzmemo primer jedne banke koja ima nekoliko filijala u zemlji i inostransvu onda će stvari biti definitivno jasne, jer ovaj primer može poslužiti svima koji imaju predstavništva ili filijale bilo gde u svetu ili u zemlji. Primer banke nalaže da sve filijale budu povezane na taj način da kada deponent podigne svoj novac sa računa, stanje računa se najpre proveri, a zatim se, nakon obavljene transakcije, stanje računa umanji za podignuti iznos sa računa. Uglavnom naše banke, s obzirom da koriste spore i skupe linkove sa centralom koji su još uz to i semi-permanentni (uspostavljaju se povremeno), podatke o svim transakcijama razmenjuju na kraju poslovnog dana, ili možda čak i ređe (ako je sve ispravno i sve radi kako treba), jer plaćaju visoke zakupe linija između filijala i centrale. Problem naše banke i svih koji imaju sličan problem se može rešiti stalnom vezom sa Internetom, što je na zapadu najčešći slučaj. Na ovaj način se obrazuje lokalna računarska mreža koja funkcioniše preko Interneta, odnosno koristi Internet kao prenosni medijum. Zakup linije se plaća samo do lokalnog provajdera Internet uslugama, pa recimo da takav provajder postoji u Knjaževcu onda bi se zakup linije plaćao samo u lokalu do provajdera (par stotina dinara mesečno). S druge strane i centrala (recimo u Beogradu) treba platiti zakup linije do provajdera u Beogradu (to je barem moguće) i tu liniju koristiti za komunikaciju sa svim filijalama u zemlji i inostranstvu. Ovakav tip lokalne mreže se u naziva VPN (Virtual Private Network) ili virtuelna privatna mreža. Ovakvom mrežom može se biti non-stop 24 sati dnevno na Internetu, a samim tim provera transakcija je prilikom izvođenja transakcije, a šta to znači za poslovanje banke to bankari dobro znaju. Kod drugih kojima treba ovakav tip mreže to znači da mogu pratiti, recimo, prodaju, nabavku ili ispunjenje proizvodnje bilo gde da su poslovne jedinice locirane u svetu. Na slici je to predstavljeno tako da su filijale A i B povezane na centralu preko Interneta. Potrebno je zakupiti stalnu liniju od filijala A i B prema najbližem lokalnom provajderu i zakupiti liniju od centrale do najbližeg lokalnog provajdera.

Troškovi zakupa lokalnih linija prema provajderima i usluge provajdera su nekoliko puta manje od zakupa direktnih linija od centrale prema filijalama, a iskorišćenje takvih linija nekoliko puta je veće od direktnih linija prema filijalama. Dobitak od ovakve mreže ne treba ni diskutovati.

Sada konačno imamo sliku da li se treba povezati na Internet, a na pitanje “koliko to košta?” možemo dati odgovor da košta nekoliko puta manje od tradicionalnog načina rada, a da su rezultati isto toliko puta veći u korist povezivanja.



Kako se povezati

Ovo je često postavljano pitanje, koje muči poslovno rukovodstvo u firmama, jer obično postoji malo informacija o tome kako povezati preduzeće ili njegovu lokalnu računarsku mrežu na Internet. Međutim pre nego što odgovorimo na ovo pitanje potrebno je znati šta znači rečenica “mi smo povezani na Internet”. 

Mnogi ovo tumače kao da su time rešili problem povezivanja, da je to tačka na slovo “i” i da je to krajnji domet preduzeća jer je ono “povezano na Internet”. U pravom smislu reči to možda i jeste tačno, ali se pomenuta rečenica odnosi u 100% slučajeva na povremenu vezu modemom, sa nekog računara u firmi, prema Internetu. Ovo je najniži nivo povezivanja na Internet i nešto jeftinije, a samim tim i prostije za povezivanje, ne postoji. Odmah se vidi da “mi smo povezani...” ne odgovara pravom smislu reči jer se misli na stalnu vezu prema Internetu, ili neku vrstu veze koja je mnogo sofisticiranija od modemske veze. 

Danas, modemom, može da se poveže svako, od pojedinaca do firmi, na Internet i takvom vrstom veze smatra se uglavnom veza za pojedince, a nikako za preduzeće čije su potrebe za Internetom srazmerno veće broju zaposlenih. Dakle, trebalo bi da ako se kaže “mi smo povezani...” to u pravom smislu te reči treba da znači da smo povezani. Konačno sada možemo objasniti kakvi načini povezivanja postoje, koji su preduslovi za povezivanje i kakve su prednosti pojedinih načina. 

Veza prema Internetu može biti stalna (permanentna) i povremena (semipermanentna). Kada je u pitanju stalna veza obično je potrebno zakupiti od PTT Telekoma komunikacioni kanal do najbližeg provajdera Internet uslugama. Cena zakupa permanentne veze je  najviša od bilo koje druge vrste veza, ali je ujedno i najbolja i omogućava najbrži protok informacija sa i prema Internetu. Povremena veza prema Internetu se koristi samo kada neko zatraži usluge na Internetu, onda se veza uspostavlja, klijent se opslužuje, a zatim se veza raskida. Ovakva vrsta veze dozvoljava i upotrebu modema, međutim ovo rešenje se uglavnom ne upotrebljava, već se upotrebljavaju druge vrste veza o kojima će biti reči kasnije. 

Da bi se izvršilo povezivanje osnovni preduslov je da firma koja želi da se poveže mora da poseduje lokalnu računarsku mrežu sa odgovarajućim softverom koji će podržati neku od gore pomenutih mogućnosti povezivanja. To praktično znači da se povezuje lokalna mreža preduzeća sa Internetom. Na ovaj način svaka radna stanica u lokalnoj mreži može imati pristup Internetu, preko lokalne mreže, kroz jednu tačku koja povezuje lokalnu mrežu sa Internetom. Na ovaj način je moguć pristup svih stanica sa lokalne mreže istovremeno Internetu deljenjem komunikacionog kanala. Nasuprot tome ukoliko ne bi bili povezani računari u lokalnu mrežu to bi značilo da bi trebalo imati onoliko veza prema Internetu koliko bi bilo računara. Čak i kada se radi o samo jednom ili dva računara posedovanje lokalne računarske mreže bi bilo preporučljivo za priključenje na Internet. 

Postavlja se pitanje koju vrstu veze izabrati za povezivanje, stalnu (permanentu) ili pak povremenu (semipermanentnu). Svakako da je bolje izabrati stalnu vezu prema Internetu, ali to nije baš uvek isplativo rešenje i ono se uglavnom primenjuje tamo gde je “velika gužva” u saobraćaju prema i sa Interneta. Međutim ovo rešenje može biti i isplativo ako se u gradu u kome se nalazi preduzeće nalazi i provajder Internet uslugama. Zakup permanentnog komunikacionog kanala u ovom slučaju retko premašuje par stotina dinara i veoma je isplativ. Međutim ako je provajder u drugom gradu i nije čak na istom području pozivnog telefonskog broja, onda je ovakav način povezivanja dosta skup i iznosi desetak hiljada dinara, pa je uglavnom preporučljiv velikim firmama koje imaju velike potrebe za Internetom. U našim uslovima ovakvih slučajeva ima veoma malo pa je uglavnom interesantnija semipermanentna veza sa Internetom, pogotovu u poslednje vreme kada PTT Telekom nudi digitalne linije po veoma pristupačnim cenama. 

Pod digitalnim linijama se uglavnom podrazumeva ISDN servis, koji je od nedavno i u našem Knjaževcu na raspolaganju uvođenjem nove PTT centrale. Dosadašnja stara centrala je bila analogna i nije podržavala digitalni prenos informacija. Međutim nova Alcatel centrala je u osnovi digitalna, što otvara sasvim nove mogućnosti koje već odavno postoje u svetu. ISDN priključak se izvodi preko postojeće infrastrukture ožičenja, tako da u najvećem broju slučajeva nije potrebno postavljati dodatne kablove između pretplatnika i PTT centrale. Cena ISDN priključka je oko 80% skuplja od običnog analognog priključka, a moguća je čak i doplata ukoliko se vrati analogni priključak PTT-u. Šta se dobija novim digitalnim priključkom u odnosu na stari analogni? 
Dobijaju se više stvari, a nama najinteresantnija je ta da se takav priključak može iskoristiti kao semipermanentna veza prema Internetu. Ovakvu vrstu priključka karakteriše veoma kratko vreme uspostavljanja i raskidanja veze tako da se ta mogućnost intenzivno koristi. Naime kada zatražimo neki podatak na Internetu, sa radne stanice na lokalnoj mreži, u tom momentu veza može biti već uspostavljena ka Internetu ili ne. Ako veza nije uspostavljena automatski se poziva provajder Internet uslugama, veza se uspostavlja za 0,3 sekunde i stvara se privid kod klijenta da je lokalna mreža stalno povezana na Internet. Kada prestane potreba za Internetom veza se posle zadatog termina raskida i ne troše se skupi impulsi. Ako je pak neko uspostavio vezu sa Internetom na lokalnoj mreži, taj komunikacioni kanal postaje deljiv i više radnih stanica sa lokalne mreže može ga koristiti za komunikaciju sa Internetom. To naravno dovodi do usporenja, ako je saobraćaj na vezi intenzivan, međutim za manji broj korisnika, kakav je kod nas najčešći slučaj, to je neznatno s obzirom da širina komunikacionog kanala može biti do 128 kB u sekundi. Ovo je red veličina, ako se uzme odnos prema klasičnim modemima, sa faktorom 2 do 4. To znači da je takva linija do četiri puta brža od klasične analogne i to je apsolutno dovoljno za komunikaciju do četiri računara istovremeno sa Internetom. 

Cena jednog ISDN priključka stalno pada s obzirom na težnje novih vlasnika u Telekomu da priključak bude što jeftiniji, a cena impulsa što skuplja. Ovo u mnogome ide na ruku lokalnom provajdingu, odnosno firmama koje bi želele da se bave Internet provajdingom, jer to praktično ograničava broj poziva udaljenim provajderima, a samim tim i plaćanje visokih PTT računa. Ako se zna da se u lokalu, bez obzira na dužinu poziva, tarifira samo jedan impuls onda je itekako važno postojanje lokalnog Internet provajdera. 

Veoma bitno kod povezivanja na Internet je i pravilan izbor opreme i softvera, kao i njegovo optimalno konfigurisanje. DOO Micro Business je ovlašćeni Resller Novell-ovih proizvoda, inače američke kompanije koja je vodeća u svetu u domenu lokalnih računarskih mreža i koja nudi izvanredan softver za povezivanje na Internet. Nadaleko i naširoko je poznat njihov mrežni operativni sistem NetWare koji je sinonim za lokalne mreže. Najnovije verzije ovog mrežnog operativnog sistema veoma uspešno nude povezivanje na Internet, a posebno je interesantna mogućnost za preduzeća koja poseduju starije verzije NetWare operativnog sistema, da zadrže dosadašnji način rada i ujedno povežu svoje preduzeće sa Internetom. U tu svrhu potrebno je izvršiti kupovinu “Upgrade” ili apgrejda koja je 50% niža od bilo kog drugog načina kupovine. 

Uopšte uzev povezivanje na Internet semipermanentnom digitalnom vezom je veoma isplativo za male i srednje firme i za sada jedini isplativ način povezivanja. Moram napomenuti da je i pored sumnjive isplativosti ovakav način povezivanja mnogo skuplji od sličnih u svetu i treba očekivati u bliskoj budućnosti drastičan pad cena.



Micro Business OnLine

Mnogi će pitati "šta mu je sad pa to?". Naime radi se modemskom pristupu lokalnoj računarskoj mreži naše kompanije i moguć je interaktivan rad, što znači moguće je sa svog računara uticati na sadržaje koji se prikazuju sa naše mreže na udaljenom računaru. Ovaj servis počeo je sa radom još 1995. godine pod imenom BusinessBoard i bio je organizovan na BBS principu. To znači da se rad na tom BBS zasnivao na terminalskom pristupu i bio je znakovno (tekstualno) orijentisan. Normalno, to je sada već prevaziđen način rada i uglavnom su se svi BBS-ovi u Srbiji preorijentisali na način rada sličan Internetu. I naš On Line sistem se morao prilagoditi novim trendovima o čemu smo do sada u više navrata već pisali. Već u januaru ove godine takav sistem je proradio i do danas već funkcioniše na više-manje isti način. Ovakav sistem namenjen je našim korisnicima i drugim zainteresovanim licima i preduzećima za razmenu podataka, oglašavanju novina u radu naše kompanije i kao jedan svojevrsni eksperiment. O kakvom se eksperimentu radi biće više reči o tome u nastavku.

Naime naša kompanija već dugo ima u svojoj orijentaciji strategiju koja se zasniva na tome da se na 019 čvornom telefonskom području pronađe Internet provajder koji bi smanjio troškove povezivanja na Internet privrednim subjektima na pomenutom čvornom području i na taj način omogućio dalji razvoj privrede i poslovanja preko Interneta, što je u svetu apsolutni trend. U tu svrhu naš On Line sistem je funkcionisao omogućavajući razvoj, edukaciju i osposobljavanje našeg personala da se na vreme odazove novonastalim potrebama u povezivanju naše kompanije na Internet, a samim tim i da drugima to isto omogući. Ovakvu vrstu usluga naši korisnici su već navikli da dobijaju i izostanak te vrste usluga s naše strane bi izneverio očekivanja naših korisnika.

S obzirom da je prošlo skoro tri godine od početka rada našeg On Line sistema, za to vreme stekla su se dragocena iskustva, a s obzirom da se do sada ni jedan Internet provajder na području 019 nije pojavio, naša kompanije je odlučila da sagleda mogućnosti kako bi taj posao odradila samostalno. Kao krajnji rok postavljen je kraj 1998. godine i za to vreme trebalo bi da se anketira 019 područje, izradi kalkulacija, nađu finansijeri ovog projekta, pronađu sponzori, s obzirom da je u pitanju ne baš tako komercijalan posao, sa veoma niskim koeficijentom obrta kapitala, pogotovu u početnoj fazi. Naravno, ovo su samo nagoveštaji i razlog što naš On line sistem živi tako dugo i o ovome ćemo sigurno pisati još u nekoliko navrata.

Cilj ovoga je da se animira što veće tržište i što veći broj korisnika da pristupe našem On Line sistemu, jer bi to praktično bila potencijalna baza korisnika u kasnijem radu. U tu svrhu iznećemo neke tehničke podatke koji će budućim korisnicima poslužiti da se konektuju na naš sistem koji radi svih 24 sati dnevno.

On Line sistem je dobio naziv "MicroNet" po našoj lokalnoj mreži u kompaniji i zbog toga je kreiran lokalni Internet domen "micro.net.". Naravno da se ne može izaći na Internet preko ovog loaklnog domena, ali nas od toga deli samo korak u tehničkom pogledu. Pristup MicroNet-u je moguć na više načina i potpuno je besplatan. S obzirom da je Windows 95 najpopularniji operativni sistem i da ga većina korisnika poseduje ovde će biti dat detaljan opis kako treba konfigurisati Windows 95 za pristup našem On Line sistemu MicroNet.

Najpre je potrebno u Windows 95 instalirati Dial-Up adapter i TCP/IP komunikacioni protokol koji treba da bude pridružen Dial-Up adapteru, kao na slici. Iz Control Panel-a treba izabrati ikonu Network i odatle uraditi ceo posao. 

Od podešavanja TCP/IP protokola poželjno je podesiti samo (kliknite mišem na TCP/IP pridružen Dial-Up adapteru i zatim izaberite Properties i u njemu DNS Configuration tabulator) DNS Configuration prema slici.Dalja podešavanja treba uraditi u Dial-Up Networking ikoni. Naime potrebno je kreirati Dial-Up konekciju pod imenom MicroNet, a zatim konfigurisati pomenutu konekciju 

Kliknite na Dial-Up netvorking, a zatim iz tog prozora otvorite Make New Connection. Kreirajte konekciju prema slikama. Nakon toga treba da dobijete novu konekciju u Dial-Up Networking prozoru i potrebno je sada desnim dugmetom miša kliknuti na MicroNet i iz padajućeg menija izabrati Properties.

Dobićete prozor kao na slici. Uključite opcije kao na slici za pomenutu MicroNet konekciju, a zatim kliknite na dugme TCP/IP Setings u ovom prozoru i podesite na kraju i ove parametre kao na slici. Nakon ovoga sva podešavanja su završena i možete sada pozvati naš sistem duplim klikom na MicroNet konekciju.

Pošto Windows 95 bez OSR1 i OSR2 pečeva ima problema sa IP protokolom za pristup MicroNet-u moraćete da koristite OSR1, ili još bolje OSR2 peč, poznatiji kao Windows 97. Na našem sistemu naći ćete niz sadržaja, kao što je prezentacija grada Knjaževca na Internetu, prezentacija naše kompanije kao i sve prezentacije koje su postavljene ispod knjaževačkog domena.

Za pristup možete koristiti bilo koji Internet brouzer, mada mi preporučujemo Netscape-ov Netscape Navigator 4.05. Na našem FTP serveru možete pronaći ovu verziju komunikatora i odatle je možete preuzeti. MicroNet podržava klasične Internet servise kao što su:

  •  
    • WEB (http, odnosno pregled prezentacija u HTML obliku);
    • FTP (Fajl transfer protokol za preuzimanje i slanje fajlova);
    • e-mail (odnosno elektronska pošta između korisnika koji su na ovom sistemu i sa Interneta);
    • ldap (odnosno uvid i pregled podataka o korisnicima koji su na nasem sistemu).
Adresa WEB servera je:
                http://www.micro.net

Adresa FTP servera je:
                ftp://ftp.micro.net

Adresa LDAP servera je:
                mac.micro.net

Serveri za odlazne i dolazne poruke koje trebate podesiti u vasem e-mail klijentu su:
                Incoming e-mail server:     mac.micro.net
                Outgoing e-mail server:     mac.micro.net
                E-mail adresa korisnika na sistemu je:
                            username@micro.net
                Username je Vaše ime sa kojim se prijavljujete na mrežu.

Korisnik se na MicroNet On Line sistem prvi puta prijavljuje sa:
username: anonymous
password: guest

Nakon ovoga potrebno je da o sebi ostavi podatke na adresi http://www.micro.net/prijava/form.ssi i uprava MicroNet On Line sistema će mu dozvoliti pristup svim servisima sa svojim username-om i passwordom 120 minuta po pozivu. Potrebno je navesti tačne podatke kako bi smo mogli da sa korisnicima komuniciramo telefonom ili poštom u slučaju nekih izmena. Svoje utiske o našem sistemu korisnici mogu zapisati u knjizi gostiju. Web server je na raspolaganju svim korisnicima sistema dok je FTP server korisničkog tipa, odnosno mogu ga koristiti samo registrovani korisnici. Za FTP potrebno je nabaviti neki od FTP klijenata, ili ga jednostavno zatražiti od administratora sistema MicroNet elektronskom poštom, a on će Vam ga na isti način poslati.

MicroNet je oduvek bio otvoren za sve ljude i pristup njemu je potpuno besplatan, odnosno za pristup se upravi MicroNet-a ništa ne plaća. Cilj ovakvog rada, kao što je napred već rečeno, je da se animira što veći broj korisnika i da se steknu neka iskustva u radu sa ovakvim sistemom. Korisnici koji su aktivni na našem sistemu imaće popust u prvoj godini rada kada se bude MicroNet sistem komercijalizovao, odnosno kada bude omogućen izlaz na Internet preko MicroNet-a.



Licenciranje prema broju korisnika

Počev od 1996. godine Micro Business prodaje svoj BusinessWare prema broju korisnika koji će raditi na njemu. Ova poslovna politika je uopšte usaglašena sa prodajom sličnog softvera kod drugih kompanija koje se bave sličnim poslovima kao i naša. U dosadašnjim verzijama BusinessWare 4.0 limitiranje broja korisnika nije bilo izvedeno zbog poslovne politike koja bi zadirala i u promenu poslovnih ugovora. Kako je pisanje novih ugovora i obostrano potpisivanje istih pozamašan posao taj posao je odložen za neka bolja vremena. Međutim za to vreme došlo se do saznanja da i konkurentske kompanije, kada limitiraju broj korisnika koji će istovremeno moći da rade sa njihovim programskim paketima, ne pristupa revidiranju poslovnih ugovora, već jednostavno za svoj proizvod daju licencu za potreban broj korisnika njihovih programa. Licenca je papir na kome jasno piše nad kojim delovima programskih paketa je korisnik vlasnik i koliko ljudi istovremeno može koristiti te delove programskih paketa. 

Na isti način, s obzirom da se tako prodaje, naša kompanija je rešila ovaj problem u daljim isporukama BusinessWare 4.1. Do 31.09.1998. godine svi korisnici koji rade sa BusinessWare 4.0 a koji su otplatili svoj BusinessWare i plaćaju mesečni iznos održavanja dobiće ovu verziju BusinessWare 4.1 i sve pripadajuće izmene koje se tiču te verzije. Korisnici koji plaćaju održavanje po pozivu dobiće samo deo
BusinessWare 4.1 koji se tiče limitiranja broja korisnika. 

Uz verziju 4.1 dobiće se i licenca za potreban broj korisnika, što će ujedno biti i dokaz vlasništva nad kupljenim delovima BusinessWare, što je u skladu sa Zakonom o autorskim pravima, koji je nedavno izašao. 

Problem će biti stari korisnici, koji su kupili verziju BusinessWare koja nije bila limitirana. Kod tih korisnika priznaće se faktičko stanje i dobiće licencu za onoliki broj korisnika koliko sada imaju. Treba istaći da će se nakon ovoga svako dalje proširenje broja korisnika naplaćivati prema cenovniku i da će se za svaku promenu dobijati licenca sa promenjenim brojem korisnika.



Problem 2000. godine

Novi milenijum je pred nama i on će doneti privilegiju ovoj generaciji ljudi na planeti da mogu negde da zapišu kako su živeli na raskrsnici milenijuma. Međutim dolazak novog milenijuma u poslovnom svetu se ne dočekuje sa prevelikom radošću jer će on doneti mnoge probleme, čije rešavanje je odgađano za neka bolja vremena, koja, po pravilu, dolaze tek kada to bude nužno za rešavanje problema. 

Poznato je da sav poslovni svet koristi računarsku tehnologiju u svom poslovanju i da zahvaljujući njoj može dobiti precizne, pravovremene, tačne podatke sa smanjenom upotrebom ljudskog rada. Danas je nezamisliva sfera poslovanja u svetu, a i kod nas u Jugoslaviji, u kojoj nema računarske tehnologije. Pretpostavlja se da 75% svetskog prometa roba i usluga čini promet informacija i informacionih tehnologija (IT) i odatle se vidi koliko je novaca uloženo u IT i koliko će se još ulagati za rešavanje takozvanog “problema 2000-te”. Naime i pored ogromnog novca koji se ulagao u IT ovaj problem nije rešen sa sigurnošću pa tako ostaje aktuelan do 2000-te godine. 

Zapravo o čemu se radi? Softverska industrija je, kao što se zna, započela sa komercijalizacijom i proizvodnjom savremenih kompajlera i ostalih programskih alata i jezika još 60-tih (vidite sad napisah “60-tih”, a ne “1960-tih”) godina i tim alatima su programeri širom sveta proizvodili razne biznis-aplikacije koje su u to vreme radile sasvim korektno omogućavajući rast IT industrije u nezapamćenim ramerama. Karakteristično za celu industriju je da se promakao jedan problem koji u to vreme nije bio izražen, jer se smatralo da ima dovoljno vremena za njegovo rešavanje, a to je upotreba samo dvocifrenog broja za označavanje godine. Sakaćenjem četvorocifrenog broja godine na dvocifreni u to vreme mnogo se dobijalo u prostoru kod baza podataka, u upotrebi operativne RAM memorije, koja je u to vreme iznosila možda tek par kilobajta i u kucanju, jer se dobijalo na vremenu tako što se nisu kucale cifre “1” i “9”. Smatralo se da ima dovoljno vremena za proširenje godine na 4 cifre do 2000-te pa se odugovlačilo sa tim jer je to sada stvaralo probleme i sa kompatibilnošću, naime moraju sve ranije baze podataka da se prošire gde god je godina upisana sa 2 cifre na 4 cifre. To je uglavnom bio i glavni razlog za odugovlačenje u rešavanju ovog problema. Problemi u proširenju baza podataka tiču se samo korisnika i vlasnika takvih baza, dok je kod programera i kuća koje se bave proizvodnjom poslovnog softvera problem još i dodatan jer treba proizvesti softver koji će “videti” takve baze podataka alatima koji još nisu napravljeni ili koji se tek sada prave. 

Iz ovoga se vidi da problem 2000-te nikako nije naivan i da ga treba shvatiti ozbiljno. Sav softver koji je proizveden starim programskim alatima, već prvog dana 2000-te, biće neupotrebljiv i njihovi korisnici moraće da se obrate kompanijama sa kojima sarađuju po ovom pitanju da im isporuče softver za novi milenijum. Softver za novi milenijum mora da ima jasnu deklaraciju da je upotrebljiv u novom milenijumu i tu deklaraciju, naravno, daje proizvođač softvera. Ovim najčešće nije sve rešeno. Stariji računari, uglavnom 286, 386 pa i neki od 486-tica, mogu biti potencijalni problem, jer i pored toga što imaju u svom BIOS-u označavanje godine četvorocifrenim brojem mogu imati skrivenih grešaka u tretiranju godine, jer taj problem nije bio “gorući” u to vreme i retko ko je obraćao pažnju na tako nešto. Rešenje se vidi u tome da se treba obratiti svom dobavljaču opreme za izdavanje uverenja za “Y2K” (Year 2-thousand Compatibility). Što se softvera tiče garantovano je da Vaše preduzeće ne poseduje poslovni softver domaće izrade za 2000-tu godinu i da će nabavka takvog softvera sigurno biti na raspolaganju u narednoj 1999. godini. 

Profesionalni računovodstveni paket BusinessWare 4.0 takođe ne rešava problem Y2K. Ovim softverom se može sasvim bezbrižno raditi, na već uobičajen način, do 2000. godine. Već u 1999. godini Micro Business će svojim korisnicima staviti na raspolaganje verziju ovog popularnog softverskog paketa na raspolaganje sa Y2K sertifikatom. 

Ovo je i idealna prilika da kompanije i preduzeća koja ne poseduju ovakav softver nabave BusinessWare 5.0 sa Y2K sertifikatom za novi milenijum. Uslove nabavke ovakvog softvera možete naći na stranicama ovog i narednih biltena.



Savezna Vlada o problemu 2000

Savezna Vlada je 10. jula razmotrila i usvojila "Informaciju o prevazilaženju problema 2000. godine na računarima". U okviru informacije, koju je pripremio Savezni zavod za informatiku, dat je opšti pregled na problem 2000. godine, stanje aktivnosti u SRJ na rešavanju problema i stanje aktivnosti u saveznim organima i organizacijama na rešavanju ovog problema. Konstantovano je da je u najvećem broju naših preduzeća poznat problem 2000, ali da su pripreme za njegovo rešavanje veoma spore. Zato Vlada poziva sve korisnike računarske opreme u SRJ da preduzmu potrebne mere, jer postoje opasnosti da dođe do velikih teškoća u radu poslovnih sistema. 

Privredna komora Jugoslavije je razmatrala pomenutu informaciju i predvidela da će organizovati odgovarajuće aktivnosti na upoznavanju preduzeća sa problemom. Savezna Vlada je zadužila Savezni zavod za informatiku da organizuje promotivne aktivnosti u cilju obaveštavanja stručne i šire javnosti o potrebnim merama, kao i koordinira rad saveznih organa u prevazilaženju "problema 2000. godine". 

Na žalost, Savezna Vlada nije preduzela konkretnije mere za rešavanje ovog problema. Jedna od konkretnijih mera bi mogla biti smanjenje, ili ukidanje carinskih dažbina za period do 2000. godine, kao i ukidanje poreskih dažbina računarske opreme i potrošnog materijala, čime bi se umnogome poboljšalo prevazilaženje ovog problema.



BusinessWare 5.0 rešenje za novi milenijum

BusinessWare 4.0 na tržištu postoji u ovoj verziji već pune 2 godine i za to vreme, naročito u verziji 4.0, otklonjeni su većina problema koji su bili vezani za ISO 9001 i JRS 33. Za to vreme vršile su se pripreme za prevazilaženje milenijumskog problema 2000. godine. Više puta smo najavljivali da će ovaj problem biti rešen na način koji zahteva što manje troškova i da korisnici BusinessWare 4.0 paketa mogu biti spokojni, jer će u 2000. godinu ući sa softverom koji će im omogućiti da normalno rade. 

U početku se razmišljalo o promeni softvera kojim će novi BusinessWare 5.0 biti napisan. Taj softver bi trebalo da bude neki od jezika poslednje generacije SQL jezika i RDBMS baza podataka. Prirodno izbor je pao na Oracle. O Oracle-u se mislilo od početka, ali je misao pojačana kada je Novell objavio da će u verzijama od 5.0 svog NetWare mrežnog OS-a isporučivati Oracle 8 RDBMS za istu cenu. Sa strane Novell-a je to bilo pariranje na Microsoftov Windows NT Small Business Office Server koji u paketu uključuje MS SQL server. 

S obzirom da svi korisnici BusinessWare 4.0, koji su umreženi, rade sa nekim od Novell-ovih operativnih sistema to bi bio i logičan potez, odnosno upotrebiti Oracle 8 kao razvojno okruženje. Nabavka NetWare 5, mrežnog operativnog sistema, je preko potrebna baš zbog prevazilaženja problema 2000. godine, a i zbog dobijanja Oracle 8 RDBMS, ali ne i obavezna, jer Oracle se isporučuje sa ran-tajm (Run Time) sistemom, pa aplikacije koje su pisane za Oracle 8 RDBMS mogu raditi i kod korisnika koji nemaju Oracle.Ovo je naročito pogodnost za korisnike koji nemaju nameru (barem privremeno) da pređu na NetWare 5 mrežni OS uz koji se dobija Oracle 8. 

Prelazak s jednog na drugo radno okruženje nije nimalo bezazlen, kao što to u prvi mah može da izgleda, pa se onda pristupilo nekom kompromisnom rešenju. Naime Oracle RDBMS je uzet kao strateško rešenje koje u doglednoj perspektivi treba da bude aktuelizovano, dok će se dotle koristiti stari kobolski sistem koji svo ovo vreme funkcioniše. 

To znači da će korisnici BusinessWare 4.0 do kraja 1998. godine dobiti novu verziju BusinessWare 4.1 u kojoj još neće biti rešen "milenijumski problem 2000", ali će, počev od te verzije, uslovi prodaje nešto biti izmenjeni. Naime korisnici koji budu sklopili ugovore o kupovini od 01.10.1998. godine do kraja 1999. godine dobiće novi BusinessWare 4.1, a do kraja 1999. godine biće im isporučen BusinessWare 5.0 sa rešenim milenijumskim problemom besplatno. Na ovaj način budući kupci i korisnici BusinessWare kupiće licencu za novi programski paket godinu pre, a kao privremeno rešenje dobiće 4.1 verziju BusinessWare. O ovoj verziji nešto više možete pročitati u ovom broju biltena. 

Mnoge korisnike će sigurno interesovati isporuka BusinessWare 5.0 starim korisnicima BusinessWare. Micro Business svoje korisnike deli u dve grupe. Prvu grupu čine oni korisnici koji su otplatili svoju verziju BusinessWare i koji plaćaju mesečni paušal na ime održavanja BusinessWare. Drugu grupu čine korisnici koji su otplatili svoju verziju BusinessWare, a održavanje plaćaju po po pozivu. Korisnici koji su u fazi lizinga i stari korisnici koji plaćaju mesečnu rentu spadaju u prvu grupu korisnika. 

Prva grupa korisnika, odnosno korisnici koji plaćaju mesečno održavanje BusinessWare, dobiće besplatno BusinessWare 5.0 verziju, jer je to predviđeno međusobnim ugovorom. Druga grupa korisnika nema prava na isporuku novih verzija BusinessWare, pa će najnoviju verziju kupiti po povlašćenim cenama. Za postojeće korisnike BusinessWare, koji nabavljaju nove verzije delova BusinessWare, daje se popust od 80%. Na ovaj način ova kategorija korisnika za sasvim pristojnu sumu može imati najnoviju verziju BusinessWare.



Uvodnik

Bliži se kraj poslovne 1997. godine i vreme je da se svedu računi, naprave analize u poslovanju i na osnovu toga protekla 1997. proglasi za uspešnu ili neuspešnu. Svi ćemo se složiti da je za “dlaku” možda bila bolja od prošle, a neki će biti pesimistički raspoloženi i tvrdiće kako nije bilo gore godine. Jedno je sigurno, proteklu 1997. godinu, obeležila je pojava Knjaževca na Internetu, iako ovaj događaj nije medijski bio propraćen adekvatno. Sasvim je razumljivo da u “ne talasaj” sredini nisu poželjne nikakve promene u poslovnoj sferi izuzev par časnih izuzetaka gde možemo pohvaliti organe Skupštine opštine Knjaževac i naravno naše kompanije (sami sebe hvalimo?!). 

Knjaževačka uspavana sredina je posledica dugotrajne ekonomske krize, koju normalno knjaževčani sami ne mogu razrešiti, ali mogu doprineti da ona počne da se konačno razrešava. U tu svrhu knjaževačka privreda može sama sebi pomoći, uz malu pomoć Skupštine opštine, koja je prva započela, finansirajući pojavu Knjaževca na Internetu. Na ovaj način stvorena je osnova da se svi knjaževački resursi predstave svetu na moderan način, kakav svet jedino i poznaje. Ono što se očekuje od knjaževčana i knjaževačke privrede je da smognu snage i predstave se svetu putem Interneta bez prevelikih troškova, jer pomažući sebi pomažemo i našem gradu. Detaljnije o ovom projektu možete pročitati u ovom biltenu … 

Nova vremena nose i nove probleme ili promene. U skladu sa zakonskim rešenjima i mogućnostima izvršili smo i registraciju našeg preduzeća. Izabrali smo isto ono što smo i bili do sada. Organizovali smo se kao društvo kapitala, tj. društvo sa ograničenom odgovornošću sa ukupno 4 osnivača, tj. društvo organizovano kao društvo porodica Marjanović i Ivković.  

Koristimo priliko da Vas podsetimo, da ukoliko do sada niste izvršili preregistraciju svoga preduzeća istu obavezno izvršite najkasnije do početka jula ove godine, u suprotnom bićete brisani iz registra preduzeća. Naravno ovo se odnosi samo na preduzeća, dok bi preduzetnici trebalo samo da izvrše usaglašavanje šifri delatnosti po novoj jedinstvenoj klasifikaciji delatnosti.



Zaključak poslovne godine i izrada završnog računa

U skladu sa Zakonskim izmenama izvršili smo usaglašenja programskog paketa BusinessWare. Izvršene su izmene programa za pripremu i ispis obrazaca Bilans uspeha, Bilans stanja i Dodatni računovodstveni izveštaj - Aneks 1. Priprema i ispis navedenih obrazaca je automatska ukoliko kvalitetno i na pravi način izvršite knjiženja. Šta je zapravo potrebno proknjižiti, kada i kako?

Po izradi svih obračuna (obračun poreza, odstupanja, amortizacije, kursnih razlika i dr.) potrebno je iste proknjižiti na odgovarajuća konta. Na taj način smo utvrdili rezultat, koji takodje treba proknjižiti na odgovarajući način, kao i raspored ostvarenog rezultata. Posle ovako urađenog obračuna pristupamo izradi obrazaca završnog računa. 

Priprema i ispis Bilansa uspeha se vrši iz menija BILANSI / PRIPREMA BILANSA USPEHA. Isti možete ispisati sa svim AOP-ima ili samo sa AOP-ima koji su različiti od 0. Pošto se ove godine u Bilans uspeha ne unosi prethodna godina nije potrebno unositi podatke za prethodnu godinu. Pošto se Bilans uspeha ispisuje u hiljadama dinara, zbog zaokružavanja u hiljadama moguće je da dođe do malih odstupanja od rezultata koji vi dobijete prilikom obračuna. U tom slučaju potrebno je odštampati jedan primerak bilansa i na osnovu podataka za izradu bilansa ili stanja konta izvršiti proveru koji podatak bi mogao da se prilikom zaokruživanja iskaže za 1 hiljadu manje ili više. Po utvrđivanju podatka kroz meni BILANSI / UNOS ISPRAVKA pozivanjem konkretnog AOP-a koji se menja vršimo izmenu podatka. Kada izvršimo izmenu podatka onda se više ne poziva opcija PRIPREMA BILANSA, već se samo vrši ISPIS BILANSA USPEHA.

Na isti način postupamao i sa Bilansom stanja, samo što se kod ovog Bilansa unosi i istanje prethodne godine, pa je isto potrebno uneti kroz meni BILANSI / UNOS ISPRAVKA BILANASA. Po ispisu Bilansa stanja, takođe, zbog zaokruživanja u hiljadama dinara može doći do odstupanja. Ispravka podatka se vrši na isti način kao i kod Bilansa uspeha. Ukoliko ste otvarali neki konto ispravke vrednosti neophodno je da pre ispisa Bilansa stanja proverite da li je u matičnom podatku ovoga konta unet AOP pod kojim ovaj konto ide. 

Obzirom da se u Dodatnom računovodstvenom iskazu ne unose podaci sa određenih konta već se odgovara opisno ili su podaci za neke određene periode, kroz ovaj meni se samo vrši ispis obrasca, a kasnije se ručno vrši popuna potrebnih podataka. 

Posle ispisa potrebnih obrazaca možemo pristupiti daljem zaključku godine. To radimo kroz meni ZAKLJUČAK GODINE. Najpre je potrebno da kroz meni ZAKLJUČAK GODINE / ZATVARANJE KLASA izvršimo zatvaranje klase troškova, prihoda, rasporeda rezultata i proizvodnje. Po završetku se ispisuje dnevnik i nalog za knjiženje. Kroz opciju ZAKLJUČAK GODINE / ZAKLJUČAK GODINE vrši se ispis potrebnih podataka i zaključak godine. Program automatski prilikom zaključka priprema podatke

  • karticu partnera, na svim kontima koja ste u matičnim podacima konta proglasili analitičkim kontima
  • stanje poslovnih parntera, na svim kontima koja ste u matičnim podacima konta proglasili analitičkim kontima
  • stanje konta
  • sva knjiženja za konto - pregled analitički po stavkama
  • sva knjiženja za konto - pregled po nalozima - glavna knjiga
  • stanje svih naloga
  • ispis svih naloga
  • ispis svih naloga glavne knjige
  • ispis zaključnog lista
  • ispis dnevnika rada po danima


Svi napred navedeni ispisi se pripermaju u datoteku na disku u čitljivom obliku bez korišćenja programskog paketa BusinessWare. Po završetku ispisa vrši se kopiranje svih potrebnih podataka na direktorijum poslovne godine i vrši se prenos podataka na konta u nalog početnog stanja. Kod analitičkih konta se odlučujemo da li ć‡emo prenos izvršiti u jednoj stavci po partneru ili ćemo preneti otvorene stavke. Odabrani način važi za sva konta koja ste u matičnim podacima konta proglasili analitičkim kontima. Po završetku prenosa početnog stanja vrši se prepis svih knjiženja nove poslovne godine, i priprema podatka za dalje knjiženje. Po završetku posla potrebno je odštampati početni nalog i izvršiti proveru prenetih podataka. Za dalje čitanje prethodne godine koristi se komanda ARHIVA sa nivoa DOS-a na tekućem direktorijumu, ali o tome kako čitati prethodne godine pročitajte u delu biltena koji je posvećen ovom pitanju.

Dragan Ivković, dipl.ecc.



Arhiviranje ranijih godina

Već je napomenuto u ovom biltenu da će se prilikom zaključivanja stare poslovne godine podaci iz stare poslovne godine automatski arhivirati. Navedeni su i razlozi za takav potez, međutim ovde ću ponovo objasniti te razloge.

Počev od prve verzije BusinessWare-a, već sada davne 1991. godine, događale su se izmene koje su menjale izgled i način rada sa ondašnjim verzijama. Iako je BusinessWare zamišljen kao robustan programski paket koji je trebao da zadovolji i najteže uslove rada, sa ogromnim količinama podataka morao je da se menja i da se prilagođava novonastaloj situaciji. Možda je to bila karika u lancu koja je dovela do njegove primenjivosti i dominacije nad drugim programskim paketima.

Prve verzije BusinessWare su bile predviđene za rad sa 286 računarima, koji su u ono vreme bili ekonomska klasa (ponuda iz sredine lestvice) i sasvim su odgovarali računovodstvenim poslovima. Ubrzo su 286 računare zamenili 386, zatim 486 i na kraju su došli Pentium računari, koji omogućuju veliku brzinu rada i višeprogramski rad pod Windows operativnim sistemima.

Kako se pojačavala snaga procesora, prelaskom na sve novije i novije modele, povećavala se i brzina izvođenja BusinessWare na tim računarima, pa su se sada konačno mogle dodati neke nove osobine koje bi inače usporile rad na 286 računarima. To je prouzrokovalo da se poveća bezbednost od kraha podataka, dodaju alati za pretraživanja šifrarnika, automatizuju određeni poslovi i td. Sve ovo se moralo odraziti na izgled i funkcionalnost BusinessWare-a, a samim tim prouzrokovati ogromne promene nad bazama podataka. U početku, dok je postojao mali broj proteklih godina koje su zaključene, nekako se mogla održavati kompatibilnost sa ranijim godinama, međutim danas su se nagomilale arhive iz ranijih godina i praktično sprečile dalja usavršavanja i poboljšavanja BusinessWare-a. Kao što je poznato kompatibilnost se održavala servisiranjem podataka iz svake ranije godine, kako bi ti podaci mogli biti čitljivi najnovijom verzijom softvera BusinessWare. Pri tom je postojala stalna opasnost da se podaci prilikom servisiranja oštete, i takve nedostatke obično nismo mogli da otkrijemo odmah, nego su se oni primećivali u veoma nepovoljnim trenucima (kada su nam podaci bili potrebni).

Zbog svega ovoga sredinom prošle, 1997. godine, ponudili smo svim našim korisnicima rešenje. Naime rečeno je da se korisnici sami pobrinu za svoje arhive iz ranijih godina, ili da taj posao povere našoj kompaniji. Većina korisnika prihvatila je da arhiviranje uradi samostalno, dok je manji broj, kao što se i očekivalo, taj posao poverio DOO Micro Business. U finalnoj verziji BusinessWare-a donosimo opet novine koje se tiču arhiviranja, a što nam je bila ideja još u prošloj godini. Arhiviranje je sada obavezno prilikom zaključivanja svake poslovne godine i ne može se izbeći.

Na ovaj način rešavaju se nekoliko stvari odjednom:

  • povećava se bezbednost arhiva, jer se one sada nalaze u tekstualnom obliku na disku;
  • stvaraju se uslovi da se potrebne promene nad BusinessWare-om češće izvode bez servisiranja starih arhiva;
  • lako se može izvršiti presnimavanje arhiva na neki od medijuma za trajno skladištenje (CD ROM, DVD, ZIP …);
  • arhivirane godine su sada čitljive i bez BusinessWare-a (u slučaju prestanka rada sa BusinessWare-om, raskida ugovora sa Micro Business-om itd.)
 Zapravo arhiviranjem se ispisuju svi podaci iz evidencija u datoteke na disku tako da se mogu pregledati bilo kojim programom za pregled tekstualnih datoteka. Prilikom arhiviranja se kreira program ARHIVE.BAT kojim se mogu pregledati arhivirani podaci i koji ostaje u trajnom vlasništvu imaoca arhiviranih podataka. Program za pregled arhiva se jednostavno poziva sa:

ARHIVA

nakon čega ne treba zaboraviti da pritisnemo Enter dirku. Program je sam dovoljno intuitivan da ga nećemo objašnjavati. Pojedine opcije se biraju tako što se pritisne broj ili znak na tastaturi bez pritiskanja Enter dirke. Najpre se mora izabrati poslovna godina koju hoćemo da gledamo, a zatim poslovna evidencija. Sam uvid arhiva vrši se poznatim programom LIST.

Često puta potrebno je pronaći neko pojavljivanje nekih znakova (nekog teksta) u arhivi programom LIST, kao što je to slučaj sa pregledom arhive kupaca i dobavljača. Na slici su dati podaci koji su dobijeni iz opcije sa menija:

        1. Kartica partnera

Kada se pritisne “1” dobija se:
 
 

LIST 1 10-31-97 19:44                FIN93ĐKARTPP.TXT

Firma "MOJA FIRMA" 93
Konto 041000 ULOZENA SREDSTVA U BANKE N.P
19350 KNJAŽEVAC tel.
 
 

KARTICA PARTNERA NA KONTU PO DATUMU NALOGA OD 01/01/93 DO 31/12/93

Software by Micro Business
*******************************************************
Nalog i datum     Vez.dok      Dokument i datum      Duguje     Potražuje
*******************************************************
1                   10193                  1                 10193                   ,01
5/11          310393                  8/11          150393                 1,14
5/27          310393                  3651          110393                 1,09
1/243        251093                  243            251093      500.000,00
DEN            131293 131293   131293          13129      500.002,24-
DEN            131293 131293   131293        131293                 1,00
==============================================
UKUPNO ZA PARTNERA                                                            1,00
SALDO PARTNERA                                                                   1,00
UKUPNO NA KONTU                                                                   1,00
 
 
 
 
 

Command *** Top of file *** Toggles: h8kMpswTclj Keys: X=exit ?=Help

Ovo je poznati izgled programa LIST. U poslednjoj liniji na ekranu nalazi se komandna linija programa LIST. Ukoliko želimo da ptretražujemo kartice partnera (kupaca i dobavljača) potrebno je otkucati slovo “S” ili “s” da bi se pristupilo pretraživanju. Poslednja linija na ekranu promeniće izgled i sada će se od Vas zahtevati da otkucate tekst ili znakove koje želite tražiti u ovoj arhivi. Poslednja linija će izgledati ovako sa ukucanim znakovima “MOJ DOBAVLJAC” koje želimo da program LIST pronađe u arhivi:

Scan > Moj dobavljac Toggles: h8kMpswTclj Keys: X=exit ?=Help

Nakon ukucanih znakova potrebno je pritisnuti Enter kako bi započelo ptretraživanje. U toku pretraživanja u donjem levom uglu biće ispisano:

Looking

što je znak da se vrši pretraživanje. Kada se željeni tekst pronađe biće vidno istaknut na ekranu, a ukoliko se ne nađe, poslednja linija ekrana će izgledati ovako:
 
 

Command *** Text not found *** Toggles: h8kMpswTclj Keys: X=exit ?=Help

Treba napomenuti da će se pronaći bilo koje pojavljivanje ukucanog teksta koje može biti sadržano i u nekom drugom kontekstu. Ukoliko nismo zadovoljni pronađenim, možemo izvršiti pretraživanje dalje, naniže, kroz arhivu pritiskom na dirku “F3”, sve dok ne pronađemo željeni podatak. Ovo je traženje nekog podatka s početka ka kraju arhive i isto je moguće učiniti samo obrnuto: s kraja ka početku arhive. Postupak je isti samo što se namesto funkcijske dirke “F3” kuca dirka “F9”. U toku pretraživanja moguće je naizmenično koristiti tastere “F3” i “F9” za pretraživanje “na dole” i “na gore”.

Što se tiče sistema pretraživanja, uvek kada treba tražiti neki podatak potrebno je najpre proveriti da li ga ima u stanjima. To znači ukoliko tražite poslovnog partnera, potrebno je prvo proveriti da li postoji u stanju partnera, ili pak ako tražite karticu nekog artikla potrebno je prvo proveriti u stanju skladišta da li artikal uopšte postoji. Arhive sa stanjima obično su mnogo kraće za pretraživanja i mogu pružiti maltene trenutne informacije o onome šta tražimo. Tako ako želimo da tražimo neku karticu konta u arhivi kartica konta, potrebno je otići i proveriti stanje konta da li je na tom kontu uopšte knjiženo u arhiviranoj godini, jer je to mnogo brži način od beskonačnog pretraživanja arhiva kartica konta.

Iz programa LIST, o kome smo do sada govorili, moguće je vršiti i ispis na lokalnom štampaču. Ispis se vrši na taj način što se ispisuje sadržaj ekrana, tako da je najpre potrebno dovesti na početak ekrana mesto u arhivi odakle želimo da ispis počne. U tu svrhu najbolje je na početak ekrana dovesti (kursorskim strelicama) početak kartice, s obzirom da se na početku kartice nalaze kontrolni kodovi koji će Vaš štampač podesiti za ispis. Ovo treba da bude obavezujuće ukoliko želite da Vaš odštampani dokument dobije formu onoga na ekranu. Svi ispisi se rade na papiru 240x12” (A4), izuzev arhive zaključnog lista za koji se mora postaviti 380x12” (A3) papir.

Samo štampanje započinje, nakon pozicioniranja dokumenta i uključenja štampača, pritiskom na dirku “P” ili “p”. Program LIST će odštampati samo sadržaj do dna ekrana, pa za nastavak štampanja treba pritisnuti dirku Enter ili PageDown. Štampanje prekidamo tako što ponovo pritisnemo dirku “P” ili “p”, što znači da naizmenično pritiskanje ovog slova uključuje, odnosno isključuje štampanje. Nadamo se da će ovo uputstvo pomoći da se lako snalazite u pretraživanju Vaših arhiviranih podataka.



Nova poslovna godina sa BusinessWare-om 4.0 Final

Još od prvog broja najavljivali smo finalnu verziju BusinessWare 4.0, koja sledi nakon uspešne BusinessWare 4.0 beta verzije. Razloga za ovakav potez ima dosta i oni će biti pobrojani svi do poslednjeg. Nedostatak help sistema u beta verziji ni u ovoj verziji nije razrešen do kraja, s obzirom da su promene bile dosta velike i da će promena još biti, tako da će i postojeći helpovi za pojedine programe biti prerađeni. Razlog za izlazak finalne verzije je bio uglavnom novi način rada sa proteklim godinama. Do 01.01.1997. godine je Micro Business održavao čitljivost baza podataka iz ranijih godina, tako da su se mogle pregledati standardnim softverom kojim se evidentiraju promene u tekućoj poslovnoj godini. Ovo je bio ogroman balast s obzirom na veliku bazu korisnika, tako da je bilo kakva promena (na bolje) u postojećoj arhitekturi baza podataka povlačila nekompatibilnost sa prethodnim verzijama baza podataka. 
To je ograničavalo da se bilo kakve izmene i poboljšanja izvode oprezno i ne previše radikalno s obzirom da će se u tom slučaju narušiti kompatibilnost sa ranijim poslovnim godinama. Najnužnije promene rešavane su tako što su se podaci iz ranijih godina servisirali, kako bi im se obezbedio pristup iz najnovijeg BusinessWare-a, što je stvaralo ogromne probleme u radu i zahtevalo dosta troškova koje je DOO Micro Business morao sam da podnese. Problem je rešen, nadamo se, na zadovoljavajući način i dosledno sproveden samo u robno-materijalnom i finansijskom knjigovodstvu, ispisom svih potrebnih podataka u datoteke na disku (arhive), tako da se sada one mogu pregledati bez upotrebe BusinessWare-a. No o ovome više reči u ovom biltenu. 

Osnovni razlozi za izlazak nove, finalne, verzije su: 

  • Mogućnost rada sa više kontnih okvira (maksimalno 10) istovremeno. 
  • Ispis dnevnika knjiženja i dnevnika operatera (potrebno po JRS 33 i ISO9001). 
  • Bilans uspeha, bilans stanja i aneksa u finansijskom knjigovodstvu. 
  • Automatsko zatvaranje klasa na kraju finansijske godine 
  • Poboljšana bezbednost kod zatvaranja stare poslovne godine i otvaranja nove. 
  • Automatsko arhiviranje podataka iz robno-materijalnog i finansijskog knjigovodstva. 
  • Poboljšano apdejtovanje BusinessWare-a novim verzijama tako da sada dozvoljava i apdejt sa lokalnog ili mrežnog diska. 
  • Mogućnost prijavljivanja na BusinessWare sa drugom šifrom bez izlaska iz BusinessWare-a. 
Ovo su sve izmene koje su izvršene u prvobitnoj beta verziji. Kako su ove izmene zaokružene, bez obzira na nedostatak helpa za pojedine delove BusinessWare, ili njihovom neusaglašenošću, bili smo mišljenja da su one finalne za verziju 4.0. Daljih nadograđivanja će sigurno biti i ona će se odvijati uglavnom u pravcu stopostotnog usaglašavanja sa ISO9000 i JRS33 standarda. Bitnija nadograđivanja u 1998. godini treba očekivati u knjigovodstvu maloprodaje i finansijskom knjigovodstvu. 

Naime izražena je želja naših korisnika, koji koriste BusinessWare Trade 4.0 za vođenje robno-materijalne evidencije u maloprodaji da se vodi kartica artikla za svaki artikal u maloprodaji slično kao u robno-materijalnom knjigovodstvu i ovaj zadatak smo uzeli za ozbiljno i rezultati se trebaju očekivati u 1998. godini. Pri tome rad, prilikom knjiženja kalkulacija, ne bi tebalo da se bitnije izmeni, tako da će se stečene navike prilikom knjiženja sačuvati. Promenjen će biti radikalno sistem popisivanja uopšte i sistem nivelacija cena, u slučaju kada se maloprodajni objekat prati robno-finansijski. Biće omogućen ispis kartice artikla slično magacinskoj kartici i dodata mogućnost direktnog rasknjižavanja putem bar koda. 

U finansijskom knjigovodstvu treba dovesti do kraja usaglašavanja sa ISO9000 i JRS33 i tako pripremiti BusinessWare za siguran JRS sertifikat. Manjkavosti u finansijskom knjigovodstvu po JRS33 se ogledaju samo na prelasku iz stare u novu poslovnu godinu u pogledu rednog broja stavke knjiženja. Kada se paralelno knjiži stara i nova poslovna godina redni broj stavke knjiženja ne počinje od jedan u novoj poslovnoj godini, već se to događa tek nakon zaključivanja stare poslovne godine. Ovaj problem se može rešiti veoma lako tako da će biti uzet u rešavanje odmah nakon predavanja završnih računa. Na taj način biće ispoštovani svi ISO9000 i JRS33 zahtevi u pogledu tačnosti evidencija. 

Help sistem treba biti iznova napisan i treba da omogući najosnovnije podatke o radu sa željenim opcijama, dok će pojedine stvari, koncepcijske prirode, biti napisane u vidu priručnika. Postojaće dva priručnika: za operatere i za administratore (rukovodioce u radu sa BusinessWare 4.0). Priručnik za operatere će operatera koji radi sa BusinessWare 4.0 lagano uvesti u rad tako da uz pomoć helpova ovlada svim tehnikama primene BusinessWare 4.0 u svom preduzeću. Priručnik za administratore treba da rukovodeće ljude (administratore) uvede da samostalno konfigurišu BusinessWare, ovlada tehnikom zaštite referata, raznim podešavanjima u sistemu veza na relaciji maloprodaja-finansijsko i robnomaterijalno-finansijsko knjigovodstvo.  

Takođe se u ovoj godini očekuje i izdavanje licenci koje su obuhvaćene BusinessWare 4.0 programom, tako da će korisnici koji su kupili, po ma kom osnovu, BusinessWare 4.0 ili raniji, dobiti licencu koja predstavlja vlasnički list nad kupljenim proizvodom. Korisnici koji trenutno otplaćuju BusinessWare 4.0 putem lizinga dobiće licencu kako je predviđeno ugovorom.



Cenovnik BusinessWare-a

 

Cenovnik BusinessWare 4.0 paketa za 1997. god. Za prvu radnu stanicu 
cena u DEM
Za drugu radnu stanicu 
Cena u DEM
Za treću radnu stanicu 
cena u DEM
1. BusinessWare Magic
Materijalno knjigovodstvo sa fakturisanjem 
600 900 1020
2. BusinessWare Finex
Finansijsko knjigovodstvo sa bilansima
400 600 680
3. BusinessWare Trade
Maloprodaja
550 825 935
UKUPNO 1 + 2 + 3 1550 2325 2635
4. BusinessWare Wizard
Automatsko knjiženje iz robno-materijalnog i maloprodaje u finansijsko  knjigovodstvo po slobodno definisanim stavovima za knjiženje
1100 1650 1870
UKUPNO 1 + 2 + 3 + 4 2650 3975 4505
5. BusinessWare Remote
Distribucija podataka iz udaljenih skladišta u finansijsko knjigovodstvo
800 1000 1360
UKUPNO 1 + 2 + 3 + 4 + 5 3450 4975 5865
6. BusinessWare Payroll
Obračun plata
600 1020 1020
7. BusinessWare OSA
Osnovna sredstva
300 450 510
8. BusinessWare KAM
Kamate
200 300 340
9. BusinessWare Utility
Razni pomoćni programi
200 300 340
10. BusinessWare Budget
Budžetsko knjigovodstvo
200 300 340
11. BusinessWare Safe 
Kasa na računaru
200 300 200
12. BusinessWare DocOffice
Doktorska ordinacija
400 600 680



BusinessBoard u Internet okruženju

BusinessBoard je naš komunikacioni sistem koji radi po sistemu BBS-a (Builten Board Systems) i koji je počeo sa radom još oktobra 1996. godine. Tada je započeta saradnja sa DurLAN Systems iz Niša preko kojeg je razmenjivana Internet pošta i Internet News i takva saradnja je trajala manje-više uspešno više od dve godine. U tom vremenu je DOO Micro Business jedini u gradu i u ovom delu Srbije i Timočke krajine primao i razmenjivao Internet mail i news. Razmena pošte i novosti je razmenjivana putem UUCP naloga sa DurLAN-om iz Niša najmanje jedanput dnevno, tako da su naši pretplatnici mogli na ovaj način da se dopisuju sa celim svetom iz svoje sobe ili kancelarije putem računara. Razvoj Interneta postavio je standarde u komunikaciji i načinu razmene podataka tako da se sve veći broj korisnika orijentisao ovakvim standardima. Bilo je pitanje kada će se i naš komunikacioni sistem prilagoditi Internet okruženju i odluka je pala da to treba što hitnije uraditi, ali tako da se stvore pretpostavke da takav sistem u bliskoj perspektivi treba povezati fizički sa nekim od Internet provajdera i omogućiti podprovajding u Knjaževcu. 

Naravno ovo su samo dobre ideje i trebalo je pristupiti proučavanju gomile literature, jer je odluka takođe pala da se ceo poduhvat izvede sopstvenim snagama. U međuvremenu su se dogodile mnoge stvari koje su imale uticaja na naš rad i razmišljanje (registracija Internet domena micro.co.yu i knjazevac.co.yu kod EUnet-a i postavljanje prezentacije) tako da je ovo sve ubrzalo rad na ovoj ideji. Odluka je pala da se krene od 1. januara, ove godine, i sačinjen je plan da se BusinessBoard kompletno orijentiše na Internet okruženje sa sledećim Internet servisima (neki od njih su manje-više postojali i na starom BBS-u):

  • podrška http protokolu (Omogućavanje WWW);
  • podrška SMTP i POP3 (Elektronska pošta i u perspektivi njena razmena sa Internetom);
  • podrška za FTP (Slanje i preuzimanje datoteka);
  • podrška u lokalu za DNS servis (Pristup raznim domenima navođenjem simboličkog imena domena);
  • podrška za DHCP servis (Pristup, gde se IP adresa dodeljuje dinamički prilikom prijavljivanja).
  • podrška za Novell NetWare Remote klijente (Pristup lokalnoj računarskoj mreži modemom sa svim servisima i uslugama na mreži koje ima i radna stanica u lokalnoj mreži. Ovaj servis će biti strogo komercijalan i radiće samo uz isporuku klijentskog softvera od strane DOO Micro Business)

Ovo su osnovni servisi koji treba da budu u startu uvedeni i kasnije prošireni još i dodatnim servisima. Sa njima je moguće simulirati dosadašnji rad sasvim uspešno, a i dodati neke nove mogućnosti kao što je WWW. Pristup BusinessBoardu biće sasvim standardan, kao i bilo koji pristup bilo kom Internet provajderu, dakle iz svog NetScape Navigatora ili Internet Explorera. Ovakav način rada podrazumeva i određena podešavanja koja su potrebna za ovakv pristup BusinessBoardu i bitno se razlikuje od dosadašnjeg rada. Odmah se uočava da je potrebno da korisnici poseduju Windows, OS/2, Unix, Linux ili neku drugu platformu na kojoj je moguće konfigurisati grupu protokola za komunikaciju kao što je TCP/IP, IPX, i PPP. Do sada se rad uglavnom odvijao tako što se BusinessBoard pozove modemom iz Telemate-a, Telix-a ili Procom-a, a moglo se pozvati i iz Windows-ovog Terminala, ili pak DialUp Terminala. 

Zbog raznih ispitivanja i isprobavanja uveden je noćni rad BBS-a na starom sistemu. U toku dana se vrše isprobavanja i uglavnom je aktivan Novell-ov Internet Access Server 4, koji ima zadatak da obavi gore pomenute poslove. Mnogi korisnici pokušavaju da se prijave na naš sistem preko dana i onda se nađu zatečeni novim pristupom, pa prekinu vezu. Napominjemo da zainteresovanim korisnicima možemo dozvoliti pristup i preko dana u cilju testiranja i oni treba da nam se jave, kako bi dobili detaljne informacije oko konfigurisanja svog sistema. 

Probni rad trebalo bi da se okonča do sredine marta meseca 1998. godine kada zvanično novi sistem treba da bude pušten u rad. Do tada svi gore pomenuti servisi treba da budu konfigurisani i rad osmišljen tako da sadržajno, u početku, potpuno odgovara  dosadašnjem BBS-u. Svi korisnici sadašnjeg BBS-a dobiće svoje nove naloge (biće im omogućen pristup) sa istim login imenima i lozinkama i moći će na novom sistemu da obavljaju poslove koje su obavljali do sada. 

Telekom Srbije je počeo da nudi ISDN digitalne priključke, koji se odlično mogu upotrebiti za pristup Internetu. Priključivanje će biti omogućeno nakon montaže nove telefonske centrale koja treba da bude montirana u toku ove godine. To će stvoriti tehničke pretpostavke da naš sistem i fizički povežemo sa Internetom i od tada naši korisnici moći će da krstare širom Interneta. Od tog trenutka BusinessBoard će biti potpuno komercijalan, što znači da će pristup imati korisnici koji će prethodno da uplate za otvaranje korisničkih naloga.



Šta sa tim Internetom

Verovali ili ne, ovo pitanje nam se najčešće postavlja, što je i normalno s obzirom da su građani dobrim delom neupoznati sa novim tehnologijama koje dolaze i sa novinama u poslovanju. Možda se Vama čini ovo pitanje smešnim, dobro, pa odgovorite Vi… 

Priča počinje sredinom 1997. godine kada je naša kompanija odlučila da da svoj skromni doprinos pokretanju knjaževačke privrede i predložila Skupštini opštine Knjaževac projekat “Knjaževac na Internetu”. Razlog za ovako nešto postojao je i ranije, ali su postojali i tehnički problemi koji su bili praćeni i nedostatkom edukovanih kadrova za tako nešto. U međuvremenu su se ovi problemi razrešili tako da je projekat predložen opštinskim strukturama i on je u potpunosti prihvaćen od strane opštinskih rukovodećih organa. Projektom je bilo predviđeno da se kontaktira jedan od najvećih Internet snabdevača u Jugoslaviji radi registracije knjaževačkog domena na Internetu i da taj deo investicije finansira Skupština opštine Knjaževac. Drugi deo je podneo DOO Micro Business finansirajući samostalno izradu prezentacije Knjaževca do onog dela koji se tiče aktivnosti koje ne zadiru u privredu Knjaževca.
Prevođenje prezentacije na engleski jezik finansirala je takođe Skupština opštine, dok je izradu engleske verzije finansirala opet naša kompanija, a očekuje se pomoć grupe mađarskih studenata da izvrše prevod na mađarski jezik. 

Krajem protekle godine konačno je ceo posao, od blizu 60 radnih dana, priveden kraju i Knjaževac se našao na Internetu pod nazivom domena “knjazevac.co.yu”. Za Internet provajdera izabran je EUnet Yugoslavija, najveći dobavljač Internet usluga u našoj zemlji sa preko 300 ulaznih linija za pristup Internetu. Danas knjaževačku prezentaciju na Internetu možete razgledati na srpskom i egleskom jeziku, a od pojavljivanja prezentacije do danas, dakle u toku 30 dana, prezentaciju je videlo blizu 200 posetilaca, od kojih su blizu 20-tak iz inostranstva. S obzirom da je engleska verzija tek od sredine februara na Internetu očekuje se tek nakon toga povećan pristup inostranih posetilaca. Ovo je posebno atraktivno stranim ulagačima, s obzirom da su u obema verzijama prezentacije oglašeni slobodni privredni kapaciteti za inostrano ulaganje. 

Dobro, i šta sa tim Internetom? Da, naravno, još u početku projekta “Knjaževac na Internetu” bilo je zamišljeno da se svi privredni resursi Knjaževca predstave na Internetu u okviru prezentacije grada Knjaževca. Ovu ideju nismo napustili i upravo je ovo odgovor na postavljeno pitanje “Šta sa tim Internetom?”. Najjeftiniji način da budete prisutni na Internetu je upravo ovaj. Najveći troškovi kod postavljanja prezentacije na Internetu upravo čini zakup prostora na računaru Internet provajdera (plaća se mesečno), troškovi administriranja i pripreme sistema za prijem (plaća se samo u početku), kao i troškovi izrade prezentacije, njeno kasnije dopunjavanje i izmena (plaća se prilikom izrade, dopune i izmene) i troškovi za utrošene impulse Telekomu. Mahom svi ovi troškovi otpadaju, u ovom slučaju, jer jednostavno knjaževačka SO sponzoriše privredu Knjaževca u pogledu prezentacija na Internetu. Ono što ostaje privredi su jedino troškovi izrade prezentacija i eventualno njihova dopuna ili izmena u kasnijem periodu. 

Za sada DOO Micro Business, po veoma povoljnim uslovima, nudi izradu Internet prezentacija knjaževačkoj privredi i njihovo postavljanje pod okriljem opštinskog “Knjaževca na Internetu”. Uskoro će komercijalni deo u našoj kompaniji da kontaktira sve privredne subjekte na teritoriji SO Knjaževac i da prema njihovim zahtevima izradi prezentacije koju će postaviti na Internetu. U slučaju obimnijih prezentacija (elektronski katalozi, veće prezentacije …), zbog ograničenog zakupljenog prostora kod Internet dobavljača, potrebno je da privredni subjekti zakupe, odnosno registruju sami svoj domen kod Internet dobavljača, što normalno poskupljuje ceo projekat. U ovom slučaju ovakva prezentacija može biti vidljiva sa knjaževačkog domena, kao da je prisutna na njemu bez dodatnih troškova. 

Šta se dobija postavljanjem prezentacije na Internetu? Dobja se mogućnost da Vaš poslovni partner kontaktira sa vama preko Interneta. Kontakt može biti u vidu elektronske pošte ili putem razmene dokumenata FTP servisom. Sadržaj prezentacije pored osnovnih podataka o preduzeću može sadržati osnovne podatke o proizvodnom programu sa fotografijama proizvoda, ponudu, potražnju, zahtev za kontaktom putem elektronske pošte, ili pak ceo elektronski katalog u multimedijalnom obliku sa slikama u boji, zvučnim zapisima i filmskim insertima. Cena izrade ovakvih kataloga i prezentacija do deset puta je manja od istih kataloga izraženih u obliku brošura, pamfleta ili prospekata u boji, s tim da vašu prezentaciju može videti (a i čuti) svako koga tema interesuje, a da vaš prospekt može dobiti samo onaj koji ga se dokopa, zbog ograničenog tiraža. Vašu prezentaciju na Internetu možete izraditi sami, ili je poveriti nekome ko se time bavi i menjati je uvek kada se ukaže za to potreba, dok sa prospektom to nije slučaj. Cena izmena prezentacije je mnogo manja od cene izrade, dok je cena izrade kataloga ili prospekta uvek ista, bez obzira na količinu promenjenih informacija. Prospekt ili katalog uvek štampate u ograničenom tiražu dok vašu prezentaciju može svako pogledati i odštampati bezbroj puta. 

Šta je potrebno da i moje preduzeće vidi prezentacije drugih firmi i da s njima kontaktira preko Interneta? Potreban Vam je računar (najmanje 486 ili jači) i brzi modem. Takođe Vam je potrebna kraća obuka za rad sa računarom i pristup Internetu kod Vašeg dobavljača Internet uslugama. Na našem tržištu postoji dosta knjiga koje opisuju sve ovo do detalja, zato priključite se tehnološkoj revoluciji (moraju li Knjaževčani uvek da budu poslednji?).

ing. el. Zoran Marjanović



Uvodnik

Evo nas u trećem broju Vašeg i našeg biltena. Ovaj broj, treći po redu, je posvećen sajmu knjiga u Zaječaru na kome će DOO Micro Business biti izlagač, s obzirom da je u uskoj vezi sa izdavaštvom. Naša kompanija, pored ostalog o čemu se pisalo u prethodnim biltenima, se bavi pripremom za štampu, grafičkim dizajnom i Internet izdavaštvom što upravo čini razlog pojavljivanja na jednom ovakvom sajmu. Na sajmu će biti prezentovano i ostalo iz delatnosti kompanije kao što je BusinessWare, profesionalni računovodstveni softver i informatički inženjering (projektovanje, nabavka opreme, izvo|enje radova, instalacija mreža i korporacijskog intranet-a, povezivanje na Internet, obuka kadrova, optimizovanje protoka dokumentacije u računovodstvu, uvođenje BusinessWare tehnologije u računovodstvu …).

S obzirom na novu akciju vodeće svetske kompanije u mrežnom softveru Novell, biće prezentovan program legalizacije softvera pomenute kompanije. S obzirom da je naša kompanija ovlašćeni Novell-ov Reseller, odnosno ovalašćeni prodavac softvera Novell-a, biće prezentovani uslovi pod kojima se mogu legalno kupiti Novell-ovi proizvodi.

Iskoristićemo ovu priliku da Vas ujedno i pozovemo da nas posetite na sajmu knjiga u Zaječaru koji se održava u domu Vojske Jugoslavije (preko puta SO Zaječar) u periodu od 19. do 21. novembra 1997. godine u vremenu od 9 do 17 časova.



Novell Networking Christmas - Legalizacija Novell software-a

Kompanija Novell, najveći svetski proizvođač mrežnog softvera, odlučila je da ponovo pokrene legalizaciju nelegalnih kopija njihovog softvera. Pod legalizacijom se podrazumeva kupovina legalne kopije najnovijeg softvera po veoma povoljnim uslovima. Prošle godine je takođe bila organizovana kampanja legalizacije Novell-ovih proizvoda, ali je veoma kratko trajala, od 30. septembra do 31. Oktobra 1996. godine. U tom periodu izvršena je legalizacija softvera kod pojedinih preduzeća i ta preduzeća su u prvom kvartalu 1997. godine dobila najnoviji legalni softver. Međutim sam Novell nije bio zadovoljan trajanjem akcije i sprovedenom kampanjom, pa je u ovoj 1997-oj godini ponovo pokrenuo akciju legalizacije, s tim što je sada znatno produžio rok za legalizaciju softvera. Zvanično, ova kampanja je počela 27. oktobra i trajaće do 31. decembra 1997. godine. U tom periodu potrebno je da se prijave preduzeća i pojedinci koji bi želeli da svoje nelegalne (piratske) kopije legalizuju po veoma povoljnim cenama i da dobiju tehnološki najnoviji softver.

Sama legalizacija registruje preduzeće ili pojedinca kao licenciranog kupca direktno kod Novell-a, što daje pravo da se budući, tehnološki noviji, proizvodi softvera nabave po veoma povoljnim cenama koje su nekoliko puta manje od cene kupovine novih softverskih proizvoda, daje pravo da se u slučaju problema u radu sa kupljenim softverom direktno obratite Novell-u ili ovlašćenom distributeru ili riseleru. Uz samu licencu se dobija i orginalna literatura koja je neophodna za pravilno korišćenje softvera.

Proces legalizacije započinje uplatom iznosa iz donje tabele ovlašćenom reseleru (lice ili preduzeće koje je Novell direktno ovlastio da može vršiti prodaju njegovog softvera) i popunjavanjem odgovarajućeg obrasca koji će Vaš riseler uz Vašu pomoć popuniti i proslediti dalje svom distributeru. Sve uplate bi trebalo da se doznače najkasnije do 20. decembra 1997. godine, kako bi distributeri mogli na vreme da konvertuju dinarska u devizna sredstva i doznače ih Novell-u u inostranstvu.

Isporuka najnovijeg legalnog softvera planira se da bude sprovedena do kraja januara 1998. godine. Do tog roka svi koji uplate iznose potrebne za legalizaciju pojedinih softverskih proizvoda dobiće legalnu kopiju najnovije verzije legalizovanog softvera.

Ovo je ujedno i prilika da se dođe do legalne kopije željenog softvera čak i ukoliko ne posedujete nelegalnu kopiju željenog softvera, a želite u perspektivi da je imate. Ovo je veoma interesantna mogućnost za preduzeća i građane koji nameravaju da kupe neki od Novell-ovih proizvoda, a da ne poseduju piratsku (nelegalnu) verziju tog proizvoda, po ceni koja je manja i više od 50%. Ovim je ostavljena mogućnost da se i novi korisnici Novell-ovih proizvoda priključe ovoj akciji.

Cene pojedinih Novell-ovih softverskih proizvoda su date u tabeli u dinarima. S obzirom na nestabilnost deviznog tržišta molimo Vas da se pre uplate informišete kod svog ovlašćenog riselera oko eventualne korekcije cena.

Naziv softverskog proizvoda Broj korisnika

Cena

1. IntranetWare 4.11 5
4009.50
2. IntranetWare 4.11 10
7249.50
3. IntranetWare 4.11 25
12109.50
4. IntranetWare 4.11 50
16159.50
5. IntranetWare 4.11 100
22639.50
6. IntranetWare 4.11 250
40459.50
7. IntranetWare 4.11 500
50989.50
8. IntranetWare 4.11 1000
67999.50
Konverzija sa bilo kog ne Novell-ovog TCP/IP prizvoda u:
10. LAN WorkPlace 5 1
2016.90
11. LAN WorkPlace 5 10
16159.50
12. LAN WorkPlace 5 100
56659.50
13. LAN WorkGroup 5 5
3037.50
14. LAN WorkGroup 5 10
5062.50
15. LAN WorkGroup 5 25
7087.50
16. LAN WorkGroup 5 50
10125.00
17. LAN WorkGroup 5 100
14175.00
18. LAN WorkGroup 5 250
25312.50
19. ManageWise 2.1 5 do 1000
3240.00
20. NetWare Connect 2.0 (6 port)
1579.50
21. NetWare Connect 2.0 (24 port)
4009.50
22. NetWare Connect 2.0 (25 > port)
8059.50
23. NetWare GroupWise 5 5
2324.70
24. NetWare GroupWise 5 10
4600.80
25. NetWare GroupWise 5 25
11275.20
26. NetWare GroupWise 5 50
22080.60
27. NetWare GroupWise 5 100
43221.60
28. NetWare GroupWise 5 250
105705.00

S obzirom da je Micro Business ovlašćeni Novell-ov riseler, o čemu smo Vas obaveštavali u našim biltenima, iznose iz gornje tabele potrebno je uplatiti na naš žiro račun.

Za sve informacije o Novell-ovim proizvodima, uslovima legalizacije, nabavke nekih Novell-ovih proizvoda koji nisu na ovom spisku javite nam se direktno ili našem distributeru Mikronova, koji je ujedno i glavni Novell-ov distributer za Jugoslaviju, Republiku Srpsku, Albaniju i Makedoniju. Telefoni kompanije Mikronova iz Novog sada na koje možete dobiti željene informacije su:

021 / 21-077, 021 / 423-499 i fax 021 / 28-042.

Telefon Micro Business-a na kome možete dobiti informacije je:

019 / 732-511 i fax 019 / 732-511.



Hteli bi smo da pitamo

P: Da li se BusinessWare kupuje u mrežnoj verziji i ako je to tačno kakve su razlike u odnosu na personalnu (jednokorisničku) verziju? 

O: BusinessWare se ne prodaje kao mrežna ili personalna verzija. Licenca se kupuje za željeni broj računara na kojima se planira da BusinessWare radi i prema tome se određuje cena (u ovom broju vidi cenovnik). Sam programski paket je tako osmišljen da je u startu pisan za višekorisnički rad i prema tome treba kupiti licencu za najmanje dva računara u mreži kako bi mogao višekorisnički rad da bude ostvarljiv. 

P: U vašem cenovniku se pominje popust od 40% za mala preduzeća i firme. Kakvi su kriterijumi za dobijanje maksimalnog popusta od 40%? 

O: Maksimalni popust se daje za mala preduzeća koja nemaju veliki broj stavki u knjigovodstvu i koja svoje knjigovodstvo uglavnom izvode na jednom računaru. Maksimalni popust se ne daje za više od jedne licence. Uopšte, popust se ugovara ličnim kontaktom i zavisi isključivo od toga. 

P: Koja varijanta je isplativija: kupovina avansom ili kupovina na lizing? 

O: Po našem mišljenju to je stvar procene. Mi smo ličnog mišljenja da se kupovina na lizing više isplati. Do toga se lako dolazi ako se za period od 24 meseci saberu svi izdaci u jednoj i drugoj varijanti i uzme u obzir kamata kreditiranja za period od 24 meseci koja je manja od bilo koje bančine. Kod kupovine prve godine teče garancija i nema nikakvih izdataka, dok u drugoj godini normalno teku troškovi održavanja, ukoliko se opredelite za održavanje BusinessWare-a, dok kod lizinga za svo vreme od 24 meseci plaća se samo rata lizinga, dok garancija traje za ceo period lizinga. 

P: Da li se agencijska verzija (za agencije koje vode drugim licima poslovne knjige) posebno kupuje i koliki je maksimalni broj korisnika kojima se mogu voditi poslovne knjige? 

O: Da, agencijska verzija se posebno kupuje i cene iz cenovnika su 100% veće uz davanje odgovarajućeg popusta i određuju se prema broju računara. Takođe je moguće kupiti licencu na lizing. Broj korisnika kojima nameravate da vodite poslovne knjige nije ograničen, bez obzira na licencu i zavisi samo od Vaše inventivnosti.  

P: Da li se pod održavanjem BusinessWare-a podrazumeva i isporuka najnovijih verzija koje su usklađene sa promenama u zakonodavstvu? 

O: Da. Korisnici koji su se opredelili za paušalno održavanje dobijaju najnovije verzije BusinessWare-a na inicijativu DOO Micro Business. To je praksa koja je ustaljena od osnivanja kompanije.


P: Šta se više isplati: održavanje po pozivu ili paušalno održavanje?

O: Kod delova BusinessWare paketa koji nisu najčešće predmet promena u zakonodavstvu više se isplati održavanje programskih paketa po pozivu. U tom slučaju ako dođe do promene plaća se nova verzija samo promenjenog dela paketa BusinessWare sa 80% popusta od cene bez obzira na dobijeni popust prilikom prve kupovine. 

P: Da li je BusinessWare u skladu sa računovodstvenim standardom JRS 33 (ISO 9000 i ISO9001)? 

O: Da, ali s obzirom da još nisu utvrđeni kriterijumi za davanje sertifikata u Savezu računovođa Jugoslavije, takav sertifikat nema ni jedan računovodstveni softver u Jugoslaviji. Verzija BusinessWare 4.0, iz februara 1997. je u potpunosti usaglašena sa pomenutim standardom. 

P: Da li BusinessWare radi na računarima pod drugim operativnim sistemima različitim od DOS-a? 

O: BusinessWare 4.0 radi isključivo u DOS okruženju i na operativnim sistemima koji održavaju kompatibilnost sa DOS-om. Podržane su razne verzije DOS-a, različitih proizvođača (Microsoft, Novell, Digital Research, Compaq i dr.), dok od operativnih sistema koji održavaju kompatibilnost sa DOS-om su: Windows 3.11, Windows 95, Windows NT, OS/2, Unix-ov DOS emulator … 



Knjaževac na Internet-u

Nakon mnogobrojnih pregovora sa čelnim ljudima u opštini Knjaževac konačno je dato zeleno svetlo za predstavljanje Knjaževca na globalnoj mreži Internet. Dogovoreno je da se pokrene registracija “.com” domena u inostranstvu i registracija “.co.yu” domena u Jugoslaviji i da se postavi WWW prezentacija Knjaževačke opštine koja će imati zadatak da informiše zainteresovane o Knjaževcu, knjaževačkoj privredi, turizmu, kulturi i sportu. Čast oko izrade prezentacije Knjaževca pripala je DOO Micro Business, s obzirom da je naša kompanija bila i inicijator celog projekta i da je potpuno promotivno učestvovala u izradi prezentacije. 

Prezentacijom su obuhvaćeni svi statistički podaci o opštini Knjaževac, prezentovani svi podaci o privrednim, kulturnim, sportskim i turističkim potencijalima, a posebno se vodilo računa o predstavljanju privrednih subjekata u opštini. Naime ostavljena je mogućnost da se privredni, a i drugi subjekti dodatno, odnosno detaljnije, prezentuju u okviru opštine Knjaževac i time smanje troškovi oko registrovanja posebnih domena. 

S obzirom na sve veću zainteresovanost opština u Republici Srbiji za ovakav vid marketinga, ovo je pravovremeni potez odgovornih ljudi u Knjaževačkoj opštini kako bi se knjaževačka privreda, kultura i turizam doveli do nivoa kakav su nekada imali. WWW prezentacija biće potkrepljena i e-mail adresama čelnih ljudi u opštini Knjaževac, što će samo ubrzati komunikaciju i poboljšati poslovne i druge kontakte. 

Skupština opštine Knjaževac je takođe u fazi postavljanja lokalnog intraneta, što je sasvim u skladu sa merama republičke vlade o povezivanju opština i regiona u jedinstvenu mrežu. Ovaj projekat takođe izvodi DOO Micro Business i kako je planirano svi poslovi trebalo bi da budu završeni do kraja novembra 1997. godine. Nakon ovog perioda počeće se sa postavljanjem informacionog servera opštine koji će u perspektivi biti povezan sa sa regionalnim centrom u Zaječaru, a samim tim i sa centrom u Beogradu. Sama izrada prezentacije Knjaževca trajala je dosta dugo i u toku izrade se vodilo dosta računa o proširivanju prezentacijama zainteresovanih subjekata opštine (privredinh, kulturnih, turističkih i dr.), jer kako je zamišljeno sve to treba da čini jednu celinu koja se zove knjazevac.com ili knjazevac.co.yu. 

Ovim projektom naša kompanija se potvrdila na još jednom polju i pokazala spremnost da slične poslove i projekte može izvoditi po sistemu “ključ u ruke”.



Najnovije tumačenje obračuna poreza na promet proizvoda i akcize na uvoznu sirovu kafu i uvoz na cigarete

Uredbom Vlade Republike Srbije o načinu utvrđivanja osnovice za obračun akcize za određene proizvode (Službeni glasnik RS br 43/97) propisan je način obračuna akicize i poreza na promet na cigarete i kafu. Ministarstvo finansija Republike Srbije je dana 25.09.1997.g. izdalo novo mišljenje o načinu obračuna poreza i akcize na uvoznu sirovu kafu i uvozne cigarete, pod brojem 413-00-840/97-04, koje je promenjeno u odnosu na ranije dato mišljenje, a o čemu smo vas obavestili prilikom promene programa i usaglašavanja istog sa napred pomenutom Uredbom. 

U novom mišljenju Ministarstva se kaže: 

”U realizaciji Uredbe o određivanju osnovica za obračun akciza za određene proizvode (Službeni glasnik RS br 43/97) registrovana je potreba za bliže objašnjenje pojedinih utvrđenih rešenja kako ne bi bilo dileme za njenu pravilnu primenu. 

U tom smislu, kada je u pitanju kafa, kao što je već ranije objašnjeno, radi se o obračunu akcize i poreza na promet na sirovu kafu prilikom uvoza. Obračunska osnovica za akcizu maksimalno iznosi 17,26 dinara (uvećana po osnovu carinskog evidentiranja), što praktično znači da se na tu osnovicu obračunski svode uvozne cene sirove kafe koje su iznad 17,26 dinara. To nadalje znači da obračunsku osnovicu za sirovu kafu čija je uvozna vrednost ispod 17,26 dinara predstavlja njena uvozna vrednost. 

Nakon ovako obračunate akcize i poreza na promet pri uvozu sirove kafe, na sve transakcije u unutrašnjem prometu kafe (sirove, pržene, mlevene) pri obračunu poreza na promet primenjuju se odredbe Zakona o akcizama i porezu na promet. To isto važi i za unutrašnje transakcije uvezenih cigareta.” 

Prema navedenom tumačenju novi postupak obračuna akcize je na uvozne cigarete i uvoz sirove kafe. 

Praktično rečeno, prilikom uvoza cigareta i sirove kafe obračun poreza i akcize se radi na osnovicu propisanu u Službenom glasniku 43/97, ukoliko je uvozna cena veća od propisane osnovice, a ukoliko je manja onda je ona osnovica. 

U daljem prometu uvoznih cigareta i kafe obračun poreza se radi primenom odgovarajuće stope na prodajnu cenu koja služi kao osnovica za obračun poreza, a uplata poreza se vrši za iznos razlike između ovako obračunatog poreza i poreza plaćenog dobavljaču prilikom nabavke kafe tj. uvoznih cigareta. 

Kod domaćih cigareta obračun poreza je u skladu sa izmenama od septembra meseca, tj. osnovica za obračun poreza na promet i akcize je propisana po uredbi Vlade u Službenom glasniku 43/97, a ne prodajna cena. 

U skladu sa napred navedenim tumačenjem zakona izvršili smo izmene i dopune programa po pitanju načina obračuna poreza na promet. Opredeljujući datum promene je 10.11.1997.g. tako da ukoliko dokument koji obrađujete nosi datum manji od ovog kod uvoznih cigareta i kafe potrebno je uneti iznos plaćenog poreza a od 10.11. računar će sam vršiti izračun plaćenog poreza na promet. 

Dragan Ivković, dipl.ecc.



Uvodnik

Prvi broj ovog biltena izašao je skoro pre jednog meseca i označio je početak kontinuiteta izlaženja. Još u prvom broju smo se ogradili i izjavili da će bilten izlaziti kada se ukaže potreba i kada bude bilo dovoljno informacija koje mogu zainteresovati naše čitaoce. Još tada je najavljena promena kontnog okvira kod korisnika koji rade programskim paketom BusinessWare i način na koji će biti sprovedena pomenuta promena. Mislimo da je ovo najjači razlog izlaženja ovog, po redu drugog, broja. 

Veoma važna novost je i sticanje statusa ovlašćenog Novell Reseller-a u našoj kompaniji. Naime 19. juna 1997. godine položili smo potreban ispit, ispred ovlašćenih ljudi iz Novell Inc. za istočnu evropu čiji je vodeći predstavnik bila gospođa Susan Jones i stekli pomenuti status, za sada jedini na regionu. 

Važna novost je i instalacija IntranetWare 4.11 na našem mrežnom serveru, o čemu će biti pisano sigurno i u sledećim biltenima. 

Nadamo se da ste prvi broj pročitali i da Vam je doneo niz informacija o radu naše kompanije. S obzirom da je prvi broj i neka vrsta 'manifesta' preporučujemo da ga sačuvate za neko kasnije informisanje ukoliko želite sarađivati sa DOO Micro Business.



Izmene kontnog okvira

U skladu sa Zakonom o računovodstvu potrebno je da se pre promena i prelaska na novi kontni okvir donese pravilik o materijalno-finansijskom poslovanju u okviru koga će se definisati određena pitanja, a na osnovu kojih će se lakše i preciznije izvršiti promena podataka i preknjižavanje sa starog na novi kontni plan. 
Programski paket BusinessWare vrši automatsko rasknjižavanje svih podataka koje ste knjižili u poslovnoj 1997.g. po starom kontnom planu na konta koja treba da se knjiže po novom kontnom okviru. 
Pregled uporednog knjiženja, tj. pregled koji konto po starom ide u konto po novom je u prilogu ovog dopisa i iz njega se može videti šta je gde dato u osnovnoj postavci prepisa. Konkretan prepis se radi u skladu sa vašom analitikom, i taj pregled će biti odštampan po završetku prepisa starog u novi kontni plan. Na bazi tako urađenog prepisa - promene konta kod korisnika je pripremljena datoteka kontnog plana koju možete da odštampane opcijom F5 u programu za unos matičnih podataka kontnog plana. Obzirom na nove postavke i Zakon o računovodstvu, postoje konta koja se po novom okviru ne knjiže i konta koja je potrebno podeliti. Zbog toga je potrebno uraditi servisna rasknjižavanja, posle završetka prepisa i to: 

1. Po novom kontnom okviru knjiženje poreza više ne ide preko starog konta 297 pa po obračunu na 260, već samo direktno na 260, pa programom NIJE IZVRŠENO PREKNJIŽAVANJE ovog konta (297), pa je potrebno izvršiti preknjižavanje i to:  
- deo konta 297 koji se odnosi na porez na promet na dodatnu vrednost preknjižiti na grupu 483 
- deo konta 297 koji nije knjižen na kontu 260 treba proknjižiti na grupu 462 

2. Po novom kontnom okviru ukalkulisane zarade u troškovima se dele na neto zarade, naknade, doprinose i poreze, a program je automatski konto 470 preknjižio u celosti na konto 520, pa je potrebno konto 520 razdeliti na 520, 521, 522 i 523. 

3. U novom kontom okivru nema uporednog konta za stari konto 270, pa prepis ovog konta nije ni rađen.  

4. Početni nalog, tj. nalog početnog stanja treba proknjižiti u duguje i potražuje na kontu 700 

5. Program je ZALIHE MATERIJALA (310) preknjižio na 100, a ukoliko ste odlučili da i ovaj deo vodite preko grupe 9, onda u prepisu treba promeniti vezu (stav za knjiženje), a po završetku obrade početno stanje ovog konta isknjižiti na grupu 100. 

6. ZALIHE ROBE (660) se po našem predlogu preknjižavaju na konto 130, a ukoliko ste odlučili da i ovaj deo vodite preko grupe 9, onda u prepisu trebi promeniti ovu vezu, a po završetku obrade početno stanje ovog konta isknjižiti na grupu 130 

7. GOTOVI PROIZVODI (630) se po našem predlogu preknjižavaju na 960, pa je potrebno početno stanje ovog konta isknjižiti na kontu 130 stavom 960/130 

Automatski kroz regulisanje prepisa podataka finansijskog knjigovodstva i određivanja uporednih konta izvršen je i servis VEZA, tj. određivanje veza za automatska rasknjižavanja po novom kontnom okviru. Isto rešenje je i za osnovna sredstva gde je u bazi osnovnog sredstva takođe izvršena promena podatka o kontu za koji se veže to osnovno sredstvo.

 



NOVINE U PROGRAMSKOM PAKETU BUSINESSWARE

U okviru novog Zakona o računovodstvu predviđeno je više kontnih okvira. Programski paket BusinessWare omogućava rad po svim kontnim okvirima. Potrebno je samo prilikom definisanja osnovnih podtaka za firmu u polju OZNAKA KONTNOG OKVIRA uneti odgovarajući konti okvir u rasponu od 1 do 6, a u skladu sa klasifikacijom koja je uradjena u Zakonu. Obzirom da će biti poteškoća u snalaženju za širfu konta po novom kontom okviru, uradili smo pretraživanje KONTNOG PLANA po delu naziva konta ili delu šifre konta. Princip je isti kao i do sada kod poslovnih partnera. Dovoljno je da na polju gde se traži unos konta otkucate F9 i dobićete masku za pretraživanje, zatim strelicom gore-dole odaberete željeni konto i pritiskom ENTER-a odabrani konto se preuzima.

Novina u BusinessWare paketu od sada je i podatak o datumu knjiženja u finansijskom knjigovodstvu. Tako da sada osim podatka o datumu naloga, datumu i valuti dokumenta postoji i datum knjiženja. Tako će biti moguće ispisati dnevnik knjiženja za određeni dan ili za određenog operatera. Ispis podataka u finansijskom knigovodstvu su sada vezani za datum naloga, datum knjiženja, datum dokumenta i valutu dokumenta. U skladu sa ovom novinom, ukoliko se određeni nalog nekoliko puta dokljižava, tj. biva knjižen pod nekoliko datuma knjiženja, biće toliko puta ispisan u pojedinim pregledima. Takođe, u okviru kontnog plana definisali smo i nazive klasa i sintetičkih konta tako da će se u pojedinim ispisima pojaviti i ovi podaci. Kniženje se dalje odvija kao i do sada, tj. knjiže se samo analitička konta, a sintetika se automatski generiše. Novina je da u matičnom podatku za firmu treba uneti MATIČNI BROJ FIRME, ŠIFRU DELATNOSTI i REGISTARSKI BROJ ZA DOPRINOSE ZA PIO, tako da će ti podaci biti automatski ispisivani na bilansima prilikom izrade obračuna. Programi za izradu bilanasa po periodičnom obračunu biće isporučeni nešto kasnije, iz poznatih razloga, ali na vreme za izradu šestomesečnog obračuna. Šema za bilansiranje će biti data, tako da ćete, kao i do sada, samo izvršiti pripremu podatka, eventualne korekcije i ispis obrazaca bilanasa. 
Treba napomenuti da će DOO Micro Business sve promene u kontnom okviru sprovesti u periodu od 01. jula do 15. jula. U tu svrhu treba obezbediti arhiviranje prethodnih knjigovodstvenih godina, kao što je bilo reči u prošlom biltenu, jer one neće biti predmet servisa. Servisiranje podataka iz tekuće godine je potpuno besplatno za korisnike BusinessWare poslovnog paketa koji imaju ugovor sa našom kompanijom o održavanju BusinessWare paketa i plaćaju mesečnu nadoknadu. Korisnici koji su izvršili kupovinu BusinessWare paketa i ne plaćaju mesečno održavanje će za promenu kontnog okvira i za najnoviju verziju BusinessWare-a platiti 20% od iznosa koji se dobija iz cenovnika (vidi bilten 1). U tu svrhu potrebno je ostvariti direktne kontakte sa odgovornim iz Micro Business-a radi dogovora, s obzirom da će ceo posao biti urađen na inicijativu korisnika.



Prva instalacija InternetWare 4.11

Početkom juna konačno je stigao na adresu Micro Business-a dugo očekivani Novell-ov IntranetWare 4.11. Još u oktobru 1996. godine, u periodu amnestije, Micro Business je iskoristio priliku da po povoljnim cenama legalizuje svoj NetWare 3.12. Novell je svim amnestiranim ponudio besplatno najnoviju verziju svog proizvoda, što je bilo veoma primamljujuće za amnestiranje. Kako su amnestirani korisnici bili u drugom planu, što se tiče vremena isporuke, to je i razumljiv, prilično dug, period čekanja na IntranetWare 4.11. 

IntranetWare dolazi u poprilično teškoj kutiji veličine kutije za cipele, u kojoj se nalazi nekoliko priručnika, registracioni list, i paket od četiri CD-ova na kome se nalazi softver i elektronska dokumentacija. Priručnici uglavnom opisuju apgrejd sa prethodne verzije NetWare-a, kao i novu instalaciju. U jednom od njih detaljno se opisuje NDS (Novell Directory Service) tehnologija sa primerima, što je veoma pohvalno, s obzirom da se na našim prostorima uglavnom do sada upotrebljavao NetWare koji nije posedovao NDS tehnologiju (NetWare 3.11 i 3.12). Ovaj priručnik se preporučuje za prvo čitanje, s obzirom da je postupak instalacije ili migracije, uglavnom intuitivan i već dobro poznat NetWare 3.12 administratorima. Među priručnicima su takođe još nekoliko brošura koje se odnose na Internet Access Server 4 koje donose brzi pregled informacija. Za detaljne informacije treba instalirati dokumentacioni kit sa drugog CD-a, na kome se praktično nalazi sve što bi trebalo da se zna za potpunu upotrebu softverskih komponenti sa preostala tri CD-a. 

Pre instalacije je nabavljen novi hard disk kapaciteta 4,3 GB Quantum BigFoot, koji je zamenio volumen SYS sa starim NetWare 3.12, dok je drugi disk sa volumenom VOL ostao u serveru, ali je volumen morao biti nanovo kreiran pod novim NetWare-om. Instalacija je protekla veoma jednostavno i brzo (desetak minuta) i jedino je trebalo navići se na novo okruženje i promenjen način administriranja, s obzirom na prisustvo NDS tehnologije.
Prvi lični utisak je fantastičan. Pristup mreži je povećan za 60% (u ovome sigurno ima udela i brži disk, PCI Ethernet Adapter, AMD K5 PR133 i SOYO matična ploča sa 512 kB keša kao i 32 MB RAM-a). Verujem ipak da sam NetWare ne donosi ipak ovoliko ubrzanje i da se ovo ubrzanje može pripisati i ostalim delovima sistema. Ono što IntranetWare 4.11 donosi značajan je Internet Access Server 4, Connect 2.0, NetScape Browser i dr., alati koji Internet čine tako bliskim.

U toku leta na našoj lokalnoj mreži bi trebalo da se aktiviraju pojedini Internet servisi (WEB Server, PPP, TCP/IP, FTP, Mail i dr.) o čemu ću pisati u narednim brojevima.



Uvodnik

Prošlo je punih šest godina od osnivanja kompanije Micro Business i u tom periodu kompanija je zaokružila svoju delatnost usredsređujući se na rešavanju problema iz domena poslovanja preduzeća, proizvodnji poslovnog softvera, grafičkom delatnošću, knjigovodstvenim uslugama i Internet uslugama. U tu svrhu je pokrenut i ovaj bilten koji nema nameru i pretenziju da bude komercijalno izdanje, barem u početku, već da našim korisnicima predstavi novosti iz domena poslovanja naše kompanije i da pomogne u rešavanju nekih problema koji, po našem iskustvu, tangiraju većinu korisnika. Bilten će izlaziti uvek kada se za njegov izlazak stvore uslovi, a to su dovoljna količina informacija i novosti, dakle nećemo preuzeti obavezu da naznačimo period pojavljivanja jer bi to bila prevelika obaveza za jedno nekomercijalno izdanje.

Naš bilten dobijali bi svi naši poslovni prijatelji i korisnici poslovnog paketa BusinessWare, kojima je bilten prevashodno i namenjen. Ovim putem molimo sve naše poslovne prijatelje i korisnike poslovnog paketa BusinessWare da nam se jave sa sugestijama i predlozima, a i iskustvima u radu sa BusinessWare-om.

Bilten će sadržati novosti u radu naše kompanije, predloge za prevazilaženje nekih problema u poslovanju, savete u primeni paketa BusinessWare, tumačenje nekih aktuelnih zakonskih i poreskih odredbi i mnogo još drugog, što će zavisiti od date situacije.



BusinessWare, nova verzija

Početkom meseca februara, ove godine, izašla je 'beta' verzija profesionalnog poslovnog paketa BusinessWare 4.0, nakon mnogobrojnih najava. U stvari ovde se ne radi o pravoj beta verziji, u kojoj se distribuirani softver daje beta testerima na testiranje, već se radi o verziji softvera koja je softverski finalna verzija, ali s obzirom da joj nedostaju pojedine celine naziva se 'beta' verzijom. Celina koja nedostaje je HELP sistem koji ne sadrzi potrebne helpove za ceo BusinessWare sistem, što, smatramo, ne nedostaje našim već iskusnim korisnicima. Takođe ono što nedostaje BusinessWare 4.0 beta verziji je sistem zaštite od neovlašćenog korišćenja, a što će inače biti ugrađeno u finalnu 4.0 verziju.

Kod nove, 4.0, verzije poboljšano je iskorišćenje DOS memorije, koriste se napredniji poboljšani meniji sa nivoima zaštite referata operatera i ugrađena je registraciona baza u kojoj se smeštaju sve relevantne činjenice u vezi sa radnim okruženjem i BusinessWare sistemom. Verzija 4.0 je praktično poslednja verzija za DOS platforme, jer se planira verzija za Windows platforme. Bilo je dosta zamerki u stilu: Zašto nova verzija za DOS okruženje, a ne za Windows ?

Odgovor na ovo pitanje veoma lako se može dati. Imajući u vidu opremu na kojoj sada trenutno radi BusinessWare kod korisnika, koja je veoma zastarela i na kojoj se ne može pokrenuti ni ogoljeni Windows 3.xx, dolazimo do odgovora. Druga bitna činjenica je da za Windows platforme potrebno posedovati i odgovarajući profil ljudi, koji je obučen da radi pod Windows operativnim sistemima, što sigurno nije slučaj. Ako se uzme da se oprema može dokupiti, a ljudstvo obučiti za rad pod Windows operativnim sistemom ostaje treća bitna činjenica da su DOS aplikacije jeftinije i da je za složenost poslova, uzmimo primer knjiženja kalkulacija, nepotrebno kupovati Pentiume i licencu za Windows 95.

Česta je potreba da se podaci iz BusinessWare poslovnog paketa prenesu u Windows radno okruženje radi iscrtavanja određenih dijagrama ili tabela. Efektni izveštaji nisu jača strana DOS okruženja i sigurno je veoma bito ako se potrebni podaci mogu eksportovati iz BusinessWare DOS okruženja u Windows radno okruženje. Moram reći da je na ovu temu bilo dosta razmišljanja i da u perspektivi treba očekivati jedan poseban softverski paket koji će predstavljati sponu između DOS i Windows okruženja, tako da se podaci iz BusinessWare baze mogu eksportovati u, recimo, Excel tabelu ili u neki drugi format kao što je Microsoft-ov MDB format baza podataka.

DOS verzijom 4.0 praktično je stavljena tačka na "i". Novom verzijom uveden je i nov način prodaje BusinessWare 4.0 tako da se sada on može kupiti ili avansno ili na lizing. Varijanta lizinga postojala je i ranije u vidu iznajmljivanja (rentiranja), gde je renta, odnosno iznos iznajmljivanja, predstavljao neku vrstu lizinga. Novi način prodaje podrazumeva sada fiksne cene u cenovniku, dakle ne prema broju stavki, i zavisi od broja radnih stanica (računara) na mreži. Cene u cenovniku su date za jednu radnu stanicu (računar) i za dodatne radne stanice osnovna cena iz cenovnika se uvećava prema tabeli:

- do 2 računara (radna stanica) iznos se uvećava dodatno 50% od iznosa;

- do 3 računara (radna stanica) iznos se uvećava dodatno 70% od iznosa;

- svaki naredni računar preko trećeg, odnosno svaki broj radnih stanica preko tri, još dodatnih 10% od iznosa.

To znači ako se kupuje BusinessWare Finex po ceni od 400 DEM za, na primer 6 radnih stanica cena BusinessWare Finex-a računaće se prema sledećem:

- za prvi računar 400 DEM;

- za dugi i treći računar 70% dodatno, dakle 400 x 70 / 100 = 280 DEM;

- za preostala tri računara 10% x 3 = 30% dodatno, odnosno 400 x 30 / 100 = 120 DEM.

UKUPNO za sva šest računara (radnih stanica) 800 DEM.

Kod kupovine agencijske verzije (za agencije koje drugima pružaju knjigovodstvene usluge) cene iz cenovnika su duplo veće, dok se ostalo prema broju računara isto računa kao u prethodnom primeru.

S obzirom da ima mnogo malih preduzeća kojima je potreban veći broj radnih stanica i da ovakav način računanja njima ne odgovara (krajnji iznos je prevelik) može se odobriti popust kod kupovine, ali samo ako se kupuje u paketu od najmanje tri proizvoda. Recimo za kupovinu u paketu sledećih proizvoda iz BusinessWare paketa:

BusinessWare Finex,

BusinessWare Magic i

BusinessWare Trade

daje se popust i do 40% za veoma mala preduzeća (ovaj popust važi i za agencijske verzije).

Osim novosti u prodaji BusinessWare 4.0 postoje novosti i u sticanju licence nad BusinessWare 4.0. Pod licencom se podrazumeva pravo vlasništva nad izvršnom verzijom BusinessWare 4.0 bilo da je on instaliran na disku na nekom od računara, bilo na instalacionim disketama. Licenca može biti agencijska, gde korisnik može koristiti programe za rad sa više preduzeća i gde može sam otvarati inicijalne direktorijume za svako naredno preduzeće i neagencijska, gde korisnik može upotrbljavati programe za rad nad više subjekata (više preduzeća sa odvojenim računima u sastavu holdinga, ili porodična preduzeća), ali ne može samostalno otvarati inicijalne direktorijume. Obadve vrste licenci stiču se potpunom otplatom delova BusinessWare 4.0 paketa i označavaju potvrdu svojine nad ovim delovima.

To znači da u fazi lizinga korisnik ne može biti vlasnik licence, već samo nakon prestanka otplatom lizinga. Vlasnik licence ima pravo popusta 80% kod kupovine novih verzija kupljenih delova BusinessWare 4.0.

U slučaju lizinga lizing se po pravilu izvodi za period od 24 meseci. Tek nakon tog roka korisnik je vlasnik licence. Lizing predstavlja povoljan način kupovine BusinessWare 4.0 jer omogućava kupcu da ne angažuje trenutno sredstva potrebna za kupovinu, već to angažovanje prolongira na period od 24 meseci. U cilju obuke operatera, ustrojavanja protoka dokumentacije u početnoj fazi lizinga uplaćuje se avans 30% od iznosa, dok se ostatak od 70% iznosa praktično daje na lizing. U periodu lizinga korisniku je uračunato održavanje programske baze i usklađivanje iste sa zakonskim izmenama, tako da nikakve promene u zakonodavstvu ne pogađaju korisnika. Nakon otplate lizinga korisnik nema pravo garancije (iskorišćena je u prvoj godini lizinga) i može sklopiti ugovor o održavanju.

Rata za otplatu lizinga računa se po prostoj formuli koja će biti potkrepljena primerom kada korisnik kupuje delove BusinessWare paketa kao što su:

BusinessWare Finex,

BusinessWare Magic i

BusinessWare Trade

za, recimo, osam radnih stanica (računara ili radnih mesta) u mreži. Ovde će biti izveden kompletan primer računanja vrednosti pomenutih paketa sa otplatom na lizing.

Ukupna vrednost sva tri paketa iz cenovnika je 1.550 DEM.

a) vrednost po cenovniku 1.550 DEM;

b) za prva tri računara 1.550 x 70 / 100 = 1.085 DEM;

c) za preostalih pet računara 1.550 x 5 x 10 / 100 = 775 DEM;

d) dakle, vrednost paketa za osam računara je 1.550 + 1.085 + 775 = 3.410 DEM.

e) Kod lizinga se uplaćuje avans od 30% od 3.410 DEM zbog obuke operatera i ustrojavanja protoka dokumentacije i on iznosi 3.410 x 30 / 100 = 1.023 DEM. Ovaj iznos se plaća po važećem kursu u dinarima.

f) Rata lizinga se računa od preostalog iznosa od 3.410 - 1.023 = 2.387 DEM.

g) Iznos pod f) množimo koeficijentom 1,5 koji predstavlja iznos kamate kredita sa dodatnim troškovima što daje iznos 2.387 x 1,5 = 3.580,5 DEM.

h) Dobijeni iznos se deli sa 12 i dobija se konačna rata lizinga 3.580,5 / 12 = 298 DEM. Ovaj iznos se plaća narednih 24 meseci na ime lizinga u dinarskoj protivvrednosti. Često puta se ovaj iznos vezuje za prosečne zarade u državi, s obzirom da se taj podatak objavljuje u zvaničnim državnim glasilima i poznat je kako kupcu tako i prodavcu.

Možda je ceo proces računanja komplikovan ali je on dosta realan. Nov način prodaje stupio je na snagu od 1. februara 1997. godine i ubuduće će se primenjivati, pa je upravo to bila svrha ovog izlaganja kako bi se novi i postojeći korisnici upoznali sa novinama kod kupovine ili dokupa pojedinih delova BusinessWare 4.0. U tu svrhu prilažemo i cenovnik proizvoda iz BusinessWare 4.0 paketa.
 

 
Cenovnik BusinessWare 4.0 paketa
za 1997. god.
Prvo radno mesto 
cena u DEM
1. BusinessWare Magic

Materijalno knjigovodstvo sa fakturisanjem 

600
2. BusinessWare Finex
Finansijsko knjigovodstvo sa bilansima
400
3. BusinessWare Trade
Maloprodaja
550
UKUPNO 1 + 2 + 3
1550
4. BusinessWare Wizard
Automatsko knjiženje iz robno-materijalnog i maloprodaje u finansijsko knjigovodstvo po slobodno definisanim stavovima za knjiženje
1100
UKUPNO 1 + 2 + 3 + 4
2650
5. BusinessWare Remote
Distribucija podataka iz udaljenih skladišta u finansijsko knjigovodstvo
800
UKUPNO 1 + 2 + 3 + 4 + 5
3450
6. BusinessWare Payroll
Obračun plata
600
7. BusinessWare OSA
Osnovna sredstva
300
8. BusinessWare KAM
Kamate
200
9. BusinessWare Utility
Razni pomoćni programi
200
10. BusinessWare Budget
Budžetsko knjigovodstvo
200
11. BusinessWare Safe 
Kasa na računaru
200
12. BusinessWare DocOffice
Doktorska ordinacija
400



Način poslovne saradnje u garantnom i vangarantnom roku

Micro Business svojim poslovnim partnerima uvek je pružao i pruža punu podršku u njihovom radu, barem što se tiče podrške u radu sa poslovnim paketom BusinessWare. Ovakav vid podrške još u samom početku osnivanja kompanije bio je ideja na kojoj se uvek insistiralo u toku proteklih šest godina poslovanja. Podrška u radu korisnicima delova BusinessWare poslovnog paketa ogleda se u podršci koju kompanija daje u garantnom roku i vangarantnom roku. 

Podrška u garantnom roku podrazumeva obuku korisnikovih operatera za rad sa delovima BusinessWare paketa, pomoć u održavanju programske i baze podataka (otklanjanje eventualnih havarija nad bazama) i stalno usaglašavanje programskih rešenja BusinessWare paketa sa zakonskim izmenama i dopunama. U
vangarantnom roku nudi se samo održavanje pomenutih baza i usaglašavanje programskih rešenja sa zakonskim izmenama i dopunama. Kao treći vid podrške, koji nije vezan za garantni rok, javlja se edukacija korisnikovih operatera kroz dva tipa seminara: DOS seminara i BusinessWare seminara. Ovde će biti reči ponaosob o svakom vidu podrške. 

a) Obuka operatera. Ovaj vid podrške praktično ulazi u cenu kupovine bilo kog dela BusinessWare paketa i odnosi se samo na kupljeni deo paketa. Obuka operatera je takođe i deo BusinessWare Operator seminara koji se odnosi na sve delove BusinessWare paketa i može se pohađati nezavisno od kupovine bilo kog dela BusinessWare-a. Završetkom obuke stiče se zvanje BusinessWare operatera za šta se ne izdaje potvrda. Potvrda za BusinessWare Operator dobija se samo ukoliko polaznik odsluša kompletan seminar. 

b) Održavanje programske i baze podataka. Održavanje ovih baza je apsolutno najznačajniji deo svakog održavanja s obzirom da su podaci, bitni za poslovanje, sada u računaru i da se oštećenjem bilo kog od njih ne može pristupiti podacima što sigurno može izazvati razne komplikacije. Čak i raznoraznim obezbeđenjima ne mogu se izbeći oštećenja baza podataka, pa je često potrebno načiniti stručne zahvate kako bi se baza podataka učinila čitljivom. U ovoj fazi pravovremena podrška od strane MIcro Business-a nimalo nije na štetu korisnika. 

c) Usaglašavanje sa zakonskim izmenama. Veoma važan činilac u održavanju poslovnog softvera, s obzirom na česte promene u zakonodavstvu. Zakonske izmene i dopune obično direktno pogađaju kompanije koje održavaju poslovni softver zadajući im velike glavobolje i izazivajući velike troškove kako bi usaglasili svoja softverska rešenja sa zakonskim. Ovaj problem tiče se i korisnika, jer sa zastarelim softverom često puta mogu doći u suprotnost sa novim Zakonom. Dakle u interesu korisnika je da on ima uvek softver koji je usaglašen sa zakonskim odredbama i koji će davati podatke i obračune onakve kakve zakonodavac zahteva. Ovaj vid podrške zato je uvršten i u garantnom i vangarantnom roku omogućavajući korisniku da bezbrižno posluje i da se ne opterećuje problemima koje promene u sferi poslovanja mogu izazvati. 

Ovaj vid podrške korisniku čini i najveći deo troškova održavanja, obično on čini oko 90% svih troškova održavanja. 

Edukacija korisnikovog personala je takođe od bitnog značaja za poslovanje, s obzirom da se nakon ovakvog vida edukacije korisnikov personal (osoblje, operateri...) profesionalno odnosi prema novoj tehnologiji, donoseći svojoj kompaniji dobit u podizanju nivoa poslovanja i stvarajući novi imidž kompanije. Micro Business u tom smislu organizuje dva tipa seminara koji su bili pomenuti već ranije. 

d) DOS seminar. Ovaj tip seminara obuhvata edukaciju korisnikovih operatera za uopšteno korišćenje računara i računarskih mreža, pružajući osnovna saznanja o tehnologiji na kojoj će raditi ili već rade operateri. Nakon pohađanja ovog seminara stiče se zvanje operatera na računaru ili radnoj stanici u mreži, gde se izdaje odgovarajuća potvrda o pohađanom seminaru. Nakon odslušanog seminara operateri mogu samostalno da obavljaju neke delatnosti koje se tiču njihovog rada, a ovaj seminar im može poslužiti i kao prvi u nizu koji slede kasnije. 

e) BusinessWare seminari. Ovaj tip seminara ima dva dela i obadva se tiču rada sa BusinessWare poslovnim paketom. Nakon pohađanja seminara dobijaju odgovarajuće potvrde kao dokaz da je polaznik odslušao pohađane seminare. Prvi i osnovni seminar je BusinessWare Operator. 

BusinessWare Operator je početni seminar kojim se polaznici  obučavaju da koriste kompletan BusinessWare poslovni paket. Za razliku od obuke operatera, koja se sprovodi samo za kupljene delove BusinessWare-a, ovaj seminar obuhvata ceo poslovni paket. Nakon odslušanog seminara stiče se zvanje operatera BusinessWare poslovnog paketa i novopečeni operateri mogu samostalno da se služe u svom radu pomenutim poslovnim paketom. Za pohađanje ovog seminara nije potrebno nikakvo predznanje niti prethodno odslušani seminar. 

BusinessWare Manager je viši kurs od prethodnog. Uslov za pohađanje ovog seminara je odslušan DOS seminar i odslušan BusinessWare Operator seminar. Nakon pohađanja ovog seminara menadžer, odnosno upravnik sistema, može samostalno upravljati svim resursima BusinessWare poslovnog paketa tj. može davati ili skidati ovlašćenja pojedinim operaterima, omogućavati ili onemogućavati rad na pojedinim poslovima, referatima ili delovima poslovnog paketa, obezbeđivati i kontrolisati bekap podataka,
kontrolisati rad i podešavati BusinessWare Wizard podsistem, samostalno otklanjati greške operatera nastale tokom rada i drugo. Što se tiče preduslova za pohađanje ovog seminara oni nisu obavezni ukoliko polaznici raspolažu dovoljnim predznanjem za pohađanje ovog seminara. 

Svi ovi vidovi podrške korisnicima su duboko u tradiciji kompanije Micro Business i tokom proteklih godina tradicija je dopunjena iskustvom koje od nemerljivog značaja za kvalitet podrške korisnicima.



BusinessBoard

U cilju upotpunjivanja svojih usluga i računarskih komunikacija DOO “Micro Business” je od novembra prošle godine pustio u rad BBS “BusinessBoard” preko koga su korisnicima ovog BBS-a dostupni podaci o poslovanju, zakonima, kao i mnogi drugi uslužni programi. Korisnici ovog BBS-a imaju mogućnost razmene elektronske pošte sa YU Internetom preko DurLan-a u Nišu po ceni telefonskog impulsa za područje Knjaževca. To znači da je omogućeno razmenjivanje elektronske pošte sa svakim ko ima svoju E-mail adresu u Jugoslaviji ili svetu. Preko ovog BBS-a je moguće postaviti pitanja iz oblasti knjigovodstva, finansija, poreskih i zakonskih propisa kao i iz oblasti informatike i računarstva na koja će odgovarati stručna lica iz pomenutih oblasti a takođe i učestvovati u svim konferencijama koje se nalaze na YU Internetu. Korisnicima “BusinessWare” poslovnog paketa će biti omogućeno preuzimanje novih verzija, kao i svih dopuna ovog paketa. Do kraja godine je u planu i direktna veza sa Internetom gde možete naći podatke iz svih oblasti vašeg interesovanja. U cilju daljeg razvoja planira se i otvaranje WEB servera (knjaževac.com) na kome će se biti predstavljena prezentacija knjaževačke opštine, počev od prezentacije Skupštine opštine, društvenih delatnosti, obrazovanja, turizma, sporta, kulture i privrede u okviru kojih će sva zainteresovana preduzeća moći da predstave svoj proizvodni program. U toku su pregovori sa Skupštinom opštine Knjaževac koja bi trebalo da finansira ovaj server. Za knjaževačku privredu to bi bio veliki korak ka daljem razvoju jer će na ovaj način celokupna ponuda privrede našeg grada biti dostupna svim zainteresovanim korisnicima. Ovakav server za sada imaju samo Beograd i Kruševac. 

Da bi sve ovo videli dovoljno je samo da pozovete modemom broj 74 25 25. Očekujemo Vas.



Poslovna saradnja sa Mikronovom

Micro Business je u oktobru 1996. godine sklopio ugovor o poslovnoj saradnji sa kompanikom Mikronova iz Novog Sada, inače Business Partner korporacije Novell Inc is SAD. Novell je poznata svetska kompanija u proizvodnji mrežnih operativnih sistema čiji najnoviji proizvod NetWare 4.11, sa opcijama za intranet/Internet, doživljava pravi bum na tržištu mrežnih operativnih sistema. Novell je dugo bio u defanzivi držeći oko 65% svetskog tržišta, do pojave Microsoftovog Windows NT-a, nakon čega je novom verzijom operativnog sistema povratio staru slavu. 

Mikronova, kao Business Partner Novell-a, je ujedno i glavni zastupnik u prodaji softvera pomenute kompanije za SR Jugoslaviju, Republiku Srpsku i Albaniju, što stvara uslove za legalnu kupovinu softvera na ovim prostorima. U septembru '96 Novell je preko Mikronove pružio mogućnost da se amnestiraju korisnici nelegalnih kopija softvera Novell-ovih proizvoda pod veoma povoljnim uslovima, što je ujedno i najavilo da će Novell na našim prostorima nakon toga pokušati da zaštiti svoja autorska prava. U periodu sankcija nije bilo načina i mogućnosti da se u zemlji kupuju licencne verzije pomenutih proizvoda pa su preduzeća uglavnom ovakav softver nabavlja na "crno", to jest na piratskom tržištu, što ujedno donosi i niz problema u održavanju i pravilnom korišćenju, usled nedostatka dokumentacije i tehničke podrške. 

Sklapanjem ugovora između Mikronove i Novell-a, stvorena je prodajna, takozvana riselerska mreža preko koje se vrši prodaja Novell-ovih proizvoda. Riseleri (u slobodnom prevodu prodavci) Novell-ovih proizvoda su ovlašćena lica od strane Novell-a, koja za status riselera moraju položiti riselerski ispit o poznavanju Novell-ovih proizvoda ispred Novell-ove komisije. To garantuje da će kupac biti pravilno informisan šta kupuje i kako će kupljeni proizvod koristiti. 

Što se kompanije Mikronova tiče, ona je jedna od većih informatičkih firmi u SR Jugoslaviji koja je zastupnik i drugih, svetski poznatih imena, kao što je Informix i Packard Bell. Micro Business je, u skladu sa potpisanim ugovorom o poslovnoj saradnji sa Mikronovom, u obavezi da pošalje jedno lice na polaganje riselerskog ispita do kraja juna 1997. godine i time postane autorizovani riseler Novell-ovih proizvoda. Međutim već sada Micro Business je u prilici da ponudi svojim korisnicima proizvode iz Novell-ovog programa uz stručnu podršku i pomoć kod pronalaženja najboljeg rešenja za konkretni problem. Samim tim pošto su stvorene mogućnosti za legalnu kupovinu Novell-ovih proizvoda u Jugoslaviji, Micro Business, kao budući autorizovani Novell riseler, će insistirati kod korisnika na licenciranju i legalizaciji softvera pomenute firme, što mu inače i nalaže budući status riselera. U tu svrhu Micro Business neće ubuduće održavati mrežni softver koji nije licenciran iz pomenutih razloga, a i svaku novu pojavu piratskog, nelegalnog, mrežnog softvera korporacije Novell Micro Business će prijaviti višim instancama. 

Pored isporuke licencnog softvera Micro Business i Mikronova imaju i velikog iskustva u projektovanju računarskih mreža i implementaciji projektovanog, što je upravo bio i razlog sklapanja ugovora o poslovnoj saradnji.



Tendencije umrežavanja računara u malim preduzećima

Novi trendovi u informatici usko su vezani za pad cena informatičke opreme, pojavu novog softvera i pojavu Interneta kao globalne svetske mreže. Mnogi bi, po našem iskustvu, u kontaktu s korisnicima, pomislili da se njih ne tiču ova kretanja, ali to je sasvim pogrešno mišljenje, jer previše ima novina koje zadiru i u domen poslovanja preduzeća, pa samim tim mogu uticati na opstanak pojedinih firmi. Upravo je cilj ovog pisanija da se ubede relevantni činioci o neophodnosti promena i važnosti povezivanja računara u računarske mreže, kao i da se ponude konkretna rešenja. 

Pad cena računarske opreme doneo je niz pogodnosti koje su oduvek bile želja i san mnogih ljudi koji rade u informatici. Pad cena je uzrokovan pojavom novih operativnih sistema koji su inicirali proizvođače opreme na oštru konkurentsku borbu stvarajući na taj način tržišne viškove. Ovo je bila neminovnost kada je novim operativnim sistemima bilo potrebno toliko računarskih resursa čija je cena, do pre svega godinu dana, bila toliko visoka da bi ih se mnogi odrekli, a danas toliko pristupačna da stvara uslove za razmišljanje na sasvim drugačiji način. Ovo možemo potkrepiti i primerom pentium-baziranih računara čija je cena početkom 1996. godine bila oko 8.500,00 dinara da bi danas pala na oko 5.500,00 dinara. Ovo je dovelo do toga da su računari na, takozvanoj, 486 tehnologiji počeli da nestaju sa tržišta, iako su tehnološki još mogli da se nose sa novim softverom i novim zahtevima. Jednostavno mala razlika u ceni između Pentium i 486 procesora, od nekoliko stotina dinara, uvek će prevagu odneti u korist tehnološki savremenijeg procesora. 

Uglavnom naša preduzeća poseduju računarsku tehnologiju koja je nabavljena početkom 90-tih godina ili možda i pre. Samim tim odmah se zna da je reč o, danas, zastareloj i prevaziđenoj tehnologiji koja je praktično na izdisaju. To se pokazuje nedostatkom orginalnih rezervnih delova, čestim kvarovima, nemogućnost rada sa novim softverom, sporost u obavljanju poslova u odnosu na novije tehnologije, nemogućnost povezivanja zbog slabih mogućnosti ili zastarelosti i drugo. Ovo je pak uzrokovano nedostatkom finansijskih sredstava da se gore pomenuti problemi razreše i neznanjem šta nove tehnologije nude od strane ljudi, koji trebaju da odobre finansijska sredstva. S obzirom da nas očekuju bolja vremena, koja će sigurno popraviti i finansijsku situaciju u preduzećima, očigledno treba raditi na tome da se rukovodećim faktorima predstave i objasne nove tendencije u računarstvu i informatici. 

Pojava novih operativnih sistema uz pad cena hardvera takođe donosi mnogo noviteta koji idu čak dotle da radikalno menjaju način rada i korišćenja računara. Ovo je praćeno globalnim umrežavanjem u svetsku mrežu zvanu Internet. O Internetu i zašto Internet bilo je reči u ovom biltenu i ovde se nećemo posebno osvrtati na fenomen zvani 'Internet'. To znači da se danas ne postavlja pitanje 'zašto na Internet?', već 'kako na Internet?'. 

Na drugo pitanje lako je odgovoriti ukoliko pojedinac želi da se poveže na Internet, ali kada je preduzeće u pitanju stvari se komplikuju time što je previše faktora koji bi u jednom preduzeću hteli da budu 'na Internetu'. Rešenje se nalazi jedino u povezivanju firminih računara u lokalnu mrežu (ukoliko nisu već povezani) i priključivanjem na Internet lokalne računarske mreže preduzeća. S obzirom na zahteve koje postavlja priključivanje na Internet, u pogledu izbora hardvera i softvera, mora se dakle voditi računa i o izboru hardvera. Tako se praktično može imati lokalni, na nivou preduzeća Internet, koji se u stručnoj terminologiji pominje kao 'intranet' (primećujete da se piše sa malim 'i'). Na ovaj način korisnik u preduzeću može pristupiti Internetu (odnosno intranetu), ne znajući da li su traženi podaci na lokalnoj mreži ili na Internetu, a da uvek dobije ono što traži. 

Za ovakvu vrstu rada potrebno je imati i odgovarajuće priključke (fizičke veze) prema Internetu. Kod nas u Jugoslaviji postoje nekoliko načina tih fizičkih veza, čije iznajmljivanje vrši PTT Srbije. Može se izabrati veza iznajmljenom linijom, paketska mreža X.25 (YUPAK), ili obična telefonska veza putem standardne komutirane linije koju koriste telefonski aparati. Ova poslednja vrsta veze je najjeftinija i najpogodnija jer je poseduju sva preduzeća, ali je zato najsporija i najnekonfornija za korišćenje u tu svrhu. Treba napomenuti da su svi tipovi veze podržani, kao i mnogi drugi kao što su ISDN linije, E1 linije i td. 

Osim fizičkog priključka i lokalne računarske mreže za izlazak na Internet potrebne su i usluge Internet provajdera (snabdevač Internet uslugama), to jest organizacije koja će nam omogućiti da, nešto kao PTT, dovedemo Internet u svoje preduzeće. U Jugoslaviji postoje za sada četiri dobavljača Internet uslugama od kojih je jedan od najvećih EUNet. 

Takođe je veoma bitan i softver za intranet, to jest lokalno umrežavanje računara. Postoje nekoliko proizvođača intranet softvera od kojih je najpoznatija američka kompanija Novell koja drži oko 65% svetskog tržišta u prodaji ovog softvera, a nedavno se pojavilo i najnovije izdanje IntranetWare 4.11 kojim je ova kompanija zaokružila svoju ponudu intranet softvera. 

S obzirom da je Micro Business budući autorizovani riseler Novell-ovih proizvoda može se dobiti kompletan inženjering intraneta u Knjaževcu, što podrazumeva projektovanje, isporuku opreme, izvođenje radova, instalaciju softvera i obuku. Prednosti koje donosi prisustvo kompanije koja radi ovakvu vrstu poslova u Knjaževcu knjaževačkim firmama ne treba objašnjavati, s obzirom na cenovnike beogradskih firmi za ovakvu vrstu poslova. 

Na kraju treba reći da pojava Interneta nužno nalaže povezivanje računara preduzeća u lokalne mreže kako bi se stekli uslovi za izlazak na Internet. Ovo je strateški korak koji će, ukoliko preduzeće ne želi iz bilo kog razloga da se sada poveže na Internet, omogućiti vezu u budućnosti bez ikakvih potrebnih izdataka.



Grafička priprema

Od aprila 1995. godine Micro Business je počeo rad u još jednoj grani računarske tehnike i tehnologije. Naime, radi se o primeni računara u grafičkoj pripremi i pripremi za štampu. Sektor grafike, obzirom na specifičnost posla radi na najmoćnijem hardveru kojim raspolaže Micro Business. To su dva Pentium računara na taktovima od 100 i 133 MHz sa 32 Mb RAM memorije, laserski štampač Hewlett Packard LaserJet 5L i skener. Radi se na najnovijem i najpoznatijem svetskom softveru iz oblasti grafičke pripreme to su programi poput CorelDRAW 7.0, Adobe PhotoShop 4.0, QuarkXPRESS 3.32, što samo potvrđuje stručnost kadrova i kvalitet izrade. 

Ostvarena je saradnja sa svim štamparijama u gradu (dve društvene i četiri privatne). Saradnja sa Kulturno-prosvetnom zajednicom opštine Zaječar u pripremi većeg broja knjiga. 

Najaktuelniji proizvodi sektora grafike su svakako priprema blokovske robe, vizit karti, kalendara, kataloga, logotipa i svog ostalog reklamnog materijala, pa ste tako već direktno ili indirektno postali korisnici naših usluga. Pored pripreme štampe grafički sektor pruža usluge kvalitetne izrade seminarskih, maturskih i diplomskih radova iz svih oblasti i predmeta. 

Jedan od velikih uspeha i potvrda kvaliteta našeg rada na ovom polju je svakako i katalog I republičke izložbe pasa u Knjaževcu. Katalog je u anketi lista Berza Natura u konkurenciji od petnaest kataloga, od žirija sačinjenog od eminentnih likovno - grafičkih, tehničkih urednika i novinara, dobio prvu nagradu, kao najpregledniji i najbolje tehnički rešen. Katalog je napravljen u dva oblika štampanom i elektronskom koji se nalazio na disketi. 

Grafička priprema Micro Business-a odlikuje se pre svega kvalitetom, brzinom i pristupačnim cenama svojih usluga. 

Micro Business i u ovom delu primene računara ide u korak sa novim trendovima u poslovanju i primenama računara. U novije vreme sve prisutniji Internet zahteva uključivanje i u oblasti elektronskog izdavaštva. Sektor grafike je tako proširio svoj krug delatnosti i na elektronsko izdavaštvo, prvenstveno na dizajn i izradu WEB prezentacija i plasiranje istih na Internet. U saradnji sa opštinskim organima već je pokrenut projekat prezentacije grada Knjaževca, u kojoj će sve zainteresovane firme imati prilike da po pristupačnim cenama reklamiraju svoj proizvodno-uslužni program na Internetu.



Šta posle promene kontnog plana

Promenom kontog plana i uvođenjem novih kontih okvira, i starim iskusnim knjigovođama je problem. Potrebno je naučiti nova konta, namenu i sadržaj knjiženja. Uz BusinessWare knjigovodstveni paket, to neće biti probem. Obzirom da u našem paketu postoji sistem pretraživanja (partneri, arikli, zaposleni radnici...) odlučili smo da i u ovom delu matičnih podataka konta uvedemo pretraživanje po delu naziva konta, tako da će pronalaženje odgovarajućeg konta, dok se ne uklopimo u nove konte okvire biti veoma olakšano. 

Kako preknjižiti promene od 01.01.1997.g. na novi konti okvir??? 

O tome naši korisnici ne treba da brinu. Micro Business će uraditi servisne programe za promenu kontnog okvira, tako da će u odnosu na stari konti plan u novom kontom okviru biti promenjena samo sintetička konta, dok će se sva analitička konta zadržati, a zatim na osnovu ovako pripremljenog kontnog okvira program će na bazi odgovarajuće šeme uporednih knjiženja, po starom kontom planu i novom, izvršiti preknjižavanja sa starih na nova konta. Jedina obaveza korisnika je da u okviru konta iz starog kontnog plana koja se dele na više konta po novom izvrše analizu urađenog posla i urade eventualne korekcije. 

Prelazak na novi konti plan i promena podataka u bazi uslovljava i problem programske vidljivosti podataka iz prethodnih godina. Zbog toga smo svim našim korisnicima uputili dopis o potrebi arhiviranja prethodnih godina na neki od načina (snimanje podataka, odštampavanje istih ili dr.) jer posle instalacije promena stari podaci neće biti vidljivi. Obzirom da promenu kontnog plana planiramo da radimo u drugoj polovini juna meseca, molimo sve korisnike da arhiviranje prethodnih godina do tada završe, jer posle toga neće moći. 

Takođe, u skladu sa Zakonom, jedan od uslova za primenu istog, pa i kontnog okvira je i donošenje odgovarajućih pravilnika u sferi materijalno-finansijskog poslovanja. Ovi pravilnici su uslov za primenu novog zakona, jer je potrebno izvršiti usaglašavanje mnogih oblasti, posebno u delu računovodstva. Ukoliko nemate mogućnosti da napred navedene pravilnike sami uradite možete se obratiti Biljani Vučić-Pejčić, na telefon 743-901, u Knjaževcu, ulica IX brigade 21/3 ili na našu adresu DOO "Micro Business", tel. 745-511.



Problemi u vezi promena kontnog plana

Promenom kontnog plana u finansijskom knjigovodstvu drastično se narušava koncept dosadašnjeg rada i korišćenja programskih rešenja iz programskog paketa BusinessWare. Dosadašnjom saradnjom DOO Micro Business je održavao kompatibilnim podatke iz ranijih godina poslovanja Vašeg preduzeća tako da nije bilo potrebe za celokupnim odštampavanjem podataka iz finansijskog knjigovodstva i vanbilansnih evidencija. S obzirom na promenu kontnog plana moraju se preduzeti neke aktivnosti koje će biti opisane u daljem tekstu.

Iz gore navedenih razloga potrebno je da korisnici naših programskih paketa obezbede ispis podataka iz ranijih i protekle '96 finansijske godine jer je praktično nemoguće održavati podatke kompatibilnim bez odštampavanja. Ovo je potrebno uraditi do 31. maja 1997. godine s obzirom da se šestomesečni obračun mora raditi sa novim kontnim planom i da treba ostaviti dovoljno vremena kako bi se sprovele promene.

Kako je posao odštampavanja veoma vremenski zahtevan, gde treba odštampati veliku količinu dokumentacije na papiru, i stvoriti velike materijalne troškove, uz angažovanje i veliku amortizaciju štampača i računara, Micro Business nudi kompromisno rešenje koje će obezbediti čuvanje podataka iz ranijih finansijskih godina na medijumu kao što je CD ROM (Compact Disc). CD ROM je veoma pouzdan i dugotrajan medijum, a usnimljeni podaci se mogu odštampati po želji, u bilo kom vremenu, na bilo kom štampaču. Podaci na CD ROM-u se nalaze u obliku za štampu, tako da nije potrebno koristiti programe iz BusinessWare programskog paketa za njihov uvid ili štampanje, što je i glavna prednost ovakvog načina pohranjivanja podataka.

Osim jednostavnosti i troškovi pohranjivanja podataka na CD ROM su manji od odštampavanja, jer se na jednom CD ROM-u mogu pohraniti nekoliko poslovnih godina. Usluge pripreme podataka, arhiviranja i usnimavanja na CD ROM obaviće DOO Micro Business uz minimalnu naknadu, bez obzira na veličinu i količinu podataka u poslovnim godinama. Kao proizvod svako preduzeće će dobiti jedan CD sa podacima na čuvanje, a po želji može se dokupiti i uređaj za čitanje CD ROM-ova, ili se podaci, prema potrebi, mogu isčitati kod DOO Micro Business-a.

Cene usluga, usnimavanja i čitača date su u tabeli:

Naziv Količina i jedinica mere Cena 
Usluge arhiviranja podataka iz finansijskog knjigovodstva po poslovnoj godini 330,00
Usluge arhiviranja podataka iz robno-materijalnog knjigovodstva po poslovnoj godini 330,00
Usluge arhiviranja podataka iz maloprodaje po poslovnoj godini 250,00
Usnimavanje na CD ROM-u 1 komad 190,00
CD ROM čitač SONY  1 komad 890,00

Napominjemo da kupovinom CD ROM čitača dobija se mogućnost samostalnog uvida arhiviranih podataka, ove i narednih arhiva, dok u drugom slučaju svoje podatke uvek možete dobit u DOO Micro Business, po cenovniku za radni sat u zavisnosti od rada.

S obzirom da je delikatnost posla prisutna molimo Vas da nas pismeno obavestite o načinu arhiviranja Vaših podataka, jer kao što je gore napomenuto, DOO Micro Business neće održavati podatke iz ranijih poslovnih godina i oni će Vam se učiniti nedostupnim promenom kontnog plana.

Ukoliko nas ne obavestite o načinu arhiviranja smatramo da ste preuzeili sami obavezu da izvršite arhiviranje podataka, i DOO "Micro Business" će krajem MAJA i početkom JUNA izvršiti promenu baze kontnog plana.



Isplata zaostalih garantovanih zarada u cilju priznavanja staža penzijskog osiguranja

Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja poslalo je Republičkom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih pismo broj: 110-2-621/97-06 od 26. februara 1997. godine, sledeće sadržine: 

“Zbog ekonomskih teškoća izazvanih, pre svega, ekonomskim sankcijama Saveta bezbednosti Organizacije Ujedinjenih nacija i posledica koje su te sankcije imale na privredu u našoj Republici, u jednom broju preduzeća zaposlenima nisu isplaćene zarade, pa čak ni garantovane zarade. Zbog toga, zaposlenima u ovim preduzećima za taj period nije priznat staž osiguranja za sticanje prava na penziju. 

Poznato je da se uplata doprinosa vrši na osnovicu koju čini zarada koju je zaposleni ostvario u skladu sa zakonom, odnosno sa kolektivnim ugovorom i da je najniža osnovica garantovana zarada koju je poslodavac dužan da isplati zaposlenom u skladu sa zakonom. 

Ukoliko poslodavac za određeni period zaposlenom nije isplaćivao zaradu, pa čak ni garantovanu zaradu, u cilju priznavanja staža osiguranja treba postupiti na sledeći način: 

1. da se poslodavcima omogući da uplatu doprinosa izvrše na iznos garantovane zarade za mesec za koji se vrši uplata doprinosa uz primenu stope doprinosa koja je važila za taj mesec, ili na garantovanu zaradu koja važi za mesec u momentu uplate doprinosa uz primenu stope doprinosa koja tada važi - zavisno od toga šta je za poslodavca povoljnije (prilog: Pregled visine garantovane zarade od 1. januara 1994. godine - pre ovog perioda garantovana zarada nije utvrđivana); 

2. ako poslodavac nije u mogućnosti da uplati doprinos u punom iznosu istovremeno za sve zaposlene,treba mu omogućiti da uplati doprinos samo za zaposlene koji su podneli zahtev za ostvarivanja prava na penziju; 

3. ukoliko bude situacija da i sam zaposleni želi da uplati doprinos, da bi povezao staž osiguranja, treba mu to omogućiti; 

4. neophodno je da filijale ostvare saradnju sa preduzećima u kojima nisu isplaćivane zarade i pruže maksimalnu pomoć u konkretnom rešavanju ovih problema; 

5. pri utvrđivanju prava na penziju zaposlenima, kojima nije povezan staž osiguranja, treba, ako su ispunjeni uslovi za sticanje prava doneti privremeno rešenje dok se ne uplati doprinos, kako ovi osiguranici ne bi čekali na isplatu penzije.